Svakoga tjedna donosimo pregled vijesti iz područja politike i društva, a ovaj put stižu novosti iz Rusije, Kanade, Indonezije i Irana

Edward Snowden dobio rusku putovnicu i državljanstvo

Najpopularniji američki zviždač Edward Snowden dobio je rusku putovnicu nakon što je položio zakletvu na vjernost zemlji koja ga je štitila od američkih vlasti od 2013. godine, rekao je njegov odvjetnik. Snowden, bivši obavještajni ugovornik koji je odao tajne dosjee dobio je rusko državljanstvo naredbom koju je potpisao Vladimir Putin još u rujnu.

Odluka je došla u krajnje nepovoljnom trenutku i podigla brojne obrve nakon ruske invazije na Ukrajinu i kasnijeg pada u međunarodnu izolaciju, no u medijima se proširila vijest da je Snowden “sretan” zbog ovog razvoja situacije. Pojedinci koji primaju rusko državljanstvo po zakonu se obvezuju da će “poštivati ustav i zakonodavstvo Ruske Federacije, prava i slobode njezinih građana, ispunjavati dužnosti građanina Ruske Federacije za dobrobit države i društva, štititi slobodu i neovisnost Ruske Federacije, biti lojalan Rusiji i poštivati njezinu kulturu, povijest i tradiciju”.

Indonezija će seks izvan braka kazniti zatvorom

Očekuje se da će indonezijski parlament ovog mjeseca usvojiti novi kazneni zakon koji bi kriminalizirao seks izvan braka i zabranio vrijeđanje predsjednika ili državnih institucija, što je, logično, izazvalo uzbunu boraca za ljudska prava.

Zamjenik ministra pravosuđa, Edward Omar Sharif Hiariej, rekao je u intervjuu za Reuters da se očekuje da novi kazneni zakon bude usvojen 15. prosinca. “Ponosni smo što imamo kazneni zakon koji je u skladu s indonezijskim vrijednostima”, rekao je. Ako se usvoji, kodeks bi se primjenjivao na indonezijske građane i strane posjetitelje i uveo bi sveobuhvatne promjene koje bi utjecale na širok raspon građanskih sloboda.

Seks izvan braka, koji bi prema zakonu mogle prijaviti samo ograničene strane poput bliskih rođaka, mogao bi dovesti do godinu dana zatvora, dok bi nevjenčanim parovima bio zabranjen zajednički život. Aktivisti civilnog društva rekli su da bi to istospolne parove, koji nemaju pravo na brak, izložilo dodatnom riziku od kaznenog progona, a tu je još i mali “dio” da bi i pobačaj ostao protuzakonit osim u slučajevima silovanja, prema najnovijem nacrtu u koji su mediji dobili uvid.

Dok nacrt ima potporu nekih islamskih skupina, drugi strahuju da bi bio poguban za demokratske i građanske slobode, poglavito žena, vjerskih manjina i LGBTQ+ osoba. Neki doduše jedino brinu bi li ovaj zakon potencijalno mogao utjecati na buduće ulagače i turizam jer se, eto, ljudima možda ovako nešto ne bi pretjerano svidjelo. Kako će odlučiti, znat će se već ovaj mjesec.

Quebec planira zabraniti većinu imigranata koji ne govore francuski

Kad smo kod diskriminacije, ovaj gore naslov je točan. Premijer Quebeca Francois Legault, zabrinut zbog opadanja francuskog jezika u kanadskoj pokrajini, postavio je novi cilj za imigrante: Svi bi trebali govoriti francuski. Legaultova nacionalistička stranka Koalicija Avenir Quebec ponovno je izabrana s velikom većinom u listopadu, djelomično na temelju platforme zaštite francuskog kao dominantnog jezika u pokrajini od 8,7 milijuna ljudi.

U svom govoru u zakonodavnom tijelu u srijedu iznio je svoje prioritete za svoj drugi mandat, uključujući plan zabrane gotovo svim ekonomskim imigrantima koji ne govore francuski do 2026. “Cilj je zaustaviti pad francuskog jezika, posebno u Montrealu, i preokrenuti trend”, rekao je Legault. “Francuski jezik, to mora biti imperativna dužnost.”

Naravno, reakcije su bile ogromne – od toga da bi to Quebecu izrazito naštetilo ekonomiji i da su im radnici izrazito vrijedni, govorili francuski ili ne,  a upozorili su i to da je riječ o malenom postotku ljudi koji ne govori tim jezikom. Rukovoditelji više od 150 tvrtki potpisali su i pismo upućeno Legaultu upozoravajući premijera da zakon “prijeti golemom štetom gospodarstvu pokrajine” jer stvara nepredvidivo poslovno okruženje. Mi se pitamo – čemu?

Proširila se vijest da se ukida iranska brutalna i kontroverzna moralna policija, no ispostavila se lažnom

Nakon što je glavni državni odvjetnik Mohammad Jafar Montazeri izjavio kako se gasi moralna policija u Iranu nakon dva mjeseca prosvjeda, vijest se brzo proširila svim najvećim portalima, a prenijeli smo je i mi, naivno sretni zbog nekog početno pozitivnog ishoda – no ispostavila se u najmanju ruku manipulativnom. Moralna policija, koja je uspostavljena pod predsjednikom Mahmoudom Ahmadinejadom 2006. godine, kako bi “širila kulturu skromnosti i hidžaba”, bila je pripojena iranskim policijskim snagama i njihova je uloga bila nalagati islamski moral kako propisuju vrhovne svećeničke vlasti Islamske Republike.

Smrt 22-godišnje Mahse Amini nakon što ju je pritvorila iranska moralna policija izazvala je najveći ustanak u zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća. Amini je uhićena zbog nepropisnog nošenja hidžaba u svome automobilu, a kasnije je umrla u policijskom pritvoru, vjerojatno u rukama policije. koja je pazila na odijevanje žena, ali također su mogli uhititi i pritvoriti pojedinke zbog konzumiranja alkohola ili zbog prisutnosti na mješovitim okupljanjima muškaraca i žena koji nisu bili u srodstvu.

Na prosvjedima su žene spaljivale svoje marame u prkosnom činu otpora protiv strogog kodeksa odijevanja Islamske Republike i onih koji ga provode te u znak solidarnosti s Amini. Bilo je više ubijenih i ozlijeđenih, kao i gušenja vijesti kako javnost ne bi saznala za to što se događa diljem Irana, a kada se proširila vijest da će se ugasiti moralna policija, sve je djelovalo kao konačni prvi korak koji ide u smjeru dozvole da žene ne moraju nositi hidžabe i slična pokrivala za glavu.

Ljudi su pozvali na oprez u objavi u kojoj se kaže da je Iran pokušao smanjiti pritisak svjetskog javnog mnijenja te je proširio ovu informaicju, kao i da državni odvjetnik nema nikakav uvid u to hoće li se moralna policija uistinu ukinuti. Uz to, analitičari smatraju da će moralna policija jednostavno dobiti drugi naziv i jednostavno oformiti nešto drugo, a da će iranske žene i djevojke vjerojatno i dalje biti premlaćivane, zatvarane ili ubijane.

Kako je rekao politički analitičar Jason Rezalan za Washington Post: “Ovdje se ništa ne “ukida”, dok je drugi analitičar, Michael A. Horowitz, napisao na Twitteru: “Ovo bi se moglo smatrati ustupkom prosvjednicima, ali ne mijenja ukupnu situaciju. Iranska policija, Basij i IRGC i dalje ubijaju prosvjednike, a sudbina policije za moral je vjerojatno je zapečaćena prije nekoliko tjedana. Iranski režim se neće reformirati.”

Također, mnogi aktivisti i aktivistkinje smatraju da je jedina opcija ukinuti zastarjeli zakon o obaveznom pokrivanju kose, kao i instantni prestanak policijskog nasilja nad građanima i građankama koji imaju ljudsko pravo na prosvjed.

Jedino je sigurno, sudeći po onome čemu svjedočimo posljednjih mjeseci, da žene Irana neće posustati u borbi za ravnopravnost i preživljavanje te im moramo dati svoju podršku.

 

Foto: Mircea Moira/Shutterstock