Stručnjaci su pokrenuli masivnu novu arhivu u stilu Wikipedije kako bi potaknuli raspravu o nedostatku istraživanja o umjetnicama iz srednje Europe
Projekt, nazvan Secundary archive, debitira s više od dvjesto upisa o umjetnicima iz Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske. Jedinstveni internetski projekt usmjerava pozornost na umjetnice iz Srednje Europe, a otvara i prostor za širu zajednicu.
Otprilike 250 umjetnica iz tri generacije iz Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske uključeno je u rastuću platformu koja se nada da će podići ženski glas i istaknuti svoj umjetnički doprinos u regiji u kojoj su kroz povijest sustavno bile zanemarene.
Stvorena od strane Zaklade Katarzyna Kozyra u Varšavi, zajedno s međunarodnim partnerima, arhiva koja se lako pretražuje trebala bi biti korisna znanstvenicima i kustosima iz regije. Već su konkretizirani planovi za širenje na Bjelorusiju i Ukrajinu, a na kraju i Latviju, Estoniju i Litvu. “U srednjoj i istočnoj Europi uvijek smo se educirali prema zapadnim povijesnim kanonima. O zapadnoj povijesti znamo više nego što znamo o susjednim zemljama”, rekla je za Artnet News Agata Cieślak iz Poljske, koordinatorica Sekundary archive projekta i umjetnica navedena na platformi.
“Važno nam je okupiti regiju i shvatiti što to zapravo znači – jer dolazimo iz sličnih sredina, povijesno gledano, iako je suvremena situacija potpuno drugačija.”
Projekt – koji je nalik Wikipediji, no usmjeren na srednjoeuropske umjetnice – sagrađen je na početnom temeljnom popisu umjetnica, a ima otvoren poziv za umjetnice da podijele svoj rad i napišu izjavu o tome što stvaraju i zašto. Tako su neka pitanja, osim osnovnih o radu i utjecaju, kako vide budućnost ženske i feminističke umjetnosti. “Cilj je bio pozvati umjetnice da govore same za sebe”, rekla je Cieślak.
Ime platforme “sekundarna arhiva” poigrava se s idejom “drugog spola”, koju je osmislila Simone de Beauvoir u svojoj knjizi iz 1949. godine, koja istražuje mjesto žena u društvu u kojem dominiraju muškarci.
U novije vrijeme u Poljskoj je zabilježena zapanjujuća regresija u ravnopravnosti spolova, a platforma je ponudila priliku umjetnicima da izraze svoje pritužbe. Gotovo potpuna zabrana pobačaja u srednjoeuropskoj naciji potaknula je povijesne prosvjede prošle jeseni, koji su se također zasnivali na radu brojnih umjetnica.
Foto naslovna: Karolina Jabłońska, treća foto: iz serije “Snovi se ostvaruju u umjetnosti” 2003.-2006., foto: Elżbieta Białkowska. Ljubaznošću umjetnika i Zaklade Katarzyna Kozyra
