U čast 70 godina Zagreb filma te pokretanja novog studijskog programa multimedijske produkcije, Visoko učilište Algebra, u ponedjeljak 4. prosinca, u 11 sati, u prostorijama svog zagrebačkog kampusa na adresi Gradišćanska ulica 24, otvara novu dvoranu Dušan Vukotić te će tom prigodom za studente premijerno biti prikazana obnovljena verzija animiranog filma Surogat, a izložit će i originalnu nagradu Oscar.
Originalni Oscar Dušana Vukotića
Osim toga će na kampusu za javnost, od 4. do 8. 12. 2023. ekskluzivno biti izložen originalni kipić Oscara kojeg je Dušan Vukotić osvojio 1962. godine i time postao prvi i jedini filmski profesionalac iz Hrvatske koji je osvojio tu prestižnu nagradu američke filmske akademije. U tom periodu će se prikazivati i remasterirana verzija animiranog filma Surogat za kojeg je filmaš i osvojio ovu prestižnu nagradu.
Dušan Vukotić (Bileća, 7. veljače 1927. – Zagreb, 8. srpnja 1998.) je hrvatski redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist. Najpoznatiji je po crtanom filmu Surogat, za kojeg je dobio Oscara 1962. godine. Studirao je arhitekturu u Zagrebu.
Tri kreativna uma koja su obilježila generacije. Ovo je priča o njima
Nakon Drugog svjetskog rata kao karikaturist djeluje u Kerempuhu (gdje 1953. objavljuje strip Špiljo i Goljo – prethistorijski ljudi, sjajnu anticipaciju kasnije stripovske i animacijske serije Obitelj Kremenko tandema Hanna-Barbera – koji je nekoliko desetljeća bio “zaboravljen”, ali je u kulturnu povijest “vraćen” izlaganjem na velikoj retrospektivnoj izložbi “Strip u Hrvatskoj 1867. – 1985.”)., Surađuje također u Ježu, Vjesniku, Filmskoj kulturi i dr.
Prvi kontakt s crtanim filmom ostvaruje početkom 1950-ih godina prošlog stoljeća u zagrebačkom Duga filmu. Debitira crtićem Kako se rodio Kićo te kao radi glavni crtač i animator u Začaranom dvorcu u Dudincima, u kojima pokušava stvoriti popularnog junaka (Kićo) duže aktualno satiričke crtane serije i na temeljima disneyjevske antropomorfne figuracije sklopiti lokalno obojeni model crtane humoreske.
U idućoj fazi (1954./1955.) s N. Kostelcem i skupinom suradnika realizira seriju od trinaest kratkih reklamnih crtića, u kojima istražuje elemente reducirane, moderno sažete animacije.
Po osnivanju Studija za crtani film Zagreb filma, 1956. realizira prvi potpuno svoj projekt Nestašni robot, otvarajući seriju duhovitoga i lucidnog parodiranja najpoznatijih žanrovskih kino-modela. Slijede parodije westerna (Cowboy Jimmy, 1957.), filma strave (Veliki strah, 1958.), gangsterskog filma (Koncert za mašinsku pušku, 1958.) i ponovno znanstvene fantastike (Krava na mjesecu, 1959.), zatim još crtane bajke (Čarobni zvuci, 1957., Abrakadabra, 1958.), satira (Rep je ulaznica, 1959.), te crtana ekranizacija nostalgičnoga čehovljevskog svijeta (Osvetnik, 1958.).
U tim djelima (surađujući s crtačima A. Marksom, B. Kolarom i Z. Grgićem, animatorima V. Jutrišom, V. Kostanjšekom, Grgićem i Kolarom, te scenografima Z. Bourekom, Z. Lončarićem, P. Štalterom, I. Voljevicom i K. Tompom) postavlja temelje svoje osobite crtane morfologije, čiji se model sastoji od bijele ili akvarelno tonirane plohe po kojoj se razigrava plošni, dinamični grafički ornament likova i dekora.
Redukcija na osnovne izražajne elemente crtanog filma (ploha kao prava medijska realnost, plošno karikirani junaci, izražajnost pokreta, dekorativna funkcija boje i svođenje vanjske slikovitosti na strukturnu sintezu) pomažu mu u formulaciji vlastitoga modernog jezika crtanog filma, pa Osvetnik i Koncert za mašinsku pušku još i danas vrijede za remek-djela ovog područja.
Za sva spomenuta ostvarenja nagrađivan je na brojnim domaćim i međunarodnim festivalima. Svoj posljednji film, “Dobro došli na planet zemlju”, napravio je 1993. godine.
Fotografije: Stillovi iz filma
