Uz pokoji trend, standard ljepote prvih pet godina 2020-ih obilježila je takozvana clean girl estetika. Glass skin, minimalistički make-up i odmak od logomanije postali su nit vodilja u odabiru skincare proizvoda i modnih komada. U toj opsesiji koja je polako, ali uvjerljivo koračala prema rubu ultrafeminiziranog coquetta, pa i problematičnih tradwife vrijednosti, pronašao se i pilates
Društvene tendencije uvijek vole plesati po rubu ekstrema pa smo tako, nakon 2010-ih obilježenih grind kulturom, prvim business coachevima, YouTube carstvima trenera i HIIT treninzima, naglo napravili zaokret prema usporenijem i nježnijem načinu života. Počeli smo preferirati mindfulness, pojavio se quiet quitting, a u sferi fizičke aktivnosti kronično smo tražili kontrolirane, smirujuće pokrete i treninge.
No ovo nije bila izolirana pojava. Konzumerizam, povratak tjelesnih ideala 2000-ih, Ozempic i viralnost umiješali su se i zdravlje zapakirali u – pilates princess; mitsku priliku nastalu kao kombinaciju coquetta, clean girl estetike i balletcorea; daleko od onoga što je pilates simbolizirao tijekom 20. stoljeća.
View this post on Instagram
Pilates je još 1920-ih osmislio Joseph Pilates, njemački trener koji je za vrijeme Prvog svjetskog rata osmislio rehabilitacijski program za ozlijeđene vojnike, a primarno je taj sustav zvao contrology zbog kontroliranih, ujednačenih pokreta koji su bili uključeni u treninge. Po završetku rata emigrirao je u SAD, u kojem je sa suprugom Clarom otvorio prvi pilates studio u New Yorku.
Tijekom 30-ih i 40-ih pilates je postao popularna rutina među profesionalnim plesačima i plesačicama, a paralelno s porastom feminističkih ideja i jednakosti žene počinju raspolagati vlastitim novcem i investirati ga upravo u fitness. Profiliraju se prve ženske fitness celebrity ličnosti, poput Judi Sheppard, kreatorice Jazzercisea, koncepta koji kombinira jazz i vježbanje, a potom s drugim valom feminizma u 70-ima i 80-ima stasa sve veća participacija žena u fitnessu i na scenu stupa Jane Fonda i potpuna dominacija aerobika.
Stanley cup, posebne prostirke i ekskluzivni studiji – na rubu performative wellnessa
View this post on Instagram
Danas je pilates upravo ono što su Fonda i aerobik bili 80-ih. No uz drastično ubrzane procese proizvodnje, naše konzumacije i potrošnje. Marketinška mašinerija vrlo je brzo uhvatila korak s rastućim trendom i transformirala wellness u jednu od brojnih naših performativnih navika. Pojavile su se specijalizirane linije odjeće, popularna Stanley Cup boca za vodu, prostirke za vježbanje koje su se brendirale kao posebne prostirke za pilates, a potom su se u pilates estetiku umiješali dodaci poput sitnih, chic kopča za kosu, over-ear slušalica, posebnih čarapica, scrunchie gumica za kosu i osvježavajućih vodica za lice.
Odjednom više nije bilo pitanje želimo li vježbati pilates, nego smijemo li, uklapamo li se u tu zajednicu i – možemo li si ga priuštiti?
Kroz porast popularnosti pilatesa u cijelom se svijetu, pa tako i kod nas počela otvarati nekolicina specijaliziranih studija. Međutim, dok su u prošlom stoljeću to bila mjesta rezervirana isključivo za vježbanje, a katkad su čak pružala opciju čuvanja djece za vrijeme treninga, u suvremenoj se eri vrte oko dodatnih wellness benefita. Visokostilizirani studiji postali su oaze s visokim mjesečnim članarinama, uz nove dodatke poput reformer sprava. Transformirali su se u gotovo ekskluzivna iskustva. Pritom, naravno, ne mislimo da originalne poduzetničke koncepte treba obezvrjeđivati — štoviše, brojni studiji upravo razliku u cijeni opravdavaju certificiranim osobljem ili kvalitetom treninga – no čini se važnim da ponuda za ovakav tip tjelovježbe nije isključivo ona premium.
Pilates body myth koji evocira eru 2000-ih
View this post on Instagram
Komodifikacijom pilatesa nastao je i pilates body myth, koji evocira eru 2000-ih kad su se glorificirali samo određeni tipovi tijela. To konstantno perpetuiranje ideje o tome kako tijelo osoba koje vježbaju pilates izgleda zapravo zatvara vrata mnogima koji ne smatraju da se uklapaju u tu sliku, a žele vježbati. Pilates poboljšava posturu tijela, fleksibilnost i ravnotežu te smanjuje rizik od ozljeda. Jača mišiće zdjelice i leđa te reducira stres. No uz sve ove zdravstvene benefite, oni koji ga krivo promoviraju često se oslanjaju na tradicionalne obrasce — vježbajte pilates jer njime ćete postići ženstveno tijelo, izbjeći ćete “neženstveno” nabijanje mišića i samo ćete poboljšati njihov tonus. Promocija pilatesa na bazi takvih, zapravo patrijarhalnih poimanja ideala “ispravnog” ženskog tijela pogrešna je.
Pilates ostaje kvalitetan trening, ali isključivo kad ga oslobodimo mitova i vratimo na početne postavke – treningu koji je namijenjen svima koji žele zdravije i funkcionalnije tijelo.
Foto: Profimedia.hr, Instagram
