U vremenu brzog načina života, stresa, bolesti, najčešće zaboravljamo osvijestiti kako dišemo, a time nesvjesno zanemarujemo i svoje zdravlje. No u samoj srži nepravilnog disanja kriju se i mnogi ozbiljniji problemi, od astme, alergija, dijabetesa, srčanih oboljenja, depresije, do hrkanja i apneje. S Jamesom Nestorom razgovarala sam o tome kako naučiti pravilno disati, i koje sve pozitivne učinke to ima na naše zdravlje
James Nestor američki je znanstveni novinar koji je pisao i piše za medije poput The New York Times, Men’s Journal, The Atlantic, Scientific American, Dwell, San Francisco Chronicle i mnoge druge, a koji trenutno inspirira milijune ljudi diljem svijeta i osvještava ih o moći pravilnog disanja zahvaljujući svojim istraživanjima koja je objedinio u knjigu Dah: nova znanost o izgubljenom umijeću disanja. Ovaj bestseler 18 se tjedana nalazio na ljestvici najpopularnijih knjiga New York Timesa, a knjiga je prevedena čak na više od 30 jezika. Od ove je godine možemo pronaći i na hrvatskom jeziku zahvaljujući izdanju Planetopije.
Na početku našeg razgovora zanimalo me što ga je potaknulo da se krene baviti istraživanjem tehnika disanja, pa mi je objasnio kako se radilo o njegovim osobnim problemima vezanima uz disanje, u kombinaciji s nekim istraživanjima koje je radio profesionalno: “Tek nakon nekoliko godina istraživanja i vlastitog iskustva tijekom kojeg mi se zdravlje vraćalo u normalnu zahvaljujući nekim tehnikama disanja, shvatio sam da je posrijedi dublja priča. Nisam se nadao tome da će ispasti knjiga, pretpostavio sam samo članak u časopisu. No kada sam krenuo dublje istraživati tu temu, shvatio sam da je tema o disanju bila ili zanemarivanja ili krivo interpretirana te je došao trenutak kad se treba prikazati šira slika ove priče. Nisam pretpostavio da će mi toliko godina trebati za pisanje ove knjige, no bolje, jer u suprotnom možda je ne bi ni bilo.”
Pet godina rada na knjizi “Dah”
James Nestor proveo je 5 godina istražujući drevne tehnike disanja, različite kulture, proučavao ronioce na dah, proveo je niz intervjua sa svjetskim i uglednim znanstvenicima i doktorima, pa je bilo zanimljivo čuti što mu je tijekom tog perioda predstavljalo najveći izazov, na što kaže sljedeće:
“Stalno sam slušao ljude kako kažu da disanjem mogu ugrijati svoje tijelo, nalaziti se u bilo kojem okruženju i kako se mogu izliječiti od teških kroničnih bolesti. Kao znanstvenom novinaru sve mi se to učinilo nemoguće i krenuo sam istraživati da razotkrijem te ljude, i opovrgnem njihove tvrdnje. No dogodilo se sasvim suprotno. Ispalo je da te teze zaista vrijede, da se disanjem može ugrijati tijelo i ublažiti simptomi ili usporiti razvoj kroničnih bolesti. Naizgled se to čini nemogućim, ali znanost je tu, i ako netko ne vjeruje u to, onda bi trebao snimiti svoj ritam srca i krvni tlak tijekom različitog načina disanja pa će vidjeti kako disanje utječe na određene tjelesne parametre. Ako vam tijelo brzo reagira nakon par sekundi, zamislite što se može tek dogoditi nakon nekoliko dana ili tjedana. Disanje je biološka funkcija koju možemo svjesno kontrolirati. I može se primijeniti u opuštanju tijela ili vraćanju našeg tijela u balans.”
Kaže mi, dalje u našem razgovoru, kako danas većina ljudi diše na nepravilan način, njih čak 90 posto. “To zvuči kao užasavajuća tvrdnja, dok ne pogledate postotak ljudi koji imaju probleme s astmom, hrkanjem, problemima sa sinusima, kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti i ostalim respiratornim problemima. Teško je pronaći nekog tko nema takvih problema ili čiji bližnji nemaju slične probleme. Kao vrsta potpuno smo se otuđili od našeg disanja, to nas u velikoj mjeri čini bolesnima.”
Utjecaj nepravilnog disanja na mnoge moderne boljke
Iz Nestorove knjige Dah saznala sam kako su naši preci imali savršeno ravne zube s manje karijesa, za razliku od današnjeg modernog čovjeka koji često traži pomoć ortodonta, jer tada ljudi nisu jeli modernu, prerađenu hranu koja je mekana, kao danas. Na tragu toga pitala sam ga je li danas ipak moguće određenom prehranom poboljšati naše dišne puteve.
”Individualno je. Mnogi ljudi alergični su na mliječne proizvode, što može uzrokovati začepljenost u nosu, radi čega dolazi do disanja na usta i problema sa spavanjem. Tim ljudima će izbjegavanje mliječnih proizvoda biti više od koristi. No preporučuju se ljudima koji nisu alergični na mliječne proizvode te unos zdravorazumne količine mliječnih proizvoda sasvim je u redu. Također, postoji povezanost između pretilosti i disanja, te je teže disati na ispravan način s povećanjem težine. Tim ljudima preporučuje se dijeta.”
Prema njegovom mišljenju, disanje je najvažnije podizanje forme koje možemo napraviti za tijelo. Iako kaže kako to zvuči suludo, upozorava da uzmemo u obzir odakle dobivamo najviše energije. “Dobivamo ga disanjem, ne iz hrane i vode, a kako ćemo disati, odigrat će veliku ulogu u sportskim performansama. Većina ljudi tijekom vježbanja udiše previše što je razlog radi kojeg dolazi do opterećenja srca i kardiovaskularnog sustava. Ključ za sportske performanse je djelovati što je moguće učinkovitije i u tome nam može koristiti disanje. Vidio sam sportaše koji su se transformirali u potpunosti usvajajući jednostavne ljudske tehnike disanja”.
Zanimljive znanstvene studije u knjizi “Dah”
James Nestor, među ostalim, u svojoj knjizi opisuje kako je napravio eksperiment sa svojim suradnikom Andersom Olssonom te su 10 dana disali samo na usta pa 10 samo dana na nos. James zaključuje kako je disanje na usta aktivnost koja prouzrokuje mnoge tegobe, od kojih mi je nabrojao neke
“Disanjem na usta gubimo vlagu, opterećujemo tijelo, povećava nam se krvni tlak, izlažemo tijelo patogenim mikroorganizmima i alergenim, može nam drastično smanjiti ili uništiti kvalitetan san, te utjecati na fizionomiju našeg lice itd.”
Na pitanje može li se pravilnim disanje ublažiti simptomi kod ljudi koji imaju plućne bolesti poput koronavirusa, rekao mi je: “Nismo sigurni još, ali mogu vam reći da sam čuo mnoge doktore koji su propisivali tehnike disanja pacijentima oboljelima od koronavirusa, i vidjela se velika razlika. Naš pristup tim pacijentima uvelike se promijenio od prijašnjih dana. U sobama hitne pomoći pacijenti više ne leže na leđima nego potrbuške, jer im to uvelike olakšava disanje. Ležanje na leđima može vam otežati udisanje i izdisanje zraka iz pluća. Nije se poželjno boriti za svaki udisaj s obzirom na to da napravimo 25 000 udisaja dnevno. Polagano disanje može samo biti od koristi za tijelo i za olakšavanje samih simptoma koronavirusa. Koliko točno koristi može biti, to nitko ne zna, no treba znati da pravilno disanje nema nuspojava, već samo koristi.”
Nadalje, ukazuje nam i na poveznicu između pravilnog disanja i drugih plućnih bolesti, poput astme: “Mislim da je znanost vrlo jasna da zdrave navike disanja uvelike mogu smanjiti simptome astme i u nekim slučajevima je svladati. To znam jer sam vidio na desetke kliničkih nalaza gledajući upotrebu zdravog disanja u astmi. Primijetio sam kako ljudi s astmom drastično smanje korištenje oralnih kortikosteroida i bronhodilatatora nakon svega nekoliko tjedana vježbanja disanja. Ne kažem da će svaka osoba s astmom imati isti ishod, ponavljam, svi su različiti, ali znam koliko je ovakva terapije efektivna, sto je jedan od razloga zašto postaje toliko popularna trenutno. I ponovo, astmatičari mogu samo profitirati od disanja na zdraviji i efikasniji način.”
Ispravna tehnika disanja kao baza svega
Navika disanja, kao nijedna druga navika, ne dolazi preko noći pa mi je James dao nekoliko smjernica kako razviti naviku pravilnog disanja
“Prva stvar, moramo maknuti sve prepreke u našim sinusnim. Više od pola populacije ima neku kroničnu prepreku u nosnim šupljinama. Morate naći način da očistite nosne šupljine kako biste razvili naviku disanja kroz nos te pravilno i zdravo disali. Sve sam to znanstveno dokazao prilikom rada s doktorom Jayakarom Nayakom, voditeljem rinološkog istraživanja na Sveučilištu Stanford. Osim disanja na nos, disanje u sporom ritmičkom obrascu ima mnoge benefite koje sam već prije spomenuo.”
James pred kraj našeg razgovora još jednom ukazuje na važnost rada na pravilnom disanju i zaključuje kako smo izgubili vezu s osnovnom i najvažnijom biološkom funkcijom – disanjem, koje nam donosi brojne benefite: “Vaše tijelo može funkcionirati puno efektivnije što omogućava različitim organima i sustavima da djeluju u ravnoteži. A time jačamo i imunitet. Većina današnjih bolesti prouzrokovana je upalama, a uzrok im je loša prehrana ili stres. Disanje je brz i direktan način za oslobađanje od stresa i dovođenja tijela u ravnotežu.” Polako i ravnomjerno disanje kroz nos, te svijest o tome, ključna je aktivnost prema Jamesu koja dovodi do podizanja kvalitete života na viši nivo.
Za one koji ovu temu žele detaljnije proučiti i naučiti neke od tehnika disanja, svakako preporučujemo ovu fascinantnu knjigu, a više korisnih savjeta i informacija možete pronaći ovdje.
Foto: Mark Mahaney, Julie Florech, Planetopija
