…i zašto je sve puno bolje nego što mislimo. “Faktologija” je iznimno važna i inspirativna knjiga koju bi svatko trebao pročitati. Pogotovo u ovom trenutku vremena 

Kada nam netko postavi jednostavna pitanja o globalnim trendovima: koliki postotak svjetskog stanovništva živi u siromaštvu, zašto se broj ljudi u svijetu povećava, koliko djevojčica završava osnovnu školu, sustavno biramo pogrešne odgovore. Toliko pogrešne da će čimpanza, koja odgovore bira nasumice, uvijek bolje pogoditi od učitelja, novinara, dobitnika Nobelove nagrade ili investicijskog bankara.

Hans Rosling, vrsni švedski liječnik i statističar, uz pomoć Anne Rosling Rönlund i Ole Roslinga u Faktologiji predstavlja novo radikalno objašnjenje zašto se to događa i otkriva deset instinkata koji iskrivljuju našu perspektivu – od naše sklonosti da dijelimo svijet u dvije kategorije (obično na „nas“ i „njih“) preko načina na koji konzumiramo sadržaje koje nam serviraju mediji (a koji potiču naš strah) do toga kako percipiramo napredak (pri čemu vjerujemo da se većina stvari pogoršava). Naš je problem što smo zapravo nesvjesni svoga neznanja i što predrasude koje nosimo duboko u sebi utječu čak i na naša nagađanja.

Faktologija, Hans Rosling
129 kn

Ipak, unatoč svim svojim manama, svijet je mnogo bolji nego što mi to mislimo. No kada lošim vijestima dopustimo da poprime divovske razmjere umjesto da uvažimo sliku svijeta utemeljenu na činjenicama, ne možemo se više fokusirati na stvari koje uistinu predstavljaju najveću prijetnju. Ova nadahnjujuća knjiga, neizostavan i važan priručnik s mnoštvom anegdota i potresnih priča, otvorit će vam oči i zauvijek promijeniti način na koji promatrate svijet. 

flash!

Hans Rosling rođen je 1948. godine u Uppsali u Švedskoj, a preminuo je u Stockholmu 2017.  Studirao je statistiku i medicinu na Sveučilištu u Uppsali, a javno zdravstvo na Medicinskom fakultetu St. John’s u Bangaloreu u Indiji. Liječničku diplomu stekao je 1976. godine. Između 1974. i 1984., ukupno osamnaest mjeseci puno radno vrijeme brinuo se, kod kuće, za svoje troje djece. Od 1979. do 1981. godine radio je kao okružni medicinski stručnjak u Nacali u Mozambiku, gdje je otkrio dotada nepoznatu paralitičku bolest koju sada poznajemo pod imenom konzo. Zahvaljujući daljnjem istraživanju ove bolesti, 1986. godine stekao je doktorsku titulu na Sveučilištu u Uppsali. Od 1997. godine bio je profesor međunarodnog zdravlja na Institutu Karolinska u Stockholmu. Njegovo je istraživanje bilo fokusirano na veze između ekonomskog razvoja, poljoprivrede, siromaštva i zdravlja. Pokrenuo je i nove kolegije i istraživačka partnerstva, a bio je i suautor udžbenika o svjetskom zdravlju.

Fotografije: Priscilla du Preez, TED