Imate osjećaj da se ne možete koncentrirati, razmišljati, razlučiti dane? Ne brinite se, to nije tako rijetka pojava i ima naziv
Za mnoge su navedeni simptomi neizbježni dio razdoblja u kojem jesu. Bilo zbog osjećaja nesigurnosti koji dovodi do kontinuirane anksioznosti, ili zbog gubitka posla koji često mnoge dovodi do ruba depresije, magla mozga, to jest mentalna magla često nas počne još više kočiti u našoj svakodnevici. Jer, bez obzira na to je li na vas ovo stanje utjecalo financijski, psihički, mentalno ili na sva tri načina, činjenica je da moramo nastaviti sa svojim životom, dići se i krenuti dalje. Stvari se moraju obavljati, planovi se moraju raditi, situacije se moraju riješiti. Naravno, svatko od nas ima pravo na bilo koju emociju te je na kraju dana i proživjeti, ali u jednom trenutku moramo “otresti” ta koljena i ići dalje.
No kad nas uhvati “zamućenost” mozga, teško je fokusirati se na cilj, na svakodnevne zadatke jer nas mozak varljivo vraća uvijek u isti trenutak, i baš kao što sâm naziv ove pojave kaže: ne vidimo prst pred nosom, a kamoli svjetlo na kraju tunela.
Ali kako ne biste mislili da tijelo radi protiv vas, magla mozga također ima svoju svrhu. To je obrambeni mehanizam pomoću kojeg vaš mozak čuva energiju za predstojeći kognitivni zadatak više razine. Osjećajući kroz frustraciju i stres koji doživljavate više razine kortizola i adrenalina, on se polako počinje stavljati u fazu “čuvanja baterije” kako bi bio spreman kada dođe trenutak preživljavanja, za koji je potrebna brza i jasna reakcija.
Kako je prepoznati?
“Magla mozga je nemogućnost lucidnog razmišljanja“, piše jedna od najpoznatijih psihologinja, Juli Fraga. “Na primjer, teško možete formirati nove misli ili verbalizirati svoje misli, osjećaje.“ Osjećate svojevrsni košmar misli u glavi, iz kojih teško možete razlučiti što zapravo želite reći ili napraviti. Imate osjećaj kao da gledate kroz zamagljeni prozor preko kojeg je teško razlučiti što uopće vidite. Fraga je to u jednom svom radu usporedila i s lošom internetskom vezom: “Jednostavno, internetska veza ne radi kako treba, pa će vam kvaliteta streamanog videa biti lošija.” A s obzirom na to da naše svakodnevne aktivnosti, bilo da je to odnos s partnerom, obitelji, posao, donošenje odluka, fokusiranost, zahtijevaju našu prisutnost i koncentraciju, magla mozga može uistinu biti veliki problem. To je jedan od razloga zašto se ljudi u depresiji teško miču s mrtve točke.
“Nemogućnost koncentracije i promišljanja te neodlučnost koje uzrokuje magla mozga jedan su od devet simptoma depresije“, objašnjava Fraga.
Stanje depresije uzrokovano je niskim razinama serotonina, neurotransmitora koji je centralan za mnoge funkcije mozga, uključujući kognitivne sposobnosti, pamćenje, razumijevanje i koncentraciju. Kad osjećamo manjak serotonina, to utječe i na naše sposobnosti razmišljanja i donošenja odluka. No maglu mozga osjećamo čak i kad nemamo dijagnozu depresije, ali ima isti okidač – može se pojaviti svaki dan nakon nekog okidača poput stresa, tuge ili neke traume. Također, može uzrokovati i to da doslovno nemate energije odgovoriti čak niti na onaj jedan e-mail.
Kako se nositi s time?
Ako mislite kako morate pričekati da prođe, to je daleko od istine. Najlakše bi bilo raditi na metodama predstrožnosti, ali ako vas je već “uhvatila”, još nije kasno. Psiholozi predlažu sljedeće korake.
Fizička aktivnost
Iako se to sada čini gotovo nemogućim, morate se pokrenuti i malo-pomalo vidjet ćete rezultate. Trčanje, rolanje, biciklizam, pa već i sama šetnja može vam puno pomoći. Odličan je pristup šetnja psa koji vam radi društvo, a ujedno drži fokus. Ako nemate svog, prošećite psa starijeg susjeda! Joga je također odličan izbor jer vas prizemlji, stavi u trenutak te poveže s vašim disanjem i mozgom.
Meditacija
Iako može biti malo teži odabir, pogotovo kad je riječ o nekim depresivnijim epizodama, svakodnevna meditacija može vam pomoći u fokusiranju i osvješćivanju važnosti bivanja u trenutku. Pokušajte pomoću aplikacija kao što su Headspace ili Calm.
Prihvaćanje situacije
Bitno je da se ne počnete vrtjeti u krugu osuđivanja samog sebe jer to može samo pogoršati stanje. Zapišite na papir zbog čega biste se mogli loše osjećati, pročitajte to naglas na način da vam čita prijatelj ili prijateljica te prema sebi imajte empatiju koju biste imali za nju ili njega.
