Iako drastično oblikuje kvalitetu našeg života, financijsku pismenost nerijetko učimo “putem” – odrastanjem i prijelazom iz studentskog života u onaj odrasli. Iz tog se razloga često s osnovnim financijskim pojmovima, rizicima i mogućnostima upoznajemo tek kad već moramo suvereno donositi velike financijske odluke
Kroz rubriku Money Talks pridružujemo se pozitivnom trendu približavanja osobnih financija. Dajemo neposredan pogled u osobne financije kroz razgovore sa stručnjacima, koji objašnjavaju sve financijske aspekte u velikim koracima – od kupnje nekretnina i preuređenja doma, preko štednje i kredita, do svakodnevnih financijskih odluka.
Svima nam je poznat scenarij kada se u svega nekoliko tjedana kalendar popuni s tri ili četiri različite svečanosti, a u razdoblju od svibnja do listopada najčešće upravo vjenčanjima. Do prije nekoliko godina cijene stolica u svadbenim salama i na imanjima bile su niže, a s inflacijom su se, osim troškova samog planiranja vjenčanja, promijenile i percepcije “odgovarajućeg” poklona u koverti. O ovoj temi razgovaramo s izv. prof. dr. sc. Dajanom Barbić, koja nam je objasnila što danas uopće znači financijski prihvatljiv poklon i kako čitav mehanizam donošenja odluka o poklonima na svečanostima funkcionira.
Kako procijeniti što je prihvatljiv, a što financijski realan poklon za vjenčanje
Uz povećanje cijene stolica, za koje se, kako nam Dajana govori, može čuti da koštaju i po 150, 200 ili čak 250 eura, među gostima se stvara dojam da toliko “moraju” staviti i u kovertu. No pritom dolazimo do najvećeg financijskog mita kada govorimo o vjenčanjima.
“Živimo u vremenima kada je utjecaj društvenih mreža promijenio našu vlastitu percepciju lijepog, pa onda i financijski prihvatljivog. Stoga, mladenci danas često izlaze izvan svojih financijskih mogućnosti kako bi si priuštili Insta-friendly vjenčanje. Bihevioralni ekonomisti to nazivaju ‘luksuznom groznicom’, odnosno sklonosti da standardi potrošnje viših dohodovnih skupina postanu aspiracijski model za sve ostale, stvarajući pritisak koji nije utemeljen u osobnoj financijskoj stvarnosti.”
Drugim riječima, odluka mladenaca ne bi trebala određivati životne mogućnosti i financijski tempo gostiju:
“Cijenu menija, cvijeća, lokacije, fotografa i glazbe određuju mladenci prema vlastitim željama, a ne gosti. Stoga poklon mladencima danas više ne bi trebao predstavljati nužno nadoknadu troška organizacije, nego znak pažnje i podrške mladencima.”
Razbijanju iluzije da moramo poklon u koverti prilagoditi odlukama mladenaca pridonose jednostavne brojke iz svakodnevnog života:
“Ako prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi oko 1.500 eura, a samo odlazak jedne osobe na vjenčanje košta otprilike 350 eura, što uključuje frizuru, šminku, novu haljinu i poklon, to je gotovo četvrtina mjesečnih primanja. I to za jedan dan. A onda dođe još jedno vjenčanje. I djevojačka večer. Upravo tu leži jedna od najčešćih financijskih zamki ovog životnog razdoblja. Nedavno mi se prijateljica požalila da mora izdvojiti gotovo 2.000 eura za djevojačku bliske prijateljice, jer je mladenka odlučila slavlje organizirati na Ibizi. Iako si to realno nije mogla priuštiti, nije se osjećala slobodnom povući se nakon što je već pokazala interes i na kraju je trošak financirala iz dopuštenog prekoračenja na tekućem računu.”
U ovakvim je situacijama potrebno preuzimanje odgovornosti s obje strane:“Mladenci bi trebali biti svjesni da je to njihov najvažniji dan, ali ne i najvažniji dan njihovih prijatelja i prijateljica. Ako se odluče za luksuznu djevojačku ili momačku večer, veliki dio tih troškova trebali bi biti spremni pokriti sami. S druge strane, pravo prijateljstvo znači i sposobnost razgovora o teškim temama, a novac je svakako jedna od njih. Ako si ne možete priuštiti Ibizu, recite to otvoreno.”
Troškovi vezani uz nekoliko vjenčanja po sezoni mogu značiti ozbiljan financijski udar, a pritom nam Dajana govori da istraživanja pokazuju da najveći trošak vrlo često nije ni sam poklon:
“Znatna sredstva odlaze na prijevoz i smještaj kada je slavlje izvan vašeg grada ili države, novu odjeću i obuću, a tu su i troškovi na koje često zaboravljamo: čuvanje djece, slobodan dan s posla, gorivo. Zato preporučujem da se prema sezoni vjenčanja odnosite jednako kao prema godišnjem odmoru ili registraciji automobila; planski, a ne spontano. Čim saznate datume, napravite popis svih očekivanih izdataka za svako slavlje posebno — poklon, odjeću, obuću, prijevoz, smještaj, frizera, šminku, djevojačku večer — i zbrojite ukupan iznos za cijelu sezonu. Kada unaprijed vidite cjelokupnu financijsku sliku, puno je lakše donijeti odluke koje neće ugroziti vaš kućni budžet.”
Kako odrediti razumnu svotu za kovertu bez osjećaja pritiska
Kako bismo uopće razumjeli odakle dolazi pritisak, Dajana nam skreće pozornost na takozvani efekt sidrenja:
“Uzmimo jedan poznat primjer: čujete da ‘stolica košta 200 eura’. Ta informacija, sasvim nevino izrečena, postaje psihološka referentna točka, tzv. ‘sidro’, od koje teško odustajemo, čak i kada nam taj iznos nije financijski racionalan niti priuštiv. Riječ je o efektu sidrenja, jednoj od najmoćnijih kognitivnih pristranosti u financijskom odlučivanju, i upravo ona objašnjava zašto toliko ljudi stavlja u kuvertu iznos koji si zapravo ne mogu priuštiti.”
Uz to, ističe i mehanizam koji su ekonomisti utvrdili još 1949. godine, a koji pokazuje da svoju potrošnju ne temeljimo samo na vlastitim prihodima, nego i na potrošnji onih oko sebe. Drugim riječima, normalno nam je ono što vidimo, a s vremenom se to “normalno” pretvara u standard:
“Ekonomisti taj fenomen zovu efektom društvene usporedbe, a popularno je poznat kao Keeping up with the Joneses ili, u domaćoj verziji, držanje koraka s Horvatovima. Horvatovi su naši susjedi, prijatelji i kolege s kojima se nesvjesno uspoređujemo. No danas su dobili i digitalnu dimenziju: više nisu samo ljudi koje poznajemo, nego i sadržaj koji svakodnevno konzumiramo na društvenim mrežama. Zato se granica onoga što smatramo ‘primjerenim poklonom’ ili ‘primjerenim vjenčanjem’ neprestano pomiče prema gore, neovisno o stvarnim financijskim mogućnostima većine. To jasno vidimo u jednoj od najčešćih rečenica uoči vjenčanja: ‘Koliko ćeš ti dati?’ Mnogi upravo na temelju tog odgovora donose svoju odluku, ne želeći ispasti ni bolji ni lošiji prijatelji od drugih.”
Dajana objašnjava da izlaz iz tog kruga nije uspoređivanje s drugima, već povratak vlastitim financijama:“Postavite si pitanje: koliko si mogu realno priuštiti, a da mi to ne stvori financijski stres? Taj iznos je vaš odgovor, bez obzira na to što čujete od drugih.”
U sezoni vjenčanja nerijetko na površinu izlaze i financijske nesuglasice s partnerima, budući da je vrlo često poziv na vjenčanje usmjeren jednom od partnera, a drugi dolazi kao plus one, što otvara temu zajedničkog financiranja i podjele troškova poklona: “Paradoksalno, puno nam je lakše razgovarati o tome kamo ćemo na godišnji odmor nego o tome koliko ćemo potrošiti na tuđe vjenčanje. A upravo taj razgovor, kada se izbjegava, najčešće eskalira u svađu pred sam događaj, u trenutku kada obje strane već osjećaju pritisak”, govori financijska stručnjakinja i dodaje da ne postoji jedan ispravan model:
“Neki parovi imaju zajednički budžet i zajedno snose troškove odlaska na slavlja, dok drugi smatraju da osoba koja je pozvana pokriva vlastite troškove, uključujući i ‘plus one’. Oba pristupa mogu funkcionirati dobro, pod jednim uvjetom: da su unaprijed dogovorena i da odgovaraju objema stranama.”
Kad govorimo o najčešćim financijskim pogreškama, objašnjava da je najveći izazov neplanirano trošenje: “Problem nije u tome što ćemo potrošiti novac na druženja i proslave važnih životnih trenutaka naših bližnjih, nego što često podcjenjujemo koliko će nas ona u konačnici stajati. Mnogi pojedinci pritom koriste kreditne kartice ili dopušteno prekoračenje bez jasnog plana otplate, kupuju potpuno novu odjeću za svaku svečanost jer su fotografije s prethodnim outfitom već objavljene na društvenim mrežama, prihvaćaju dodatne troškove koje si realno ne mogu priuštiti te zanemaruju vlastite financijske mogućnosti i dugoročne ciljeve poput štednje, ulaganja ili otplate postojećih obveza.”
Iza većine ovih scenarija stoji društveni pritisak, što Dajana potkrepljuje i istraživanjima koja pokazuju da “gotovo 90 % ispitanika odustaje od svakodnevnih troškova poput odlazaka u restorane, kupnje odjeće ili ispijanja kave kako bi mogli financirati odlazak na vjenčanja, dok gotovo dvije trećine smatra da društvene mreže povećavaju očekivanja vezana uz vjenčanja i stvaraju dodatni financijski pritisak na goste.” Drugim riječima, danas više ne uspoređujemo svoje poklone, odjeću ili način proslave samo s prijateljima i članovima obitelji. Naši novi “Horvatovi” su Instagram, TikTok i sadržaj koji svakodnevno gledamo na društvenim mrežama.
Kako izbjeći nepotrebne troškove u sezoni vjenčanja
Zamolili smo Dajanu i da nam objasni kako planirati financije kako bismo mogli biti prisutni na važnim događanjima bez da ugrozimo vlastiti budžet.
“Krenimo od odjeće, jer upravo tu leži jedna od najvećih zabluda koje su nam nametnule društvene mreže: da za svaku svečanost trebamo novu kombinaciju. U stvarnosti, većina ljudi neće primijetiti nosite li istu haljinu drugi ili treći put, pogotovo ako je kombinirate s drugačijim dodacima. Ponovno nošenje svečane odjeće nije štedljivost, nego racionalna odluka”, započinje i dodaje da slično vrijedi i za poklone:
“Zajednički poklon više osoba često je emotivniji, korisniji i vrjedniji od onoga što bi svaka osoba kupila pojedinačno, a individualni trošak ostaje znatno manji. To posebno vrijedi za djevojačke i momačke večeri, gdje personalizirani ili DIY poklon može biti daleko smisleniji od skupog, ali bezličnog poklona kupljenog pod pritiskom.”
Logistika je još jedan važan korak koji skriva značajne uštede: “Zajednički prijevoz s drugim gostima, pravovremena rezervacija smještaja za vjenčanja izvan vašeg mjesta te korištenje bodova vjernosti i pogodnosti kreditnih kartica mogu zajedno smanjiti ukupan trošak i po nekoliko stotina eura po sezoni, bez ikakve vidljive razlike u vašem sudjelovanju.”
Najviše ipak pomaže određivanje budžeta za svako pojedino slavlje unaprijed. No prije svega, podsjeća Dajana, važno je imati na umu što razna istraživanja iz psihologije potrošnje dosljedno pokazuju:
“Ljudi puno bolje pamte iskustva, atmosferu i zajednički provedeno vrijeme nego konkretne iznose koje su potrošili. Financijski razumne odluke neće umanjiti kvalitetu doživljaja, ali mogu značajno smanjiti financijski stres koji za mnoge nastupa tek kada sezona završi i stignu izvodi s računa.”
Foto: Dupe photos, Pexels
