Bliži se Svjetski dan sreće, koji obilježavamo 20. ožujka! Njegova simbolika pristupa naizgled jednostavnom konceptu na drukčiji način. Podsjeća na važnost sreće – ne kao pojma kojeg promatramo kroz ushit i izolirane situacije, nego kao koncept na kojem treba raditi i koji odražava zdravlje društva na širem planu. Ususret 20. ožujku, donosimo seriju razgovora s ljudima koji su prepoznali ideje koje doprinose kolektivnoj sreći, uz želju da prostor damo pozitivnim pričama i primjerima projekata koji vraćaju zajednici
Dolaskom proljeća sve više promišljamo o biljkama koje želimo zasaditi na svojim balkonima, u vrtovima ili na prozorskim gredicama. No, umjesto kupovanja novog sjemenja ili čitavih biljaka, ove sezone otkrili smo genijalan green projekt koji zapravo počinje – u knjižnicama! Odvest će vas, konkretnije, u knjižnice grada Zagreba u kojima vas očekuje mali kutak posvećen takozvanim Knjižnicama sjemenja.
“Pokretanje ovakve, na prvi pogled pomalo egzotične i drugačije usluge bilo je istodobno izazovno i uzbudljivo. No Knjižnice grada Zagreba već se niz godina bave temama ekologije i održivosti, pa je pokretanje Knjižnice sjemenja zapravo bio logičan nastavak tog rada”, govori nam knjižničarka Alenka Melkić, koordinatorica projekta. Jedna je to od usluga Knjižnica grada Zagreba koja se provodi u sklopu programa “Zelena knjižnica za zeleni Zagreb”, a ideja je potekla upravo iz Knjižnice Vladimira Nazora.
Prva je Knjižnica sjemenja, govori nam Alenka, otvorena u lipnju prošle godine na Kustošiji, a potom su uslijedile i one u Jelkovcu i Podsusedu: “Lokacije smo birali prema interesu korisnika i samoj poziciji knjižnica. Svjesno smo započeli na širem području grada, gdje ljudi češće imaju vrtove i samim time veći interes za sadnju i sjemenje. Naravno, vodili smo računa i o interesima knjižničara, jer važno nam je da knjižničari koji sudjeluju u projektu budu motivirani i da rade sa srcem. Želja nam je i da knjižnica pomaže u ponovnom stvaranju zajednice u kvartu.”
Filozofija “Posudi, uzgoji, dijeli”
Ova netipična knjižnica funkcionira kao i svaka druga. Kao što posuđujemo knjige, tako sjeme mogu posuđivati svi punoljetni članovi Knjižnica grada Zagreba: “Ideja je jednostavna i održiva: korisnici posude sjeme, posiju ga kod kuće, a zatim sjeme koje dobiju iz uzgojenih biljaka vrate u knjižnicu kako bi ga podijelili s drugima. Ako uzgoj ne uspije, nema zakasnine – tražimo samo povratnu informaciju o tome što se dogodilo. Tako zajedno učimo, a pritom pratimo i klijavost te zdravlje sjemenskog materijala. Korisnici, naravno, mogu i donirati vlastito sjeme.”
“Ideja je jednostavna i održiva: korisnici posude sjeme, posiju ga kod kuće, a zatim sjeme koje dobiju iz uzgojenih biljaka vrate u knjižnicu.”
Sve funkcionira putem aplikacije koja je vrlo jednostavna, dodaje Alenka. Nakon registracije, korisnik može posuditi sjeme ili evidentirati njegov povrat u zalihu. Interesiralo nas je kakav je odaziv i tko se najčešće odvaži na ovakvu Knjižnicu: “Ima i slučajeva gdje se korisnici upišu u knjižnicu baš zbog sjemenja. Najčešći korisnici, oni koje je usluga prve privukla, jesu vrtlari s višegodišnjim iskustvom. Oni su uvijek u potrazi za novim biljčicama koje bi mogli udomiti. Osim njih, stidljivo se naviruju i potpuni početnici, a to nas jako veseli. Jedan od ciljeva ove usluge jest ohrabriti građane na uzgoj biljaka. Time doprinosimo osvještavanju činjenice koliko je kvaliteta hrane koju jedemo važna.”
Ipak, kad shvate koncept, većina je onih koji otkriju Knjižnicu sjemenja oduševljena: “Iznenadilo nas je što su mnogi prešli pola grada da bi nam došli pokloniti sjeme svojeg povrća. Sad znamo, vrtlari su takvi, vole dijeliti.”
Biljke na koje ćemo naići u Knjižnici sjemenja moraju se uzgajati ekološki prihvatljivim metodama, bez herbicida i umjetnih gnojiva, a Alenka objašnjava da je kvaliteta sjemenja zajednička odgovornost. U katalogu je trenutno dostupno stotinjak različitih sorti, među kojima nam kao najzanimljivije primjerke ističe plavi paradajz, paprike u obliku banane, pa i crni kukuruz: “Ponuda će ovisiti o tome što nam članovi vrate i poklone. Nakon sezone koja je bila loša za, npr., krastavce, nećemo moći očekivati puno krastavaca. Kako se usluga bude razvijala, bit će zanimljivo pratiti kako će se fond razvijati.”
“Želimo potaknuti građane da razmišljaju o tim temama te ih ohrabriti na posudbu i proizvodnju vlastite hrane.”
Cijela je ideja ovakvoga green projekta, uz samu ekologiju i održivost, i podizanje svijesti o kvaliteti onoga što jedemo i unosimo: “Želimo potaknuti građane na to da razmišljaju o tim temama te ih ohrabriti na posudbu i proizvodnju vlastite hrane, uključiti ih u očuvanje tradicijskih biljnih sorti. Osim toga, ova je usluga i svojevrsna vježba građanske odgovornosti jer kvaliteta sjemenja ovisi o svima nama”, dodaje Alenka.
Ove godine planiraju otvorenje Knjižnice na još tri lokacije: u knjižnicama grada Zagreba u Šubićevoj, Ravnicama, te u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Novitet je što će se, primjerice, u knjižnici u Šubićevoj fokusirati i na začinsko, sobno i balkonsko bilje te cvjetnice. Osim same knjižnice, Alenka ističe i da se, osim Zelene mreže aktivističkih grupa, kao partner u programu pridružuje Institut Aromavita, koji će, uz sjemenje, osigurati i brojne radionice i predavanja za knjižničare i korisnike!
Svidjela vam se ova priča? Još inspirativnih i pozitivnih sadržaja čeka vas u newsletteru koji stiže u vaš inbox već ovog tjedna – prijavite se!
Foto: Knjižnice grada Zagreba
