Kina je najavila da će omogućiti parovima da imaju do troje djece, nakon što su podaci popisa stanovništva pokazali nagli pad nataliteta. Zašto građani i građanke nisu oduševljeni?
Kina je ukinula desetljećima staru politiku prema kojoj obitelji nisu smjeli imati više od jednog djeteta 2016. godine, zamijenivši je ograničenjem za dvoje djece koje nije dovelo do kontinuiranog porasta porođaja.
Posljednji potez, koji uključuje mjere potpore, odobrio je predsjednik Xi Jinping na sastanku politbiroa, rekli su državni mediji. Riječ je o setu mjera koje bi trebale biti pogodne za poboljšanje strukture stanovništva Kine.
Međutim, kritičari smatraju da dodatne dozvole za više djece po bračnim partnerima ne rješava problem. “Ako je opuštanje politike rađanja bilo učinkovito, i trenutna politika za dvoje djece trebala bi se pokazati djelotvornom”, izjavio je Hao Zhou, viši ekonomist u Commerzbank, za Reuters.
“Ali, tko želi imati troje djece? Mladi bi mogli imati najviše dvoje djece. Temeljni je problem taj da su životni troškovi previsoki, a životni pritisci preveliki.”
Zhiwei Zhang, glavni ekonomist u Pinpoint Asset Managementu, rekao je istoj agenciji da će neposredni utjecaj “vjerojatno biti pozitivan, ali mali”. “Dugoročni učinak ovisi o tome može li vlada uspješno smanjiti troškove odgoja djece – posebno obrazovanja i stanovanja”, dodao je ekonomist.
Da niti Kinezi i Kineskinje nisu pretjerano uzbuđeni oko ovih mjera, pokazuju na društvenim mrežama. “Možemo imati troje djece, ali problem je u tome što ih ne želimo imati”, rekao je jedan korisnik društvenih mreža na web-portalu za bloganje, nalik Twitteru, Weibo. “Ne kupujem tri Rolls-Roycea ne zato što postoji bilo kakvo ograničenje, već zato što su skupi”, dao je analogiju drugi, a treći je bio još oštriji. “Ako se dvoje jedinaca vjenča, tada će se morati brinuti o četvero roditelja, troje djece i otići u mirovinu sa 65 godina. Magarci imaju bolji život od ovog.”
Mlade osobe smatraju da je odgoj djece naprosto preskup, no ne može se nikako zanemariti niti činjenica da je višedesetljetno pravilo “jednog djeteta” promijenilo i društvenu sliku o tome koliko djece roditelji uopće žele imati.
A postoji i još pokoji problem. Naime, kineski populacijski trendovi tijekom godina uglavnom su oblikovani politikom jednog djeteta koja je uvedena 1979. godine kako bi usporila rast stanovništva. Obitelji koje su kršile navedena pravila suočavale su se s novčanim kaznama, gubitkom posla, a ponekad i prisilnim pobačajem. Politika jednog djeteta dovela je i do ozbiljne rodne neravnoteže u zemlji – u kulturi koja povijesno favorizira dječake u odnosu na djevojčice, zbog čega su se u medijima pojavljivala i svjedočenja da žene izvršavaju namjerne pobačaje kod kuće ili u nelegalnim ustanovama. S obzirom na to da se rađa više dječaka, došlo je i do takozvane “bračne neravnoteže” jer je mladića koji žele stupiti u brak puno, puno više od mladih žena.
Pad nataliteta od Kine do Hrvatske
Popis stanovništva objavljen početkom ovog mjeseca pokazao je da je prošle godine rođeno oko 12 milijuna beba – što je značajan pad u odnosu na 18 milijuna u 2016. i najmanji broj rođenih zabilježenih od 1960-ih. Popis je proveden krajem 2020. godine, gdje je oko sedam milijuna popisnika prikupilo informacije od kineskih domaćinstava, i bilo je očekivano da će uslijediti određene promjene u zakonu. Pojedini su stručnjaci čak nagađali da bi ograničenja rođenja djece mogla biti u potpunosti ukinuta.
Pojedinci tvrde da je u redu što je Kina pristupila toj odluci s oprezom jer bi se takvom odlukom još više osnažila razlika između stanovnika grada i seoskog stanovništva. Koliko god bi žene koje žive u skupim gradovima poput Pekinga i Šangaja mogle poželjeti odgoditi ili izbjeći porod, one na selu vjerojatno će i dalje slijediti tradiciju i žele velike obitelji, kažu. To bi dovelo do siromaštva i financijskih pritisaka među seoskim obiteljima.
Stoga, s pravom se mnogi pitaju želi li “one child” generacija više djece, a i pitanje je može li ih itko kriviti. Uostalom, nema samo Kina problem s natalitetom, kao i s raznim nastojanjima populacijske politike s ciljem pozitivnog prirasta. Kako je početkom godine objavlio Eurostat, zadnje demografske projekcije za Hrvatsku su, primjerice, zabrinjavajuće. Broj stanovnika Hrvatske 2020. godine procijenjen je na 4,05 milijuna, a prognozira nam se smanjenje populacije za 330.000 stanovnika do 2035. te još toliko do 2050. godine.
Foto: Kevin Frayer/Stringer/Getty Images News via Getty Images
