Da bismo usporili klimatske promjene, morat ćemo preispitati sve sfere naših života, a to uključuje i kreiranje zgrada i funkcioniranje gradova. Neki smatraju da će to pokrenuti novu estetiku, zvanu ”zeleni Bauhaus”
Nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila da želi oživjeti ‘’novi europski Bauhaus’’, mnogi su se zapitali na što se to točno odnosi. Pojednostavljeno, riječ je o zanimljivom izrazu koji znači da Europsku uniju moramo učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine, a kako bismo to postigli, moramo napraviti puno više od odustajanja od plastike (iako je to jedan veliki korak). Potrebno je, uz detektiranje problema, početi prilagođavati gradove svojoj svakodnevici kako bismo dugoročno utjecali na kvalitetnije uvjete života – i mentalne i fizičke aspekte.
Ono što je neizbježno, tvrdi Andreas Kluth za Bloomberg, kako će takve promjene neminovno utjecati na našu estetiku. A među najpoznatijom takvom promjenom bio je upravo Bauhaus, koji je osnovan u Weimaru 1919. godine. Bauhaus je bila interdisciplinarna škola dizajna koja je privlačila arhitekte i umjetnike, obrtnike i tesare, tipografe i keramičare te se vodila načelima da oblik treba slijediti funkciju i da se ništa ne smije trošiti uzalud. Riječ Bauhaus vizualno je definirala čitavu eru: modernizam. Sinonim je za uglađenost, jednostavnost i funkcionalnost. ‘’Pa kako bi mogao izgledati Bauhaus 2.0? Ako sve bude išlo u redu, nadamo se da neće biti doba deindustrijalizacije, a sigurno i ne deurbanizacije. Ali ako želi biti “zelena”, trebala bi barem pomiriti ekonomski prosperitet s novim ekološkim humanizmom’’, tvrdi Kluth.
Takvih primjera već ima nekoliko, od ”Valley” nebodera u Amsterdamu koji izgleda kao da je pobjegao iz futurističkih filmova, do nedavno odobrenog projekta u Berlinu, nazvanog WoHo (Wohnhochhaus, odnosno ‘’stambeni toranj’’) koji će biti najviši toranj u Europim na 29 katova, izrađen od – drva. Upravo drvo smatraju gradivnim materijalom budućnosti s obzirom na to da su cement i čelik, kad je o emisijama stakleničkih plinova riječ, među najprljavijim materijalima za proizvodnju. Drvo je održivo i uklapa se u ‘’zeleni Bauhaus’’ koncept. Drvo nudi i druge užitke. Prelazak rukom preko drvenih zidova čini se “ljudskijim” od dodirivanja cementa ili žbuke, tvrdi Jonny Klokk, jedan od norveških arhitekata koji su dizajnirali WoHo. ‘’Drvo, poput ljudi, stari; živi i priča priče. Ima aromu i zrači toplinom.’’
Osim što će ovi projekti izgledom i funkcijom podignuti kvartove, podignut će i društveni i kulturni život građana. A ako uz to uspijemo usporiti i globalno zagrijavanje, pa zašto ne? Ako će i približno ovako izgledati estetika u budućnosti – jedva čekamo!
