EU bilježi gotovo neprimjetan napredak u području rodne ravnopravnosti, dok je Hrvatska je tek na 19. mjestu, ističe Predrag Fred Matić, zastupnik u Europskom parlamentu
Povodom objave Indeksa rodne ravnopravnosti za 2021. godinu, zastupnik u Europskom parlamentu, Predrag Fred Matić, član Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena, predstavio je rezultate Indeksa na razini Europske unije s osvrtom na stanje u Hrvatskoj.
Indeks rodne ravnopravnosti Europske unije za 2021. godinu iznosi 68 bodova od mogućih 100, što je u odnosu na prošlu godinu napredak za neprimjetnih 0,6 bodova. Ako se nastavi dosadašnji tempo, projekcija je da će biti potrebne tri generacije da se postigne rodni paritet. Stanje je, očekivano, dodatno otežala i COVID-19 pandemija.
Danas predstavljamo Indeks rodne ravnopravnosti za 2021. godinu. 🇪🇺
Indeks za 2021. godinu iznosi 68/100 bodova, što je u odnosu na prošlu godinu napredak za neprimjetnih 0,6 bodova. Ako se nastavi ovaj tempo, bit će potrebne tri generacije da se postigne rodni paritet. pic.twitter.com/1KSwem2Zg2
— Predrag Fred Matic MEP (@fred_matic) October 28, 2021
Zastupnik Matić naglasio je kako rezultatima nisu zadovoljni i, “iako se na prvu čini kao poboljšanje, taj neprimjetni napredak nije dovoljan da se ozbiljnije djeluje na neravnopravnost koja je prisutna u cijeloj Uniji. Iznad prosjeka EU-a se nalazi deset zemalja, od kojih je najbolja Švedska s 83,9 bodova. Slijede ju Danska, Nizozemska, Francuska i Finska. Ispod prosjeka EU-a se nalazi 17 zemalja. Na začelju ljestvice se nalaze Poljska, Slovačka, Rumunjska, Mađarska i na posljednjem mjestu Grčka s 52,5 boda.”
U ovogodišnjem Indeksu fokus je, između ostalog, bio na pitanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja gdje se ističu prepreke i nejednakosti kojima su izložene ranjive skupine – prvenstveno mlade žene i migrantice. Naglasak je stavljen na osiguranje pristupa sigurnom pobačaju i kontracepciji.
Jedno od područja s kojim se ovogodišnji Indeks posebno bavi jest i pitanje neplaćenog rada gdje se nalazi najveći jaz između žena i muškaraca, a na koji je snažno utjecala pandemija COVID-19. Tijekom prvog zatvaranja 2020. godine 1,5 milijuna žena diljem EU-a je ostalo bez posla. Direktorica Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), Charlien Scheele ističe:
“Europa je učinila krhke pomake naprijed u rodnoj ravnopravnosti. Međutim, pandemija COVID-19 je utjecala na lošije rezultate. Ekonomske posljedice će imati dugotrajnije posljedice za žene, dok se očekivano trajanje života za muškarce smanjilo. Rezultati Indeksa mogu pomoći europskim vođama da se suoče sa različitim aspektima posljedica pandemije za žene i muškarce i olakšaju neravnopravni kratkotrajni i dugotrajni utjecaj.“
Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije s 59,2 boda, na 19. mjestu i time ulazi u 10 najlošijih država članica. Najveći pomak bilježimo u domeni moći, a spor napredak je vidljiv u područjima zdravlja, znanja i vremena. Naglasci izvješća za Hrvatsku se odnose na povećanu segregaciju pri zapošljavanju i obrazovanju, povećanu nejednakost u plaćama i neplaćenom radu, a posebno zabrinjava nedostatak podataka o rodno uvjetovanom nasilju.
Zastupnik Matić ističe: “Hrvatska je ponovno ispod prosjeka Europske unije, a napredak je spor. Posebno brine što Hrvatska, kao i neke druge države članice, nema dostupnih podataka o rodno uvjetovanom nasilju i to je nešto što se bez odgode mora početi sustavno pratiti. To je preduvjet za suzbijanje i prevenciju nasilja. Ponovno naglašavam i da postoje dva dokumenta koja su presudna da se spase životi žena i djevojčica – Istanbulska konvencija, i njena stvarna i puna provedba, i Nacionalni plan za ravnopravnost spolova, čije donošenje nažalost još uvijek čekamo.”
Foto: Unsplash
