Svake srijede donosimo mali briefing važnih događanja taj tjedan iz područja politike i društva

Zabrana trans djevojkama da sudjeluju u ženskim školskim sportovima 

Florida je u utorak postala najveća američka država koja je zabranila transrodnim djevojkama i ženama sudjelovanje u ženskim sportovima u školama. Republikanski guverner Ron DeSantis, koji je usko povezan s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, donio je, vrlo prikladno, ovaj zakon prvog dana Mjeseca ponosa, kojim se LGBTQ zajednica. DeSantis je potpisao račun na događaju u kršćanskoj školi u Jacksonvilleu, gdje je uz njega bilo nekoliko sportašica tinejdžerica. Rekao je da je zakon koji navodi pravila o sudjelovanju javnih srednjih škola i sveučilišta potreban kako bi se osigurala pravda za žene koje se bave sportom u cijeloj državi.

“Mogu vam reći ovo: na Floridi će djevojke igrati djevojački sport, a dječaci dječački sport”, rekao je guverner. “Mi ćemo se baviti biologijom, a ne ideologijom kada se bavimo sportom.”

Pristalice zakona o sportu kažu kako transrodne sportašice imaju nepravednu prednost, budući da su rođenjem proglašene muškarcima. Floridski zakon definira spol sportaša onako kako je naveden u službenim dokumentima pri rođenju. Zakon, koji je prošao kroz državno zakonodavstvo kao prilog zakonu o školskoj povelji, razlog je prigovora brojnih demokrata i zagovornika građanskih prava koji zabranu transrodnih djevojaka i žena u ženskim sportovima nazivaju nepotrebnim i diskriminirajućim.

U utorak je američki predsjednik Joe Biden, demokrat, objavio proglas kojim je obilježio početak Mjeseca ponosa pozivajući Kongres LGBTQ osobe od diskriminacije donošenjem Zakona o ravnopravnosti i ukazujući na nedostatak zaštite njihovih prava u mnogim državama. Trump, njegov republikanski prethodnik, tijekom svoje četiri godine mandata službeno nije prepoznao Mjesec ponosa.

Kampanja za ljudska prava, zagovaračka skupina, rekla je da će osporiti ovaj zakon na sudu jer se temelji na “lažnoj, diskriminacijskoj premisi” koja je prijetila dobrobiti transrodne djece. Kako je pojasnio predsjednik Kampanje za ljudska prava Alphonso David:

“Transrodna djeca su djeca; transrodne djevojke su djevojke. Kao i sva djeca, zaslužuju priliku baviti se sportom sa svojim prijateljima i biti dio tima.”

Alabama, Arkansas, Mississippi, Montana, Tennessee i Zapadna Virginia usvojili su slične zakone, a guverner Južne Dakote potpisao je izvršnu naredbu kojom podržava zabranu sporta. Svi imaju republikanske guvernere.

Christa White (L) i njezina kći sudjeluju na skupu kako bi skrenule pozornost na anti-transrodno zakonodavstvo uvedeno u Alabami 30. ožujka 2021. Do sada se u državnim zakonodavstvima diljem Sjedinjenih Država razmatraju 192 zakona protiv LGBTQ skupine. (Foto: Julie Bennett / Getty Images)

Uspješni testovi lijeka protiv raka

Znanstvenici sa Sveučilišta u Edinburghu uspješno testiraju lijek ‘Trojanski konj’ koji ubija rak i bakterijske stanice bez oštećenja zdravog tkiva u blizini. To su uspjeli tako da se majušna molekula aktivira pomoću svjetlosti, što znači da ubija stanica samo nakon što se aktivira fotosenzitivno. To znači da kirurg može precizno odlučiti kada i gdje aktivirati lijek, smanjujući šanse za pojavu nuspojava i većih oštećenja. Eksperimentalno, ali recenzirano istraživanje provedeno je na ribljim i ljudskim stanicama, no istraživači kažu kako je potrebno više studija kako bi se potvrdilo je li to sigurna i brza metoda liječenja raka u ranoj fazi i bakterija otpornih na lijekove.

Glavni istraživač, profesor Marc Vendrell rekao je da “ovo istraživanje predstavlja važan napredak u dizajnu novih terapija koje se jednostavno mogu aktivirati zračenjem svjetlosti, što je općenito vrlo sigurno.” SeNBD je jedan od najmanjih fotosenzibilizatora koji je ikad napravljen, a njegova upotreba kao “trojanski konj” otvara brojne nove mogućnosti u interventnoj medicini za ubijanje štetnih stanica bez utjecaja na okolno zdravo tkivo.

Berlin provodi eksperiment osnovnog dohotka u vrijednosti od 1200 eura

Pokus je sljedeći: skupina odabranih ljudi će tri godine primati bezuvjetni osnovni dohodak od 1200 eura. Projekt se prati znanstveno, a zanimanje za sudjelovanje u njemu je bilo, očekivano, ogromno. Prijavilo se više od dva milijuna ljudi, a na kraju ih je odabrano 122. Od 1. lipnja 2021. godine iduće tri godine oni će mjesečno dobivati osnovni dohodak odnosno najnižu plaću od 1200 eura. Riječ je o pilot-projektu čiji je cilj istražiti učinak bezuvjetnog osnovnog dohotka (UTD), piše DW. Rezultati bi u budućnosti mogli utjecati na neki novi zakon koji bi iz temelja promijenio dosadašnja pravila.

Sudionici nisu morali dokazivati ​​nikakvu potrebu za novcem i tijekom projekta smiju raditi što i koliko žele. Oni nemaju nikakve obveze prema financijerima projekta, osim što moraju “popuniti sedam online upitnika u roku od tri godine, tijekom trajanja studije”.Inicijatori su uvjereni da bi bezuvjetna isplata novca svim građanima riješila mnoge probleme današnjeg života. Smatra se da bi, ako bi se uklonio pritisak na pojedince da zarade dovoljno novca za preživljavanje, ljudi postali slobodniji, kreativniji i sretniji, što dugoročno pomaže i njihovom aktivnom sudjelovanju u državi. “Testirat ćemo što ljudi rade kada imaju materijalnu sigurnost tri godine”, rekao je šef studije Jürgen Schupp s Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja.

“Trošite li novac ili stvarate financijske rezerve? Prestajete li raditi ili radite manje? Postajete li socijalno osviješteni i donirate li više?”

Rasprava o bezuvjetnom osnovnom dohotku (BGE) godinama je bila krajnje ideološka. Glavno pitanje je što ljudi rade kad ne moraju raditi. Mnogi protivnici smatraju to utopijom ljevičara koji fantaziraju i koji žele ljenčariti na štetu zajednice. S druge strane, zagovornici to vide kao rješenje za trenutne i buduće probleme: socijalni aspekti – od odgoja do pomoći u susjedstvu i njege – bi se poboljšali, a time bi se još u ranoj fazi mogli razviti modeli za budućnost u kojoj klasični poslovi postaju rijetki zbog sve veće digitalizacije i automatizacije.

Postoje pitanja na koja projekt uopće ne može odgovoriti, a utječu na promjene: Kako bi se razvijale cijene ako bi svi primali osnovnu plaću? Bi li bolesni ljudi ili oni kojima je potreban novac na kraju imali na raspolaganju manje novca nego sada? I koliko bi porezi morali biti visoki da bi se sve ovo financiralo? Ukratko, daleko smo još od toga da razmišljamo da bi ovo moglo utjecati na zakon ili proračun. “Naša studija nikako neće riješiti sva pitanja koja se odnose na osnovni dohodak”, priznaje Jürgen Schupp. Ali on se već veseli odgovorima na svoje ključno pitanje: Što novac čini ljudima? “Ovo je uzbudljivo znanstveno pitanje za koje nema pouzdanih studija nigdje u svijetu.” Mi pažljivo pratimo rezultate.

 

Foto: Brook Mitchell/Getty Images News via Getty Images