Kanada je postala prva država članica G7 koja je legalizirala rekreativnu konzumaciju kanabisa, što je bilo predizborno obećanje liberalnog premijera Justina Trudeaua. Kanađani će, prema tom zakonu, moći kupovati i konzumirati ovu drogu legalno već od listopada. Što je dovelo do ove dekriminalizacije marihuane, što slijedi Kanadi i koja je situacija po tom pitanju u Hrvatskoj?
Prvi put u jednoj će zapadnoj i razvijenoj zemlji rekreativno korištenje i kućni uzgoj kanabisa biti potpuno legalni, izglasavanjem u lipnju u kanadskom Senatu, koji je to podržao s 52 glasa “za” i 29 “protiv”. Zakon, popularno nazvan “Cannabis Act”, jedino još treba odobriti britanska kraljica, no smatra se da prolaz zakona nije upitan. I dok svi već planiraju uzeti kovčeg viška i u listopadu, kada zakon stupa na snagu, otići u jedan specifičan shopping, cilj legalizacije nije samo dozvola uživanja nego je dvojak. Prvi je taj da se smanji dobit od prodaje marihuane kod organiziranog kriminala, a drugi je da se ograniči pristup marihuani za maloljetnike zbog teških kazni. Prijedlog zakona nije prošao olako – veliki otpor pružale su pokrajine Quebec, Manitoba i Nunavut, koje su tražile dozvolu da neke provincije samostalno donesu lokalne zabrane te da se građanima ne bi trebalo dozvoliti uzgajati neograničenu količinu marihuane za vlastite potrebe u domaćinstvu, nego su inzistirali na maksimalno četiri biljke po osobi, što je odobreno. Justin Trudeau, popularni premijer za kojega su u velikoj većini glasali mladi birači, odbijao je odgađati donošenje zakona, što je izazivalo žustre javne rasprave, a nekoliko se puta “Cannabis Act” slalo i na dorade među članovima donjeg i gornjeg parlamenta, pretpostavljajući s pokušajem odgode izglasavanja.
Legalizacijom štitimo zajednicu
Trudeau je ovaj zakon pripremao posljednje tri godine, dakle i prije nego što je došao na čelo Kanade, a sve do posljednjeg dana morao se držati uspravno i ne dozvoliti odgodu. Zašto? “Svakim danom kojim marihuana ostaje ilegalna, Kanađi ostaju oštećeni, što dokazuje da ovaj pristup i trenutačni zakon ne funkcioniraju. U ovome trenutku mladim ljudima je marihuana previše dostupna. Kriminalne organizacije zarađuju milijarde dolara godišnje upravo na njima. Vrijeme je važna kategorija za napredak sustava koji kontrolira i regulira, i koji istovremeno štiti našu djecu i našu zajednicu”, izjavio je Trudeau. “Djeci je lakše dobiti joint nego bocu piva i to se mora promijeniti.” Ako je tako, onda naizgled djeluje logično da se sličan zakon donese i za marihuanu. Osobama mlađima od 18 neće biti moguće prodati paketić ove lake droge, a kao i u slučaju cigareta, bit će zabranjeno marketingom privlačiti mlade. U slučaju da se ove stavke ne poštuju – kazne su i do 14 godina zatvora. Mnogi stručnjaci su, iako je zakon praktički već na pragu, odnosno zvoni vam na vrata, poprilično skeptični oko toga hoće li ovakva regulacija marihuane uistinu smanjiti konzumaciju iste. Kanadski Državni zavod za statistiku proveo je istraživanje 2014./2015. koje je pokazalo da čak 67 posto maloljetnih osoba smatra alkohol iznimno dostupnim, dok tek 41 posto kaže istu stvar za marihuanu, a dvostruko češće konzumiraju alkohol – što s pravom ovu logiku Senata dovodi u pitanje.
Revolucionarna istraživanja
Sainte-Justine bolnica i Sveučilište u Montrealu pratilo je četiri tisuće srednjoškolaca i detaljno ih ispitivalo o njihovoj konzumaciji marihuane. Svake godine iste osobe ispunjavale bi isti upitnik, koji bi između ostaloga dao odgovor na to postoje li naznake psihotičnih simptoma kod konzumenata ove droge. “Sa svakom su godinom, nakon sustavne konzumacije marihuane, ispitanici pokazali razvoj i napredak psihotičnih simptoma, nalik bipolarnom poremećaju ili shizofreniji”, izjavila je autorica istraživanja, profesorica Patricia Conrod. Ona naglašava da je čak sedam posto mladih osoba pokazalo utjecaj droge na njihove psihotične epizode. “Tražili smo izravnu vezu između psihoze i konzumacije kanabisa”, izjavila je. “Ako konzumiraju kanabis, šanse su bile veće da će im se pojačati psihotične epizode godinu dana kasnije.” Ovo, iako značajno istraživanje, nije bilo regulirano kao, primjerice, konzumacija nekog drugog lijeka ili cigarete na tržištu, što nas dovodi do drugog problema – nedostatka istraživanja koje bi moglo potvrditi štetnost, odnosno ljekovitost ove biljke. “Legalizacija je postala središnjica njihovog pristupa, a potpuno su zaboravili razmisliti o financiranju medicinskih istraživanja koja će nam konačno dati korisne i egzaktne informacije”, izjavio je Jeff Blackmer, potpredsjednik Kanadske medicinske udruge. Nakon Amsterdama, koji već desetljećima dozvoljava konzumaciju marihuane, Španjolska i Češka su tolerantne, dok je još 10 država SAD-a legaliziralo kanabis, ovo je prvi put da je na području cijele države legalizirana ova laka droga, što otvara mogućnosti za važna istraživanja, zbog čega su mnogi znanstvenici iznimno optimistični. Naime, kako je ovo prvi put da će se ispitanicima moći dati marihuana, odnosno, moći će je testirati, stručnjaci svih područja – od zdravstva, kriminologije do politike i ekonomije moći će prikupiti informacije o kanabisu koje dosad nisu mogli. “Što će više ljudi smjeti sudjelovati u ovome istraživanju, moći ćemo odgovoriti na pitanja koja mnogi ljudi imaju”, kaže Jason Busse, direktor Centra za medicinsko istraživanje kanabisa u Hamiltonu, Ontario. “Kanada predstavlja golemi potencijal sa svojom populacijom od 36 milijuna ljudi. Bit će jedina država koja će moći imati eksperimentalne i kontrolne grupe i ako dobro odigra karte, postati vodeća za ova istraživanja.” Nesumnjivo je da će znanstvenici diljem svijeta htjeti biti upravo ti koji su otkrili nešto revolucionarno, što znači da će i stručnjaci iz Europske unije zasigurno htjeti svoj dio kolačića. A Kanada će od svega toga poprilično zaraditi.
Koja je situacija kod nas?
U Hrvatskoj se od 2016. godine na recept može dobiti indijska konoplja u medicinske svrhe prema pravilniku Ministarstva zdravstva, kojim se dopušta njezina uporaba za oboljele od multiple skleroze, raka, epilepsije i AIDS-a. Iako su se oko toga godinama lomila politička koplja i isprva se to činilo profitabilno, ubrzo su ljekarne ostale bez velikog broja svojih klijenata. Jednostavno, u medije je stigla informacija da se zbog povoljnosti i kvalitete pacijenti i dalje okreću crnom tržištu jer se cijene u ljekarnama kreću do 2.000 kuna. Osim medicinske konoplje, uzgoj industrijske konoplje u Republici Hrvatskoj legaliziran je početkom 2012. godine na način da je dopuštena sjetva sorti konoplje s EU sortne liste. U svijetu danas postoji više od 20 tisuća proizvoda od konoplje: koristi se u prehrani, građevinarstvu, tekstilnoj industriji i smatra se da će ova odredba značajno doprinijeti hrvatskom gospodarstvu. Kad će to biti, ne zna se.
Što je s uživanjem droge?
U Hrvatskoj je najveća bojazan ta da se konzumacijom marihuane mlade ljude navodi na teške droge. U glavnom gradu Hrvatske prosječno se, ipak, svakog dana popuši više od devet kilograma marihuane za osobnu uporabu, što je kod nas prekršajno, a ne kazneno djelo. U anketnom ispitivanju Europske unije iz 2015. godine, 19,4 posto hrvatskih građana (u dobi od 15 do 64 godine) izjavilo je da su barem jednom koristili marihuanu. Usporedbe radi, najviše korisnika marihuane prema ovom istraživanju imaju Francuska (40,9 posto), Danska (35,6 posto), Italija (31,9 posto) i Španjolska (31,5 posto). U ostalim državama EU, udio osoba koje su barem probale marihuanu kreće se između 9 i 29 posto. Brojke su tu, i ne predstavljaju samo broj konzumenata nego i koliko je crno tržište u našoj i zemljama Europske unije te koliko je droga dostupna. Sve u svemu, beneficiji, odnosno štetnosti ove biljke tek će se otkriti. Iako mnogi očekuju da je biljka čudotvorna, vrijeme će pokazati, i to, evidentno, u Kanadi.
