Svake srijede donosimo mali briefing važnih događanja taj tjedan iz područja politike i društva. Ovoga tjedna riječ je o Filipinima, Švedskoj te, pa, našem planetu
Posljednje godine najtoplije su otkako postoje mjerenja
Organizacija Copernicus Climate Change Service objavila je godišnje izvješće o temperaturama zabilježenima na našem planetu, u kojem ističu kako se prošla godina smjestila vrlo visoko na ljestvici najtoplijih, i to otkako postoje mjerenja. Točnije, prošla godina bila je peta najtoplija zabilježena godina, s prosječnom temperaturom na svjetskoj razini 0,3 °C višom od referentnog razdoblja 1991.- 2020. godine.
Na vrhu je, ipak, 2016. godina, a slijede je 2020. te 2019. godina, dok je sveukupno posljednjih sedam godina ukupno i najtoplijih otkad postoje mjerenja. Najviša temperatura na našem kontinentu ikada izmjerena zabilježena je prošlog ljeta na Siciliji te je iznosila skoro 49 °C. Osim Italije, kao područja najviše pogođena vrućinama bile su Grčka, Španjolska, Turska, Portugal, Albanija i Makedonija dok su Tunis i Alžir pogođeni intenzivnim požarima.
Nastavljen je i trend porasta koncentracije ugljikovog dioksida i metana, kao najznačajnijih stakleničkih plinova, u atmosferi, za koji u Copernicusu kažu kako nema naznaka da će usporiti. Carlo Buontempo, direktor Copernicus Climate Change Servicea, prokomentirao je ove ekstremne rezultate na način da su “ozbiljan podsjetnik da moramo promijeniti način života, učiniti odlučne i učinkovite korake prema održivom društvu i raditi kako bismo smanjili neto emisije ugljika”. Znate, ono o čemu ekolozi jamraju već 20 godina.
Atmospheric carbon dioxide (CO2) and methane (CH4) concentrations have continued to rise in 2021 . This preliminary analysis of satellite data, shows that the methane growth rate was particularly high. For more details, see the video or the link https://t.co/k7OHCjlHP7 #C3S pic.twitter.com/qpcGmOPipo
— Copernicus ECMWF (@CopernicusECMWF) January 10, 2022
Filipini kriminalizirali dječje brakove
Dječji brakovi sada su javni zločin prema novom zakonu koji je potpisao predsjednik Filipina Rodrigo Duterte. Riječ je o Zakon uo zabrani sklapanja dječjih brakova i izricanju kazni, a kopija dokumenta objavljena je novinarima prošloga tjedna. Time će se ukinuti sve tradicionane kulturne prakse i strukture koje normaliziraju i podržavaju zlostavljanje, diskriminaciju i iskorištavanje djece.
“Država prepoznaje ulogu žena u izgradnji nacije i stoga će štititi i promicati njihovo osnaživanje. To povlači za sobom ukidanje nejednakih struktura i praksi koje održavaju diskriminaciju i nejednakost”, stoji u Zakonu.
Dječji brak odnosi se na svaki brak sklopljen u kojem su jedna ili obje strane djeca i koji se sklapa u građanskom ili crkvenom postupku, ili na bilo koji priznati tradicionalni, kulturni ili običajni način. Uključuje neformalnu zajednicu ili izvanbračnu zajednicu između odrasle osobe i djeteta ili djece.
Prema zakonu, olakšavanje i sklapanje dječjeg braka i izvanbračna zajednica odrasle osobe s vanbračnim djetetom proglasit će se “nezakonitim i zabranjenim radnjama”. Nešto što se nikada nije niti trebalo događati, naravno.
Osim brojnih kazni, socijalni skrb će se baviti i ispitivanjem rasprostranjenosti dječjih brakova, poglavito onih izvanbračnih koji su nevidljivi na papiru jer nisu ozakonjeni, te će pružiti razne usluge, kako zdravstvene tako i psihosocijalne, kako bi se zaštitile dječje žrtve.
Velika, velika stvar za Filipine koja je definitivno odlučena prekasno, s obzirom na to da je prema informacijama iz 2020. godine 1 od 5 djevojaka – u braku ili u izvanbračnoj zajednici prije nego navrši 18 godina. U najmanje razvijenim zemljama 40 posto djevojaka udaje se prije 18. godine, a 12 posto prije 15. godine.
Švedska pokreće “Agenciju za psihološku obranu” za borbu protiv dezinformacija
Švedska je prije nekoliko dana službeno pokrenula novu agenciju koja je više nalik nekom sadržaju u Potteru, s ciljem obrane od dezinformacija, propagande i “psihološkog ratovanja”. Borba protiv mračnih sila? Čini se.
Agencija za psihološku obranu, kako je nazivaju, predstavljat će veliki stup globalne borbe protiv dezinformacija i postavlja pitanje: kako će točno izgledati ta borba, kako će vlada uopće uspješno raskrinkavati dezinformacije i zadobiti ponovno povjerenje svojih građana? Djeluje malo kao Sizifov posao, s obzirom na to da su korupcija i brojne političke afere te odluke koje nekada ne idu u prilog građana sigurno katalizirale situaciju u kojoj jesmo.
Švedska, naravno, ne razmišlja jedina o tome. Brojne demokratske države bore se za očuvanje prava na slobodu izražavanja, i istovremeno se bore protiv raznih utjecajnih kampanja i brzih širenja lažnih informacija. Mnoge zemlje — uključujući Sjedinjene Države — već dugo imaju državne medijske organizacije, koje se mogu uvelike razlikovati u smislu točnosti i slobode novinara. Ali online kampanje prepune dezinformacija mogu znatno otežati otkrivanje izvora propagandnih napora. Naravno, tome pridonosi i činjenica da mnogi autoritarni režimi također koriste sličan jezik o obrani od raznih informacija koji stižu u javnost pa više građani ne znaju kome bi vjerovali, niti čemu.
Švedska agencija opisuje svoj projekt, ili bolje rečeno misiju, na način da će uključiti edukaciju o identificiranju dezinformacija, te načinu izgradnje otpornosti zajednice na kampanje štetnog utjecaja kroz obrazovanje. Na njenom čelu je švedski diplomat Henrik Landerholm.
U intervjuu za švedski radio nakon što je objavljeno njegovo imenovanje, Landerholm je ukazao na Rusiju, Kinu i Iran kao na izvore kampanja dezinformacija i istaknuo pokušaje Rusije da se umiješa u prošle predsjedničke izbore u SAD-u, izvijestio je Telegraph. Švedski dužnosnici već godinama upozoravaju na sve veću prijetnju lažnih informacija. Zemlja se također suočila s pokušajima Rusije da se umiješa u nedavne izbore, što je navelo vladu da uloži koordinirane napore u borbi protiv takvih kampanja.
Taj poticaj, koji je uključivao obuku tisuća državnih službenika o odgovaranju na dezinformacije, kao i rad s novinarima i tvrtkama na društvenim mrežama kako bi se ograničilo njihovo širenje, pomogao je modeliranju uloge za novu agenciju. “Ovo nije Ministarstvo istine ili Državni odbor za informiranje kakav smo imali tijekom Hladnog rata”, rekao je Landerholm. “Želimo zaštititi slobodu mišljenja u našoj zemlji.”
Foto: Al Drago/Getty Images
