Kabineti čuda su stvarni. Ako ne vjerujete, evo objašnjenja; Radi se o zbirkama dragocjenosti i, ili rijetkosti unutar kulturne ili muzejske, galerijske ustanove. Prvi takvi kabineti čuda osnovali su se tijekom 17. i 18. stoljeća u Francuskoj. 

No, prije toga jedna od prvih značajnih osobnih zbirki ovakve vrste bila je ona koju je krajem 16. stoljeća stvorio znanstvenik Ole Worm, a koja je nakon njegove smrti rezultirala publikacijom Museum Wormianum. Jedno od njegovih najznačajnijih otkrića koje je proizašlo iz korištenja i ispitivanja ove zbirke bio je razočaravajući zaključak za nas ljude da jednorozi ne postoje. Otprilike u isto vrijeme, napuljski ljekarnik Ferrante Imperato objavio je 1599. “Dell’Historia Naturale”, knjigu ilustriranu primjerima iz njegovog osobnog ormarića čuda, ujedno i prvo izdanje koje je ilustriralo zbirku istraživanja u domeni prirodne povijesti.

Enciklopedijske zbirke predmeta i uzoraka imale su značajnu ulogu u razvoju znanstvenih i medicinskih spoznaja, a dale su veliki doprinos razvoju širokog područja znanosti – od geologije i anatomije, do etnografije ili arheologije. Njihov sadržaj, smatralo se, daje uvid u određenu sliku svijeta, mikrokozmos koji u sebi sadrži cijeli planet i razotkriva njegove skrivene mehanizme, pa su stoga svojevrsni prostorni sklopovi ljudskog uma.

Cole
Ilustracija koja prikazuje unutrašnjost muzeja Ole Worma u Museum Wormianum (1655. g.) | Cole 092F_16

DŽENIN KABINET ČUDA 2

Ostavimo li po strani znanstveni i povijesni značaj, kao i činjenicu da su takve prostorije i konstelacije predmeta otvorile put modernoj muzeologiji, format kabineta čuda prepoznaje se u brojnim suvremenim fenomenima, sve do jednostavnog pogleda na prostorije u kojima živimo i radimo, koje često otkrivaju osobne mikrokozmose, senzibilitete i percepcije. Od pomno posloženih elemenata do klasičnog kompulzivnog gomilanja, životni su prostori ogledalo svojih korisnika i daju pomaknut uvid u njihov unutarnji svijet, koji nerijetko podsjeća na ovakav kabinet, samo što je kombinacija izložaka različita u odnosu na osobu.

Tako je tijekom pandemijske 2020. godine naša nagrađivana i cijenjena kostimografkinja Dženisa Pecotić u svom prostoru otkrila svoj kabinet čuda. Godinama, desetljećima, skupljajući dragocjene predmete stvorila je (isprva nenamjerno) Dženin kabinet čuda kojeg će večeras u 20:30 sati pokazati javnosti u Galeriji Kranjčar. Dženin kabinet čuda je izložba koja će nas odvesti na jedno intimno putovanje u prošlost, čak četrdeset godina unazad, a koja će nam pokazati kakav je zapravo i koliko magičan Dženin kabinet čuda, i ima li (možda ipak!) u njezinom kabinetu jednoroga?

Izložba je otvorena za javnost do 4. kolovoza i može se pogledati u radnom vremenu galerije, ulaz je slobodan.

Fotografije: Galerija Kranjčar, collections.reading.ac.uk