Dvije posve različite, ali podjednako zanimljive i posebne izložbe trenutno su otvorene u samom centru Zagreba. Međusobno su udaljene tek jedan kilometar, pa dok čekate proljeće zašto ih ne biste posjetili?
Željka Mezić – Kaleidoskop, Galerija Kupola (Gradska knjižnica, Starčevićev trg 6)
U sklopu programa predstavljanja hrvatskih ilustratora u galeriji Kupola Gradske knjižnice na Starčevićevom trgu u Zagrebu možete razgledati odličnu izložbu Željke Mezić pod nazivom “Kaleidoskop”. Riječ je o izložbi koja će vas odvesti u jedan posve novi svijet – svijet pun boja, imaginarnih likova i najčudnovatijih prijatelja. Bilo da se radi o ilustracijama poznatih bajki braće Grimm poput Matovilke i Ivice i Marice ili pak o autorskim slikovnicama, Željka Mezić svojim bogatim i suptilno razrađenim likovnim rukopisom sveobuhvatno uvodi čitatelja u priču.
Autorica u tekstu izložbe upoznaje posjetitelja sa svojim stvaralačkim procesom: “Jedan malo drukčiji kaleidoskop rastao je sa mnom cijelo vrijeme. Njegova nutrina ispunjena je šarolikim bogatstvom doživljaja, emocija, iskustava, ljudi, gradova i sjećanja prikupljenih kroz godine. Ogledala u njemu su moja razmišljanja, dijelovi moje osobnosti i ljudi u kojima gledam svoj odraz. Prizori se mijenjaju, svakim novim danom, susretom, mišlju. A onda se izliju na papir, pretoče u boje i nove oblike. Na početku, to je svjesno, s idejom o slici koju ću stvoriti. Kist preuzima ulogu ručice na kaleidoskopu, a slike se, malo po malo krenu stvarati same. Svaka sa sobom donese nešto novo, birajući iz mnoštva mogućnosti koje riznica nudi. Ja gledam, upijam, igram se i uživam. Baš kao nekad, gledajući kroz okrugao prozorčić. I još uvijek mi zastane dah, uhvaćen tom čarolijom, u svijetu u kojem vrijeme ne postoji”. I upravo tu čaroliju svijeta u kojem vrijeme ne postoji Željka Mezić stvara osjećajem čiste radosti i optimizma koje pobuđuju brojne ilustracije prezentirane na aktualnoj izložbi.
Nevjerojatna je autoričina mogućnost transformacije likovnog jezika prilikom interpretacije aktera i svijeta pojedine priče koja omogućuje potpuno uživljavanje u određeni sadržaj. Svaki segment izložbe tj. svaka nova priča mnoštvom detalja i razigranom maštom otvara vrata u novi svijet. Dodatna zanimljivost ove izložbe leži u činjenici kako osim gotovih ilustracija možete razgledati radni materijal koji autorica koristi: kistove, palete, boje i pripremne skice.
Glavno sredstvo rada je Ecoline koji se često definira kao tekući akvarel, a koji u potpunosti odgovara Željkinom senzibilitetu te joj omogućuje čistoću rukopisa s mnoštvom minuciozno izvedenih detalja i znalački nijansiranim tonovima jedne boje. Stoga toplo preporučam da posjetite izložbu Željke Mezić, svakako povedite svoje mališane, ali i “velikane”, jer ovo je izložba koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. I požurite, jer izložba traje do 28. veljače 2019.
Nikola Mašić – plemeniti realist, Moderna galerija
Nikola Mašić možda nije toliko poznat široj javnosti kao što su to primjerice Vlaho Bukovac, Miroslav Kraljević ili Menci Clement Crnčić, ali tim više se isplati istražiti umjetnikov opus, posebice jer Mašićeva djela nisu bila toliko često predstavljana javnosti, a njegov opus svakako čini dragocjen i nezaobilazan dio hrvatske povijesti umjetnosti što potvrđuje i aktualna izložba u Modernoj galeriji.
Izložba “Nikola Mašić, Plemeniti realist” prvo je cjelovito predstavljanje opusa začetnika hrvatskog modernog pejzažnog slikarstva i prvog hrvatskog animalističkog slikara u autorskoj koncepciji muzejske savjetnice Moderne galerije Dajane Vlaisavljević. Na izložbi posjetitelji mogu razgledati više od stotinu uljanih slika, studija, crteža i arhivske građe među kojima dominiraju radovi nastali 70-ih i 80-ih godina 19. stoljeća tijekom Mašićevih povremenih putovanja Posavinom i studijskih boravaka u južnoj Italiji. Milan Pelc u pregledu povijesti umjetnosti u Hrvatskoj ističe Mašića kao jedinog slikara vremena na pragu Moderne koji je pohađao Akademiju u Münchenu, a koji nije zapamćen po djelima povijesne tematike, već su ga zaokupljali krajolici.
U katalogu izložbe saznajemo kako je Mašić bio uglađen i povučen čovjek koji je rado sam lutao, slikao i kontemplirao u melankoličnim krajolicima uz obalu Save i šetao i slikao osunčane krajobraze južne Italije. Kustosica izložbe Dajana Vlaisavljević ističe kako zbog svoje nekonfliktne, povučene i suzdržane prirode Nikola Mašić nije pripadao niti jednoj struji. Ovaj slikar istinskih likovnih kvaliteta podjednaku pažnju je posvetio većim kompozicijama tzv. uljepšanog realizma poput “Guščarice na Savi” i nizu izvrsnih malih studija izvedenih u olovci poput djela “Seosko dvorište”, “Alpski vrhunci”, “Kod Save” ili “Otočac”. U lijevom izložbenom krilu dominiraju melankolične studije prirode poput slika “Na savskoj obali” i “Slikar u bari”, no i izuzetno dojmljivi radovi manjeg formata s izdvojenim motivom poput djela “Zemljana peć”, “Čamac u mulju” i “Zatvorena vrata”. U posljednjoj prostoriji lijevog krila prezentirani su Mašićevi portreti za koje kustosica izložbe ističe kako se oslanjaju gotovo isključivo na znanja stečena na münchenskoj akademiji što je vidljivo i u temama akta i mrtve prirode.
U desnom krilu upoznajemo Mašićeve studije domaćih životinja poput purana, konja i pasa, ali i ljupke prizore cvijeća poput slika “Đurđice” i “Maćuhice”, te izuzetno dojmljiv rad “Grm u cvatu”. Dajana Vlaisavljević navodi kako su brojne Mašićeve studije životinja i raznog biljnog svijeta nastale za njegovih samotnih lutanja Posavinom i Italijom, te ističe kako se Mašić smatra prvim hrvatskim animalističkim slikarom.
Mašićev citat o utjecaju okoline, porijekla i pripadnosti jednom narodu na umjetnost i izbor motiva uvelike rasvjetljava njegov osobni pristup stvaranju: “Teren na kojem stanuje neki narod, upliva znatno na njegov duh, njegov karakter, na čitavo raspoloženje njegova duha, pa potom i na njegovu kulturu, osobito njegovu umjetnost… Studij posebno tih motiva odredit će onoga, koji se zadube u njih, i tehniku, dat će slikaru posebno značajne boje, odredit će njegovo gledanje svojeg kraja, uplivat će na čitavo raspoloženje njegova duha, pa će tako oni isti uvjeti, koji uplivaju na razvoj narodnog duha, uplivati i na razvoj pojedinog umjetnika”.
Mašićevo iskreno osjećanje prirode rezultiralo je jedinstveno utjelovljenim krajolicima i motivima iz seoskog života Posavine i Like poput dvorišta s puranima i guskama, konjima na ispaši ili malim crticama interijera seljačkih kuća. Milan Pelc definira Mašićeve melankolične studije prirode kao neposredne isječke stvarnosti koji su pretvoreni u komorni likovni doživljaj, dok na velikim kompozicijama impresionistički plenerizam bojom i svjetlošću utjelovljuje otvorenost prirode i vedrinu koja stvara dojam idealizirane životne radosti. Dođite i razgledajte uljepšani svijet Nikole Mašića koji svojim rukopisom oplemenjuje i preobražava svaku ružnoću ovog svijeta u “dražest čiste lirike”.
Zbog iznimnog interesa javnosti izložba “Nikola Mašić, Plemeniti realist” u zagrebačkoj Modernoj galeriji produljena je do 24. veljače 2019. Zahvaljujemo Modernoj galeriji na ustupljenim fotografijama čiji je autor Goran Vranić.
