Svake srijede donosimo mali briefing važnih događanja tjedna iz područja politike i društva
Biden službeno priznao da je masakr nad Armencima bio genocid
Predsjednik SAD-a Joe Biden u subotu je službeno priznao masakr nad Armencima u Prvom svjetskom ratu kao genocid. Time je postao prvi američki predsjednik koji je tako službeno priznao masakr Armenaca pod Otomanskim carstvom, riskirajući potencijalni problematičan odnos s Turskom, ali istovremeno pokazavši predanost globalnim ljudskim pravima. Bidenovi prethodnici u Bijeloj kući prestali su koristiti tu riječ, oprezni da ne naštete odnosima s ključnim regionalnim saveznikom. U izjavi kojom je obilježio 106. godišnjicu od početka masakra, Biden je izjavio: “Svake godine na ovaj dan prisjećamo se života svih poginulih u armenskom genocidu iz osmanskog doba i obvezujemo se da ćemo spriječiti da se takvo zlodjelo više nikad ne ponovi.”
“Danas, dok žalimo za izgubljenim, okrenimo pogled i prema budućnosti – prema svijetu koji želimo izgraditi za svoju djecu. Svijet neokrnjen svakodnevnom zlobnošću fanatizma i netrpeljivosti, u kojoj se poštuju ljudska prava, i tamo gdje su svi ljudi sposobni nastaviti svoj život dostojanstveno i sigurno.”
Uz to je dodao poziv da “nastavimo proces iscjeljivanja i pomirenja za sve ljude na svijetu.”
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu povodom toga izjavio je da “ako Sjedinjene Države žele pogoršati veze, odluka je njihova.” Cavusoglu je u subotu objasnio da Ankara u potpunosti odbacuje Bidenovu upotrebu tog izraza. “Ni od koga nećemo slušati lekcije o našoj povijesti. Politički oportunizam najveća je izdaja mira i pravde. U potpunosti odbacujemo ovu izjavu koja se temelji samo na populizmu”, izjavio je na Twitteru. Još kao potpredsjednik, Biden se često obračunavao s turskim predsjednikom Erdoğanom i četiri puta putovao u Tursku, uključujući posljedice neuspjelog pokušaja puča. Ali od tada mu se pruža manje od ružičastog pogleda na turskog čelnika, a za New York Times je izjavio da je Erdoğan autokrat.
Znanstvenici pronašli održiv način uklanjanja mikroplastike
Mikrobiolozi su osmislili održiv način uklanjanja onečišćujuće mikroplastike iz okoliša – a za rad žele koristiti bakterije. Bakterije prirodno teže grupiranju i lijepljenju za površine, a to stvara ljepljivu tvar nazvanu “biofilm” – vidimo je svako jutro kada peremo zube i rješavamo zubne naslage, na primjer. Istraživači s Politehničkog sveučilišta u Hong Kongu (PolyU) žele iskoristiti ovo svojstvo ljepljivih bakterija i stvoriti mreže nalik traci koje mogu hvatati mikroplastiku u zagađenoj vodi. Onda bi se ostatak vrlo jednostavno – reciklirao. Iako su ova otkrića, predstavljena u srijedu na godišnjoj konferenciji Društva mikrobiologa, još uvijek preliminarna, ovaj bi izum mogao utrti put dugoročno održivom smanjenju razine plastičnog onečišćenja jednostavnim korištenjem nečega pronađenog u prirodi. “Nužno je razviti učinkovita rješenja koja zarobljavaju, sakupljaju, pa čak i recikliraju ove mikroplastike kako bi se zaustavila ‘plastifikacija’ našeg prirodnog okruženja”, rekla je Sylvia Lang Liu, istraživačica mikrobiologije na PolyU i vodeća istraživačica na ovom projektu.
Mikroplastika su plastični fragmenti, obično manji od 5 mm, koji se slučajno ispuštaju u okoliš tijekom proizvodnje i razgradnje, na primjer vrećica s namirnicama ili boca s vodom – ili tijekom svakodnevnih aktivnosti poput pranja sintetičke odjeće poput najlona ili korištenja proizvoda za osobnu njegu s ribanjem mikrokuglica u njima. Iako su maleni, rizik koji predstavljaju za okoliš ogroman je. Prema međunarodnoj pomorskoj organizaciji mikroplastika je pronađena u više od 114 vodenih vrsta u 2018. godini, a pronađene su u soli, zelenoj salati, jabukama i mnogim drugim. Eksperiment, koji je trenutačno proveden u kontroliranom laboratorijskom okruženju, možda će proširiti i na oceane ili kanalizaciju, čiji će rezultati, ako se ispostave dobrima, uvjerljivo promijeniti putanju klimatskih promjena.
Na Novom Zelandu koncert od 50 tisuća ljudi
Tko bi rekao da će veći koncert biti “vijest”? Dok se ostatak svijeta još većinom strogo pridržava mjera, Novi Zeland još jednom pokazuje kako je COVID-free. Više od 50 000 ljudi okupilo se na masovnom rock koncertu na ovoj otočnoj državi, koja nema potrebe za socijalnim distancama nakon što su praktički ugasili stroge mjere, a događanje će nesumnjivo biti upisano u povijest. Bend Six60 svirao je za veliku publiku diljem zemlje, a završnica njegove subotnje turneje na najvećem stadionu u Aucklandu bit će zapamćena kao najveći koncert na svijetu od početka pandemije. “Bilo je nevjerojatno vidjeti koliko su ljudi bili fanatični i bili su uzbuđeni zbog toga što su vani i gledaju živu glazbu i što ih nešto vuče iz duge, brutalne godine”, rekao je gitarist Ji Fraser benda. “Bilo je vrlo posebno.” Prema podacima Worldometera, samo je 26 ljudi umrlo od koronavirusa u državi od pet milijuna ljudi, a o odlukama njihove vlade često se raspravlja, u razini s onom švedskom.
Prvi lijek za kućnu uporabu protiv koronavirusa?
Pfizer testira tabletu koja bi, ako uspije, mogla postati prvi kućni lijek za COVID-19.
Riječ je o lijeku formuliranom da napada “kralježnicu” virusa SARS-CoV-2 i zaustavlja njegovo repliciranje u našem nosu, grlu i plućima. U dvjema anonimnim zgradama tvrtke u Belgiji i SAD-u u tijeku je izvanredan eksperiment na 60 volontera između 18 i 60 godina. Ako se ispostavi uspješnim, moguće je da će ova tableta biti dostupna već kasnije ove godine. Antivirusna tableta razvijena je od nule tijekom trenutačne pandemije, rekao je Dafydd Owen, direktor medicinske kemije u Pfizeru, na privatnom simpoziju Odjela za medicinsku kemiju prošlog mjeseca. Prvih sedam miligrama spoja – ne više od kišne kapi – napravljeno je krajem srpnja 2020. Do kraja listopada imali su više od kilograma, za što je bilo potrebno čak 210 istraživača.
Foto naslovna: Mark Tantrum / Getty Images Entertainment via Getty Images; mikroplastika: doble-d, iStock / Getty Images Plus
