Shein je prestigao Zaru kao trgovca odjećom na svijetu koji se najčešće pretražuje, unatoč svim kontroverzama
Ovogodišnja top ljestvica koja prikazuje najpopularnije brendove na svijetu imala je zanimljive rezultate. Po prvi put, Shein se uopće smjestio na popis i odmah savladao sve svoje modne protivnike.
Pokrenuta 2008. godine, Shein je postao najtraženiji lanac u 113 zemalja, vodeći u Africi, Južnoj Americi, Australiji i Oceaniji. Nakon Sheina je slijedila prošlogodišnja pobjednica Zara, koja se u proteklih 12 mjeseci pojavila kao trgovac s najvećim Googleom u tek 26 zemalja, uključujući svoju domovinu Španjolsku, Portugal, Tursku i Grčku. Shein je zaradio 10 milijardi dolara prihoda, dok su rivali poput Asosa i Boohooa uzeli tek pola, zajedno.
Naime, Shein ima dugu povijest kontroverzi oko svog imena. Marku su osudili čak i brojni slavni i utjecajni ljudi s kojima je surađivala, poznata je po krađi dizajna, osobito preuzimanju od neovisnih i dizajnera u usponu, nenamjernom kemijskom trovanju svojih kupaca neispravnim lakom za nokte i održavanju neprikladnih radnih uvjeta u Kini gddje zaposlenici rade u smjenama od 75 sati s malo slobodnog vremena. Osim toga, navodno Shein ne plaća redovito svoje zaposlenike, a ne prezaju niti od greenwashinga s jednom od sestara Kardashian. Unatoč tome, Shein drži krunu najpopularnijeg.
Iz svih tih razloga mnogi mediji prenose ovu vijest kao stanoviti poraz o osvještavanju problema u modnoj industriji jer se čini da krajnje korisnike nije briga ili idu prema mantri: “Neće se ništa promijeniti ako naručim jednu majicu za pola dolara.” Objašnjavaju i da je razlog popularnosti ovoga brenda i promjena troškova života, gdje se smatra normalnim da se okreću brzoj modi, kao dostupnoj i pristupačnoj odjeći.
Vijest o tome da je Shein postao najpopularniji brend na svijetu manje je dokaz njegovog uspjeha, više komentar na svijet oko nas – no ne samo u pogledu porasta siromaštva, nego i smanjenog osjećaja empatije te slijepe potrage za ukalupljivanjem u trendove kupnjom nove odjeće, a ne kombiniranjem stare, vintage potragama za odličnim komadima i odlaskom na buvljake, unatoč tome što se sve veći naglasak stavlja na lokalnom i bezvremenskom. Ne pomaže niti činjenica da se klimatske promjene i radnička prava tretiraju kao nešto nevidljivo i neopipljivo, pa automatski i nešto što nas se osobno ne tiče i na što nemamo utjecaja. Svakako – ovakvi podaci nam otvore vrata u realnost i istovremeno potiču da nešto trebamo promijeniti.
Foto: Presley Ann/Getty Images
