Evolucija je neutralna, neumoljiva sila koja nema agendu ni cilj, a ljudska je vrsta dosad bila među njenim šampionima. Štoviše, postala nam je presporom. Atribute koje smo njome stekli usmjerili smo u pokušaj da je ubrzamo, a cilj nam je uvijek isti: pomicanje granica mogućega, pri pokušaju razvoja tehnologije potrebne da nadiđemo vlastita ograničenja. Razvoj sučelja mozga i računala jedan je od najzahtjevnijih zadataka s kojim smo se suočili u nastojanju da učinimo nešto što je svakom drugom biću nezamislivo; pobijediti bolest, starenje i samu smrt
Pratite li medije na dan kad novi model iPhonea izlazi u prodaju, možda ćete odmahujući glavom u nevjerici čitati vijesti o odraslim ljudima koji čitavu noć čekaju u redu kako bi prvi kupili telefon. Bez obzira na to jesu li vam pri odabiru pametnog telefona važni najsuvremenija kamera ili bezvremenski dizajn, nesumnjivo ga svakodnevno imate u ruci, pred očima i u ušima. Ako je vjerovati proročkim riječima kontroverznog vizionara Elona Muska, zbog svakodnevnog oslanjanja na elektronička pomagala ljudi su u određenoj mjeri već postali kiborzi. „Izađete li iz kuće bez pametnog telefona osjećate se kao da vam nedostaje dio tijela“, slikovito je poentirao Musk. Zahvaljujući ulaganjima u razvoj tehnologije sučelja mozga i računala (BCI – Brain Computer Interface), kiborzi budućnosti ovakvih će se nespretnosti možda uspješno riješiti. Ne možeš zaboraviti računalo kod kuće ako je računalo dio tebe.
Pomisao na integraciju naše osobe s računalom podsjeća na neku od epizoda serije „Black Mirror“, u kojoj najnoviji tech gadgeti često imaju zastrašujuće primjene: implantat Grain bilježi sve što njegov vlasnik vidi i čuje, pohranjujući uspomene koje zatim može pregledavati iznova; Cookie je malo računalo u obliku jajeta, simulacija svijesti koja služi kao osobni asistent svom tvorcu; Arkangel je nadzorni uređaj za djecu čiji roditelji putem tableta povezanog s implantatom kontrolirati sve što dijete vidi. Neurotehnologije poput sofisticiranog sučelja mozga i računala još su uvijek na rubu domene znanstvene fantastike. No, najnovija otkrića o funkcioniranju ljudskog mozga poduprta razvojem umjetne inteligencije i modela strojnog učenja, posljednjih su godina osnažila interes za ulaganjima i ostvarila zanimljive pomake u razvoju čitavog područja.
Neuralink
Među entuzijastima u sferi neurotehnologija najzvučnije je ime Elon Musk, koji je na svoju listu željenih poslovnih poduhvata, pored razvoja samovozećih auutomobila i slanja ljudske posade na Mars, pridodao i stvaranje sučelja između mozga i računala. U kolovozu je javnosti predstavio usavršenu verziju implantata Neuralink, proizvoda istoimenog start-upa za inovacije u neurotehnologijama, a upravo je Musk osnivač i glavni mecena tvrtke.
Implantat veličine kovanice znanstvenici iz Neuralink tima ugradili su mozgove tri svinje u različitim stadijima istraživanja, a publici su prilikom demonstracije prikazani neuronski signali svinjice Gertrude. Ugradnjom sličnog implantata u ljudski mozak, nadaju se u Neuralinku, postigao bi se velik korak prema uspješnijem liječenju neuroloških i neurodegenerativnih bolesti, kao i ozljeda mozga. Robot visoke preciznosti ugradio bi implantat u mozak bez oštećivanja moždanog tkiva ili krvnih žila, a zahvat u trajanju od jednog sata ne bi zahtijevao ni anesteziju ni bolničko liječenje.
Musk ne skriva činjenicu kako je krajnji cilj razvoja Neuralinkovog sučelja između mozga i računala spajanje čovjeka s umjetnom inteligencijom. U svojim je javnim nastupima često izražavao zabrinutost oko budućnosti ljudske vrste, te je istaknuo kako je „simbioza“ ljudi i strojeva ključna u sprječavanju gubitka opstojnosti čovječanstva. „Umjetna inteligencija postaje sve bolja. Čak i u benignim scenarijima, prilično je izvjesno da će ljudi zaostati u toj utrci. Ne sudjelujemo u vožnji, preglupi smo. Pa, ako ih ne možemo pobijediti, pridružimo im se“, izjavio je Musk gostujući u podcastu „The Joe Rogan Experience“.
Iako je Muskova prezentacija dočekana s velikim zanimanjem, potrebno je istaknuti kako je Neuralink tehnologija problematična zbog još uvijek invazivnih operativnih zahvata koje zahtijeva implantacija elektroda. Osim toga, nije isključeno da će organizam odbaciti implantat, a postavlja se pitanje i izdržljivosti materijala od kojih je načinjen, radi čije bi ga se dotrajalosti moralo zamijeniti jednako rizičnom operacijom poput one kojom je ugrađen. Naposljetku, svođenje ugradnje Neuralinka na inženjerski problem zanemaruje nevjerojatnu kompleksnost ljudskog mozga i svega što o njemu još ne znamo. „Musk um percipira samo kao električan, a njegovo djelovanje samo kao računanje. Vjeruje da je sve što danas vidimo djelovanje gole fizike od Velikog praska naovamo. Kao da je negdje onako usput, na svom putu od vodika do ovdje, materija postala svjesna. Za njega to znači, budući da je sve samo fizika, da i sama svijest mora biti fizička“, navodi Jonathan Bartlett u svom osvrtu na Neuralinkovu demonstraciju na portalu Mind Matters AI.
Čitaš mi misli
Iako su zdravstveni rizici povezani s ugradnjom implantata poput Neuralinka još uvijek značajni, razvoj uređaja kojime je moguće upravljati mislima jednog bi dana osobama s invaliditetom mogao omogućiti neovisno funkcioniranje. Osoba koja zbog invaliditeta ne može hodati, korištenjem takvog uređaja zamišljala bi kako pomiče vlastite noge, dok bi računalni softver povezan s implantatom naučio signale povezane s njenom mišlju pretvoriti u aktivacijski potencijal za pomicanje robotskih nogu. Ovaj smjer razvoja tehnologije djelomice je moguć zahvaljujući konceptu kortikalne plastičnosti mozga. Učenjem novih informacija i sudjelovanjem u novim aktivnostima induciramo stvaranje dotad nepostojećih veza između neurona, što znači da osoba hipotetski može naučiti operirati sučeljem prilagođavajući neurone novoj upotrebi, a u slučaju korištenja implantata mozak je u mogućnosti stvoriti nove veze s implantatom te ga inkorporirati.
Gostujući u podcastu „TommorowScale“, Matt Angle, direktor tvrtke Paradromics koja se bavi razvojem sučelja mozga i računala nove generacije, objasnio je model savladavanja novih motoričkih vještina: „Dok učite voziti automobil, vrlo ste svjesni svega što radite s rukama i nogama. Kad steknete iskustvo, više ne razmišljate o tome što radite, već samo o onome što želite postići. Vaš je motorički sustav mapiran na upravljačkoj ploči, na potpuno drugom sustavu kojim vi upravljate, tako da imate svojevrsnu izravnu vezu vašeg mozga i automobila“.
Jedna od kompanija zainteresiranih za razvoj sučelja mozga i računala je Facebook, koji ulaže velike napore u razvoj uređaja koji doslovno može čitati misli, analizirajući ih izravno s neurona te ih pretačući u riječi. U jednom istraživanju koje financira Facebook, znanstvenici s University of California osmislili su algoritam koji je u stanju dekodirati riječi iz moždane aktivnosti te ih prevesti u tekst na zaslonu računala u stvarnom vremenu. U sklopu pokusa na dobrovoljcima koji su otprije imali ugrađene elektrode na površini mozga u svrhu liječenja epilepsije, znanstvenici su ispitanicima postavljali pitanja te kontrolirali koje će se riječi prikazati na zaslonu računala prilikom odgovora. Očitavajući moždanu aktivnost ispitanika, algoritam je njihove odgovore dekodirao s točnošću do 61 posto. Iako algoritam zasad ima vrlo ograničen vokabular, znanstvenici se nadaju kako će ga s vremenom uspjeti povećati. Za trazliku od Neuralinka, Facebook se nastoji razviti neinvazivnu tehniku dešifriranja ljudskog govora koji ne zahtijeva operaciju.
Sve je to u tvojoj glavi
Razvoj neurotehnologija intenzivirao se u vrijeme kad se čovječanstvo već dobrano opeklo na njihovim pretečama. Naučili smo da upotrebu tehnologije teško, a posljedice njene upotrebe gotovo nemoguće regulirati nakon što je usvoje milijarde ljudi širom svijeta. Problem je bolje spriječiti, nego ga liječiti, što potvrđuju mukotrpni i dugotrajni postupci pokušaja regulative poslovanja tehnoloških kompanija.
Napredak u razvoju tehnologije nudi neslućene mogućnosti čovjekovog razvoja, ali jednako prijeti i uništenjem naše mentalne privatnosti. Snimanje moždane aktivnosti svijesti prije ili kasnije omogućit će pristup podsvijesti, zbog čega je dio znanstvenika predložio usvajanje novog skupa ljudskih prava: prava na osobni identitet, slobodnu volju, mentalnu privatnost, jednak pristup uvećanju mentalnih sposobnosti i na zaštitu od algoritamske pristranosti.
Mark Weiser je rekao da su tehnologije koje ostavljaju najdublji trag one koje nestaju, utkane u svakodnevicu sve dok ih od nje ne postane nemoguće razlikovati. Ako je sinergija čovjeka i stroja doista budućnosti za koju se čovječanstvo neraskidivo utkati, bolje nam je da se pobrinemo da šavovi budu itekako precizni.
Ovaj članak objavljen je u tiskanom izdanju časopisa Grazia no. 257
