Želite li dobiti više od svoje zarade? Učiniti više s manje (novca)? Ne ostane vam ni euro na kraju mjeseca? U svojoj novoj knjizi Hack Your Budget, stručnjakinja za proračun Sarah Van Wesenbeeck dijeli 365 isprobanih savjeta za štednju i kombinira ih s praktičnim planovima korak po korak.
Bez obzira na to kako postupate s novcem, činjenica je da on utječe na sve. Planiranje i upravljanje obiteljskim proračunom nije uvijek jednostavno. Možda nećete vidjeti drvo od šume. Najčešća pogreška ljudi koji pokušavaju štedjeti je da očekuju velike svote novca odmah. Stvari ne funkcioniraju tako – kad uspiješ spremiti prvi euro, uspjet ćeš i drugi, a onda će nakon nekog vremena ta hrpa dobiti na važnosti. Ako se odreknete prvog eura jer je to beznačajan iznos i “samo jedan euro” nikada nećete moći uštedjeti.
7 saveta za uštedu koji će vam oporaviti kućni budžet
1. Pratite pravilo 50/30/20
Jedna od korisnih smjernica za organizaciju proračuna je pravilo 50/30/20. Možete ga pronaći u knjizi “All your value, the ultimate life-long money plan” Elizabeth Warren, američke političarke i bivše profesorice na Harvardu: Potrošite 50 posto svojih prihoda (neto iznosa!) na ono što vam stvarno treba, na one troškove koji imaju veliki utjecaj na kvalitetu vašeg života (kao što su stanovanje, plin i struja, medicinski troškovi, osiguranje automobila itd.). 30 posto ide na stvari koje želite (mobilna pretplata s neograničenim minutama razgovora, kabelska TV, potrebna osnovna garderoba…). Napomena: ovo zvuči lijepo, ali to se odnosi samo na izdatke za osnovne stvari koje život čine ugodnijim, a ne na izdatke za ekstravagantne stvari poput dodatnih štikli ili skupog sata, odmora ili frizera. Uštedite 20 posto svog neto prihoda, stavite ga na stranu za mirovinu ili ga iskoristite za otplatu duga.
2. Platite što je više moguće gotovinom
Plaćanje gotovinom prvenstveno je dobra strategija za velike potrošače koji žele bolje kontrolirati svoj proračun. Ali, naravno, funkcionira i za prosječnog potrošača, tebe i mene. Neurološka istraživanja pokazala su da svaki put kada plaćate gotovinom vaš mozak registrira neku vrstu ‘boli’ koju biste radije izbjegli. I da, ta ‘muka plaćanja’ kvari užitak potrošnje i samim time trošite manje. Ta bol stoga igra važnu ulogu u vašoj samoregulaciji. Ako kupujete karticom ili putem aplikacije ili SMS poruke, puno je lakše potrošiti. Ako plaćate u gotovini, bolje je koristiti velike novčanice. Puno su učinkovitije od malih, jer razbijanje velike novčanice od 100 eura mnogo više boli nego trošenje jedne novčanice od 10 eura. Dakle, dobro ćete razmisliti prije nego što potrošite veliki novac.
3. Pametno iskoristite popuste
Od izbijanja korona krize namirnice su nam poskupjele. I čini se da će tako ostati još neko vrijeme. Najbolji način za uštedu u supermarketu u kriznim (ili boljim vremenima, naravno) je korištenje privremenih ponuda, popusta i akcija. Ako ne upadate u zamke, pažljivo proučavate akcije, prethodne i nove cijene, iz supermarketa ćete izaći s manjim računom. Znajte da su ponude prvenstveno tu da vas navedu da kupujete više. Stoga slijedite ove savjete:
Kupujte samo one snižene proizvode koje stvarno koristite. Nemojte pasti u iskušenje da kupite stvari koje inače ne biste jer vam ne trebaju. Ponekad se pri kupnji većih količina ostvaruje veći popust. To je naravno dobro za vaš novčanik, ali provjerite sami trebaju li vam svi ovi dodatni proizvodi. Ne kupujte previše (svježih) proizvoda, samo zato što su u ponudi na sniženju. Bacanje također košta. Uvijek dobro izračunajte ostvarujete li doista korist od popusta ili dodatka koji dobivate “besplatno”.
U trgovinama vam često pred očima igraju brojke, sniženja i “gratis” natipisi i tada više ne vidite bit. Koristite kalkulator kada ste u nedoumici oko cijena: 15 posto popusta pri kupnji dva proizvoda za pranje rublja, je li izračun točan? Neka vas ne zavedu brojke i postoci koji vam obećavaju puno ili ‘besplatno’. Uvijek zapamtite da “besplatno” često ima skrivenu cijenu. Sjetite se samo ‘besplatnih’ naljepnica ili naprava koje ponekad dobijete u supermarketu. Prije nego što shvatite, kupit ćete hrpu skupljih proizvoda kako biste upotpunili svoju kolekciju. Zapamtite: ništa nije besplatno, sve košta!
4. Odredite budžet za sitnice u kojima uživate
Čim izađete iz kuće, okruženi ste trgovinama i mame vas stvari koje volite, a zapravo vam nisu potrebne: slatkiši u pokretu, cipele, knjige, igre, kuhana kava u modernom kafiću… S tjednim ili mjesečnim proračunom za stvari koje vas mame i na koje obično trošite mnogo novca, možete nastaviti uživati u životu, a da vam to ne napravi rupu u novčaniku. Ako je vaš tjedni ili mjesečni budžet za zadovoljstvo potrošen, prestajete kupovati. Na taj način možete nastaviti uživati u životu do mile volje, a da vam na kraju mjeseca ipak ostane novca.
5. Prodajte auto
Radikalan savjet, ali vrlo isplativ: prodajte svoj automobil. To je jedna od najvećih ušteda koju možete ostvariti, ako ne i najveća. Danas postoji toliko mnogo drugih načina za kretanje. Uzmi (električni) bicikl, javni prijevoz, uber. Izračunajte svoju zaradu: bez skupih kupnji svakih nekoliko godina, bez osiguranja i poreza, bez registracije, bez skupog održavanja, bez benzina… Ako se ne usudite na tako veliki korak, razumijemo vas u potpunosti. No, auto-dijeta nije loš potez. Sve što trebate učiniti je parkirati automobil i koristiti ga samo u slučaju nužde. Uštede će sigurno biti.
6. Biti previše vjeran se ne isplati
Biti vjeran svojim idealima, sebi, partneru, prijateljima velika je kvaliteta, ali ako želite uštedjeti, bilo bi dobro da s vremena na vrijeme ne budete previše vjerni. Biti previše lojalan npr. komunalnim poduzećima kao što je vaš opskrbljivač energijom, osiguranje ili osiguravatelj, internet provider… nažalost, ne isplati se. Pregledajte svoje police osiguranja (za svoj dom, svoju obitelj, zdravstvenu skrb, osiguranje automobila, komunalne usluge kao što su dobavljači energije i plina) barem jednom godišnje promijenite tvrtku ako primijetite da netko daje bolje uvjete.
7. Hrana nije otpad!
Bacanje hrane košta nas 120 eura. Toliki iznos (po članu obitelji!) prosječno godišnje možete uštedjeti ako pametnije koristite hranu. Istraživanja pokazuju da svatko od nas u prosjeku godišnje baci oko 34 kilograma hrane. Najviše se bacaju kruh, povrće i krumpir, voće i gotova jela te meso, riba i perad, no i mliječni proizvodi i alkohol. Zašto bacamo toliko dobre i iskoristive hrane? Kupujemo previše i nepromišljeno, kuhamo prevelike porcije i onda ne jedemo ostatke (više od polovice težine otpada od hrane dolazi od ostataka!). Ili ga pustimo da se pokvari. Sve to ne samo da košta puno novca, već je i vrlo loše za okoliš. Bačena hrana odgovorna je za osam posto globalne emisije CO2. Krajnje je vrijeme za akciju!
Foto: Pexels
