Dok se Europa često percipira kao jedno od najprosperitetnijih područja svijeta, čini se da to bogatstvo ne dopire do svih. Posebno zabrinjavajući podaci dolaze iz Velike Britanije, gdje su mladi, prema najnovijem istraživanju, proglašeni najnesretnijima u Europi
Izvještaj za 2024. godinu, poznat kao “Good Childhood Report”, otkriva da je u prosjeku 16,6 posto mladih u Europi nezadovoljno svojim životom, što odgovara otprilike jednom od šest mladih u kontinentalnom okviru. U tom kontekstu, Velika Britanija ističe se najvišim postotkom nezadovoljstva – čak 25,2 posto mladih izražava nezadovoljstvo svojim životom, slijede Poljska s 24,4 posto i Malta s 23,6 posto.
Ovi postoci daleko nadmašuju europski prosjek, gdje je oko 16,6 posto mladih izrazilo slično nezadovoljstvo. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se mladi u Nizozemskoj, gdje je tek 6,7 posto izrazilo nezadovoljstvo, dok se nordijske zemlje poput Finske i Danske također nalaze visoko na ljestvici zadovoljstva. Čini se da nordijske zemlje znaju tajnu sretnijeg odrastanja, ali što točno stoji iza sve veće nesreće britanske mladeži?
Što stoji iza ovog nezadovoljstva
Izvještaj se oslanja na podatke iz raznih izvora, uključujući “Longitudinal Household Survey” i PISA istraživanje. Analiza pokazuje značajne razlike u životnom zadovoljstvu između privilegiranih i nepovoljnih mladih, što sugerira da socio-ekonomska nejednakost igra ključnu ulogu u opadanju dobrobiti djece.
To sugerira i Jack O’Neill iz The Children’s Society, koji je objasnio da brojni faktori doprinose ovom problemu, a ekonomska nejednakost i kriza troškova života samo su neki od ključnih razloga. Izvješće pokazuje da je jaz u zadovoljstvu života između privilegiranih i manje privilegiranih mladih u UK-u najveći u Europi. Mnogi mladi izrazili su zabrinutost zbog sve viših cijena, a čak 50 posto njih izjavilo je da im nedostatak novca onemogućuje sudjelovanje u društvenim aktivnostima, poput odlazaka na školske izlete.
Nedostatak sredstava odražava se i na prehranu mladih – UK je četvrta zemlja u Europi s najvišom stopom prehrambene deprivacije, gdje 11 posto tinejdžera preskače obroke zbog financijskih poteškoća. Uz to, britanski školski sustav ne pridonosi općem zadovoljstvu – čak 14,3 posto mladih izjavilo je da nisu zadovoljni svojim školskim iskustvom, a UK ima drugu najvišu stopu vršnjačkog nasilja u Europi. No problem ne staje ovdje. Nedostatak mentalno-zdravstvene potpore postaje gorući problem – čak 270 000 djece u UK-u još uvijek čeka na daljnju pomoć nakon prve intervencije. Ovo stanje zabrinjava stručnjake, a mnogi pozivaju na hitne promjene kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje kvalitete života mladih u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Iako UK nosi neslavnu titulu, pad zadovoljstva životom među mladima nije izoliran problem – slične trendove bilježe i druge europske zemlje. Prema UNICEF-u, broj 15-godišnjaka koji prijavljuju visoko zadovoljstvo životom pao je s 74 posto 2018. na 69 posto 2022. godine, što dodatno upozorava na ozbiljnost problema s kojima se mladi diljem Europe suočavaju. Pitanje je – hoće li se poduzeti koraci kako bi se ovaj trend preokrenuo?
Osim toga, pitanje koje se nama vrti u glavi jest: gdje je Hrvatska u svemu tome? S obzirom na sveprisutne socioekonomske nejednakosti, rastuće cijene života i kontinuirane rasprave o mentalnom zdravlju mladih, vrijedi se zapitati koliko smo daleko od sličnog scenarija. Jesmo li dovoljno svjesni problema s kojima se naša djeca i mladi suočavaju i kakve korake poduzimamo kako bismo poboljšali njihovu dobrobit?
