Fenomen funflationa: Kako su koncertna iskustva postala luksuz zbog kojeg se publika odriče svakodnevnih potreba?
F anovi su spremni gladovati da bi si priuštili odlazak na koncerte omiljenih izvođača. Ok, ovo možda zvuči pretjerano, ali činjenica je kako su troškovi zabave postali toliko visoki da su mnogi spremni, barem privremeno, odreći se svakodnevnih potreba i užitaka kako bi uštedjeli za provod koji sve više postaje simbol luksuza i odraz društvenog statusa. Ovo su podaci nedavnog PayPalova istraživanja koje je pokazalo da će jedna desetina ispitanika u Americi štedjeti na mjesečnom budžetu za hranu, neki bi prestali izlaziti i šopingirati, a dio njih suzdržao se od korištenja aplikacija kako bi si mogli priuštiti ulaznice za koncerte.
Mlađe generacije najviše su željne koncertnih iskustava, pa će 49 % ispitane Gen Z generacije i 45 % milenijalaca ove godine posjetiti glazbeni festival ili otići na koncert, a 18 % milenijalaca spremno je za to zadovoljstvo izdvojiti i više od 500 dolara. Upravo u ovim podacima krije se takozvani funflation , izraz koji ekonomisti koriste kako bi objasnili pojavu sve skupljih koncertnih i zabavnih iskustava, koja su mnogim prosječnim potrošačima gotovo nepriuštiva, dok istovremeno potražnja za njima ne jenjava.
I sama sam godinama unazad gotovo u potpunosti zamijenila klasične izlaske odlascima na koncerte i festivale – to je, bez konkurencije, moj omiljen oblik zabave i radije ću svoj budžet raspodijeliti tako da uspijem u njega ugurati ulaznice za povratničku turneju grupe Oasis nego trošiti novac na brendiranu odjeću ili skupe restorane. Priznajem, u nadolazećoj sezoni već sam odustala od nekoliko koncerata jer moj novčanik teško može pratiti bogatu ponudu.
Publika je prisiljena birati, svjestan je Mate Škugor, jedan od onih koji o organizaciji koncerata i festivala na ovim prostorima zna ponajviše. Više od 20 godina u Hrvatsku dovodi izvođače iz cijelog spektra onoga što možemo nazvati alternativnom ili avangardnom scenom: “Bit će zanimljivo vidjeti kako će proći ovogodišnja sezona ljetnih koncerata koja uistinu nikad nije bila bogatija. Bojim se da će publika biti prisiljena birati, ali ne toliko zbog same cijene ulaznica, koliko zbog količine događanja, od kojih se na mnoge mora putovati. Što se cijena tiče, zasigurno postoji granica i pojedina će događanja osjetiti posljedice pretjeranih cijena ulaznica, ali kad se promatra ponuda u cjelini, za sada koncertna priča kod nas djeluje dosta stabilno.”
S time se slaže i Mirko Burazer, jedan od osnivača neprofitne organizacije za izvoz hrvatske glazbe, We Move Music, osnivač izdavačke kuće Basic & Rough, kao i organizator showcase festivala SHIP: “Danas publika češće bira manje, ali “sigurnije” opcije, izvođače koje već voli ili događanja za koja zna da nude kvalitetno iskustvo. To organizatorima dodatno otežava posao jer više nije dovoljno samo dovesti zanimljivo ime, nego treba jasno komunicirati vrijednost cijelog događanja.” Tražimo li uzrok takve promjene u navikama, odgovor između ostalog leži u epizodi nedavne prošlosti koju bi mnogi rado izbrisali iz sjećanja. “Taj trend zapravo je krenuo još u COVID eri, kad su ljudi resetirali svoje navike i počeli pažljivije birati što je uistinu vrijedno njihovog izlaska i novca. Inflacija i rast cijena ulaznica to su samo dodatno potvrdili i ubrzali”, ističe Burazer.
Škugor to kolektivno proživljeno iskustvo vidi kao jedan od razloga zašto smo za koncerte spremni izdvajati sve više novaca: “S jedne strane, publika se, zahvaljujući COVID-u osvijestila koliko su umjetnost i kultura bitne sastavnice svakodnevnog života, jer kad je život kakav smo poznavali do proljeća 2020. naprasno stao, jedino što nam je preostalo bila je umjetnost, koja se tada mahom konzumirala putem streaminga , a čija je vrijednost nakon svega očito jako porasla u očima konzumenata. S druge je strane kombinacija uvođenja eura i galopirajuće inflacije kod naše publike rezultirala promjenom percepcije cijena ulaznica, tako da je nemali broj onih koji će danas bez problema izdvojiti 25 € za događanje za koje bi im prije sedam-osam godina bilo previše izdvojiti sto kuna.”
Na porast cijena ulaznica, posebice za strane izvođače koji dolaze u Hrvatsku, najviše utječu honorari za svaki segment organizacije – od izvođača do raznih tehničara i logistike, kao i manjak kvalificirane radne snage nakon pandemije. Vode li svi ovi faktori prema zaključku da će publika u budućnosti igrati isključivo “na sigurno” i teže se otvarati za nova iskustva? Koncept showcase festivala poprilično je nov u Hrvatskoj jer publici i profesionalcima iz glazbene industrije predstavlja izvođače koje tek trebaju otkriti.
Burazer govori o iskustvu organiziranja SHIP festivala: “Ne bih rekao da je otkrivanje nove glazbe zanemareno. I dalje postoji publika koja aktivno traži nova imena, ali za takav pristup treba graditi povjerenje kroz vrijeme. Showcase koncept nije nešto što se usvaja preko noći, potrebne su godine kontinuiteta da publika prepozna vrijednost toga kako na jednome mjestu može otkriti svoj novi najdraži bend ili izvođača koji će tek postati veliko ime. Što se tiče SHIP festivala, kroz ove četiri godine vidimo pozitivan pomak. Publika sve više razumije koncept i dolazi s određenim očekivanjem otkrivanja, a ne samo poznatih hitova. To je dugoročan proces, ali upravo u tome i jest vrijednost showcase festivala: stvaranje prostora za razvoj scene, a ne samo za praćenje već etabliranih trendova.”
Rizici organizacije svih vrsta ovakvih događanja uvijek postoje, a Škugor ističe da su oni gotovo u potpunosti prebačeni na leđa promotora. Drugi su faktor – nepredvidljivi scenariji: “Što kad vam se, primjerice, dogodi da nogometna reprezentacija Hrvatske dođe do finala Svjetskog prvenstva i prodaja ulaznica za ljetne koncerte opadne za 50-70 % budući da je vašoj publici u tih nekoliko mjeseci, za vrijeme i nakon održanog natjecanja, fokus bio gotovo u potpunosti na nogometu? Takvo nešto možda se više nikad neće dogoditi, a možda se ponovi već ovog ljeta.”
Ove godine organizatorima festivala i koncerata vremenska razlika s Amerikom svakako ide na ruku – bit će vremena i za praćenje utakmica i za posjećivanje koncerata. Ako vam budžet to dopusti. No dobre su vijesti da naši sugovornici predviđaju kako koncerti i ostala kulturna događanja neće postati isključivo iskustva za one dubokih džepova. Škugor kaže: “Uvijek je bilo i bit će događanja koja ciljaju na “odabranu publiku”, ali vjerujem da će takav profil događanja i u budućnosti ostati na razini iznimki, a ne pravila”, dok Burazer zaključuje: “Ključno je zadržati balans. Ako sve ode u premium segment, gubi se širina publike i dugoročno se šteti sceni. Zato će se tržište razvijati u smjeru u kojem će dio ponude biti premium , ali će i dalje postojati prostor za pristupačnije koncerte i otkrivanje nove glazbe”. Pripremite novčanike, sezona ljetnih festivala i koncerata tek je počela!
Foto. Dupe photos
