Mies van der Rohe Award najrelevantnija je europska nagrada za arhitekturu koja od 1987. godine valorizira i promiče doprinose europskih arhitekata u razvoju novih ideja i tehnologija, a dodjeljuju je Europska Komisija i Fondacija Mies van der Rohe.

Nagrada nosi ime po Miesu van der Roheu, jednom od najutjecajnijih arhitekata 20. stoljeća koji je uz Waltera Gropiusa i Le Corbuisera imao važnu ulogu u razvoju modernističke arhitekture avangardnog minimalističkog stila pod krilaticom “manje je više”.
Prije nego je postao direktor poznate Bauhaus škole 1930. (čiji je osnivač bio spomenuti Gropius), osmislio je izgled njemačkog paviljona za međunarodnu izložbu koja se održavala u Barceloni 1929. godine. Poznat kao Barcelona paviljon, ova građevina smatra se klasikom svjetske modernističke arhitekture. A budući da je rastavljen nakon završetka izložbe, paviljon koji se danas može posjetiti na originalnoj lokaciji rekonstruiran je i dovršen 1986. godine, nakon čega je Xavier Rubert de Ventós Europskom parlamentu predložio ideju za bienalnu dodjelu ove prestižne nagrade – a prvi put je dodijeljena 1988. godine pod nazivom „Mies van der Rohe nagrada za europsku arhitekturu“.

Od ukupno 449 arhitektonskih projekata iz 41 zemlje, nastalih u protekle dvije godine, u konkurenciji prve faze natječaja uvršteno je i 10 projekata iz Hrvatske koje možete pogledati u nastavku.

Centar SEECEL – Igor Franić

Foto: Filip Beusan

Kompleksna i dinamična struktura zagrebačkog Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) kombinira tri glavna funkcionalna sustava – uredski blok, edukacijski centar i hotelski sadržaj, pri čemu nema jasne granice između interijera i eksterijera zahvaljujući progresivnoj sekvenci ekspandirajućih dimenzija.

4 kuće za 4 brata – Iva Letilović, Igor Pedišić

Foto: Jasenko Rasol

Ovaj arhitektonski projekt realiziran predgrađu Zadra uključuje četiri zgrade koje predstavljaju hibridne stambene jedinice s ciljem funkcionalnog kombiniranja prostora za vlastito stanovanje i prostora namijenjenom povremenom iznajmljivanju turistima.

Grand Park Hotel Rovinj – 3LHD

Foto: Jure Živković

Projekt poznatog zagrebačkog studija 3LHD postao je jedan od najprepoznatljivijih hotela na Jadranu. Hotel je projektiran na način da se interpolira u postojeći krajolik, stoga etaže hotela prate nagib terena, gradirano formirajući velike terase, mediteranske vrtove, bazene i sunčališta – gdje se gost osjeća kao da boravi u parku s pogledom na staru gradsku jezgru Rovinja.

Hotel & Vinski podrum Roxanich – Idis Turato

Foto: Sandro Lendler

Roxanich vinarija & Heritage hotel nalazi se u centru Istre – prekrasnom Motovunu. Ovaj kompleksni projekt svojim oblikom rekonstruira prirodni brežuljak te inkorporira stazu koja počinje u vinogradu i prolazi kroz vinski podrum i hotel, time kreirajući simbiozu enologije i turizma.

Osnovna škola Ivanja Reka – Ivo-Lola Petrić, Marija Burmas, Jakša Kalajžić

Foto: Domagoj Blažević

Na lokaciji nekadašnjeg prirodnog sliva rijeke Save, gdje dolazi do konfliktnog dodira između zagrebačkog urbanog i suburbanog tkiva, projekt škole je artikuliran kao centralno mjesto za javne, edukacijske i društvene sadržaje u naselju Ivanja Reka.

Seosko domaćinstvo na Hartovskom vrhu – Branimir Rajčić, Mariela Žinić

Foto: Robert Leš

Dizajniran za Budistički centar Zagreb, zajednicu koja je željela izmjestiti svoje aktivnosti poput yoge i meditacije izvan grada, ovaj projekt smješten u Parku prirode Žumberak predstavlja kompleks od pet malih objekata koji nalikuje seoskom naselju.

Trg Poljana u Šibeniku – Ivana Tutek, Paula Šimetin, Iva Dubovečak, Izvor Simonović Majcan

Foto: Ervin Husedžinović

Projekt novog trga u gradu Šibenika zamišljen je kao integrirano urbano, društveno i infrastrukturno polje koje kreira otvoreni dijalog između srednjovjekovnog, modernog i suvremenog grada. Uz očuvanje postojećeg identiteta, njegova namjena je omogućiti različite buduće scenarije korištenja kroz diskretne transformacije ove trodimenzionalne urbane platforme.

Trg tradicijskih obrta u Varaždinu – Mirjana Lozanovska, Silvija Shaleva, Erik Jurišević, Nina Pahović

Foto: KONNTRA

Aktiviranjem svih osjetila kako bi se definiralo spacijalno storytelling iskustvo, modularno dizajnirani kiosci u baroknom Varaždinu naglašavaju identitet grada, istovremeno promovirajući održivost i lokalne obrte.

Vinarija Galić – Tomislav Ćurković, Zoran Zidarić

Foto: Damir Fabijanić

Smještena u gradskom centru Kutjeva, njene čiste arhitektonske linije potječu iz namjere da se objekt, koji istovremeno uključuje jedinice za proizvodnju i degustaciju vina, nenametljivo uklopi u gradsku strukturu tradicionalnog tipa gradnje, ali uz inkorporiranje suvremenih principa dizajna.

Urania – 3LHD

Foto: Jure Živković

Kao i brojna druga zagrebačka kina i kazališta koja datiraju iz ranog 20. stoljeća, kino Urania ostalo je  zanemareno i zapušteno. Projektom rekonstrukcije i adaptacije kina, iza kojeg stoji zagrebački studio 3LHD, željelo se ovom povijesnom prostoru udahnuti novi život kroz prenamjenu u uredske prostore i kulturni centar otvoren za javnost.

Svaki od ovih projekata predstavlja distinktivnu arhitektonsku formu i kreira drukčiji odnos s neposrednim okruženjem. Naposljetku, kako kaže Anna Ramos, direktorica Fondacije Mies van der Rohe – “kvaliteta se može shvatiti na različite načine, ali mora uvijek biti povezana s trenutnim izazovima vezanima za okoliš, s ciljem da gradovi i infrastruktura postanu održiviji i otporniji.”

U rujnu ove godine saznat ćemo smatra li žiri da je netko od hrvatskih predstavnika uspješno odgovorio na ove izazove, budući da će tada biti poznati rezultati prolaska u drugi krug natječaja, dok će u veljači iduće godine biti proglašena lista pet projekata koji će biti u finalnoj konkurenciji za Mies van der Rohe Award 2022.

Foto: https://eumiesaward.com