Ako se i vi osjećate kao da samo čitate loše novosti, evo nekoliko pozitivnih vijesti kako bi vam zadnji dan vikenda bio optimističniji – iz Barbadosa, Finske i Lijepe Naše

Barbados izabrao prvu predsjednicu prije nego što postanu republika

Povijesni trenutak! Barbados je izabrao svoju prvu predsjednicu ikad dok se priprema postati republika, mičući kraljicu Elizabetu sa čela države. Dama Sandra Mason, 72, trebala bi prisegnuti 30. studenoga, što će obilježiti 55. godišnjicu neovisnosti zemlje od Britanije.

Dama Sandra, prva žena na Prizivnom sudu Barbadosa, bila je generalna guvernerka od 2018. godine. Vlada je prošle godine objavila i plan prelaska na status republike, rekavši da je “došlo vrijeme” da Barbados “potpuno ostavi kolonijalnu prošlost za sobom”. Promjena je već bila preporučena ustavnom ocjenom 1998. godine.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by PatRegal (@patregal)

Povijesni izbori uslijedili su nakon zajedničke sjednice Doma skupštine i Senata u srijedu. Premijerka Mia Mottley opisala je glasovanje kao “revolucionarni trenutak” za naciju. S oko 285.000 stanovnika, Barbados je jedan od najnaseljenijih i prosperitetnijih karipskih otoka. Nekada je Barbados uvelike ovisio o izvozu šećera, a njihovo se gospodarstvo diverzificiralo u turizam i financije. 

Barbados neće biti prva bivša britanska kolonija na Karibima koja je postala republika. Gvajana je taj korak poduzela 1970., manje od četiri godine nakon stjecanja neovisnosti od Britanije. Trinidad i Tobago slijedili su ga 1976. i Dominika 1978. godine. Jamajka je u prošlosti sugerirala da bi također mogla razmotriti promjenu, možda ih ovo i potakne.

Finska lobira za nuklearnu energiju kao održivi izvor

Kad pomislite na nuklearku, ova nordijska zemlja vam sigurno ne pada prva na pamet, ali ako se svi planirani projekti Finske ostvare, onda će do kraja desetljeća ova zemlja biti druga, nakon Francuske, po postotku energije izvučene iz nuklearnih sustava. Najsretnija zemlja na svijetu uskoro bi trebala uključiti jedan od najnaprednijih reaktora na planetu, što će potencijalno pokrenuti novo doba nuklearne energije.

O čemu je riječ? Nakon ranije tajne odluke, finska vlada lobirat će u Europskoj uniji da nuklearnu energiju proglasi održivim izvorom energije. EU je odobrila energiju vjetra i solarnu energiju kao održive, ali odluke o plinu i nuklearnoj elektrani do sada nisu donesene. Čak i onda kada su postrojenja bez ugljičnih emisija, nuklearna se trenutno smatra samo niskougljičnim izvorom energije zbog emisija uzrokovanih rudarstvom i transportom.

Iako su ovi nuklearni reaktori među najučinkovitijima na svijetu – rade s faktorom kapaciteta od 95 % u posljednjem desetljeću i stalno se poboljšavaju tijekom svog životnog ciklusa – rastuća potražnja i sezonske fluktuacije drugih obnovljivih izvora poput hidro i solarne energije prisililo je Finsku na to da se oslanja na uvoz iz Rusije i Švedske kako bi nadoknadio razliku svojih energetskih potreba. Ova bi odluka sada promijenila situaciju.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Nuclear Energy Institute (NEI) (@nuclearenergy)

Finska ima četiri nuklearne elektrane, a peta je pri kraju nakon deset godina odgađanja zbog tehničkih komplikacija. Riječ je o najvećem nuklearnom reaktoru u Europi uz postrojenje koje bi moglo riješiti problem što učiniti s istrošenim nuklearnim gorivom. Kako Finska ima cilj biti ugljično neutralna do 2035. godine, a trenutno se 30 % finske energije proizvodi nuklearnom energijom, dozvola da se smatra održivom energijom uvelike bi im omogućila postizanje tog cilja.

Kako izvještavaju tamošnji mediji, vladino usklađivanje s lobiranjem za nuklearnu energiju kao održivi izvor označava potpuni preokret unutar Zelene stranke koja sjedi u sadašnjoj vladi. Tradicionalno, stranka je žestoko antinuklearna i podnijela je ostavku prijašnjim vladama kad se poteglo to pitanje. Međutim, Zelena stranka sada tvrdi da ima tehnološki neutralan stav kada je u pitanju borba protiv klimatskih promjena. 

Iako zakopavanje nuklearnog otpada može zvučati alarmantno i stoga je izazivalo zabrinutost ekoloških skupina, cijela procedura je mnogo više od jednostavnog zakopavanja problema. Na temelju švedske metode zbrinjavanja poznatog kao KBS-3, ozračeni materijal se stavlja u čelične kanistere i zatvara u bakrene kapsule otporne na koroziju prije nego što se zakopa u pojedinačne rupe i zatrpa bentonitnom glinom. Nakon što je kanister zakopan, nije potrebna daljnja mehanička ili ljudska intervencija za zadržavanje radioaktivnog tereta, u suštini eliminirajući jednu od najvećih prepreka koje mnoge zemlje imaju kada je u pitanju usvajanje nuklearne energije.

Varaždin prvi grad u Hrvatskoj koji u školama učenicama dijeli besplatne uloške

Tema mensturalnog siromaštva i besplatnih higijenskih uložaka i tampona prisutna je u domaćoj javnosti već neko vrijeme. No, unatoč burnoj raspravi i inicijativi Anke Mrak Taritaš, protiv manjeg PDV-a na higijenske uloške sada se glasalo protiv već drugi put. I dok pojedini saborski zastupnici i zastupnice smatraju da bi se snižavanjem porezne stope na menstrualne higijenske potrepštine svi kolektivno pomamili za ulošcima koji miriše na ruže i dok nas podsjećaju da nismo počele krvariti otkad je ova vlada na vlasti, Varaždin ipak dodaje med u ovaj gorak okus u ustima. 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by udruga pariter (@udruga_pariter)

Naime, mladi je gradski vijećnik varaždinskog SDP-a Lovro Lukavečki bio je još proljetos inicijator ideje o besplatnim ulošcima za sve učenice gradskih škola, a to se početkom školske godine počelo i provoditi. Varaždinskim je učenicama dosad tako podijeljeno 2200 paketa higijenskih uložaka, a uskoro će se, prema najavama gradske pročelnice za obrazovanje Danijele Vusić, evaluirati rezultati ove kampanje te vidjeti što dalje, a sudeći po svemu, donatora ima.

Varaždin je tako postao prvi grad koji daje besplatne menstrualne potrepštine za učenice, no podsjetimo da je prva s time krenula varaždinska srednja Strojarsko-prometna škola, još u ožujku prošle godine. Sve je bila inicirala prva ravnateljica u povijesti škole Snježana Klarić, koju je na to motiviralo istraživanje udruge PaRiter, koje možete pronaći ovdje.

Zanimljivo, po puno se stvari ugledamo na zemlje članice Europske unije (ili ih volimo spominjati kako bismo odavali dojam da smo pravi Europljani s otvorenim i progresivnim stavovima – i da bismo valjda osjećali kao da skoro pa imamo njihov BDP), no sve čemu svjedočimo posljednjih dana djeluje kao da im je sama pomisao na smanjenje PDV-a na ženske higijenske uloške apsurdna, ili u najmanju ruku smiješna. I zamislite, ulošci ostaju luksuz, kao i sve više, čini se, život u ovoj državi.

Foto: Wikimedia Commons