Izložba “Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac” otvara se u sklopu Noći muzeja u petak, 27. siječnja 18.30 sati se u Vršilnici u Zaprešiću. Radi se o grupnoj izložbi isključivo umjetnica, koja će pokazati raznolike kreativne prakse umjetnica 20. stoljeća iz regije i šire.
Na izložbi će biti izloženi radovi sljedećih umjetnica: Marina Abramović, Galina Bitt, MC Coble, Lucia di Luciano, Nuša Dragan, Eulàlia Grau, Sanja Iveković, Katalin Ladik, Milica Kecman / Lipa Mill, Běla Kolářová, Natalia LL, Dóra Maurer, Ewa Partum, Bogdanka Poznanović, Takako Saito, Jana Shejbalová-Želibská, Ivana Tomljenović-Meller, Teresa Tyszkiewicz i Ruth Wolf-Rehfeldt.
Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac
Izložba prikazuje radove npr., Ivane Tomljenović-Meller, hrvatske umjetnice, dizajnerice, fotografkinje i jedne od rijetkih regionalnih polaznika znamenite škole Bauhaus u Dessau. Zatim, tu su i radovi talijanskih umjetnica Lucie di Luciano i Marine Apollonio, koje su ostavile značajan trag u svojim područjima umjetničkog djelovanja. Obje umjetnice zauzele su svoje zasluženo mjesto i unutar centralne izložbe 59. venecijanskog bijenala 2022. godine, The Milk of Dreams, kustosice Cecilije Alemani.
Tijekom 1970-ih pojavio se značajan broj utjecajnih umjetnica koje su ostavile neizbrisiv trag u povijesti umjetnosti, kako u regiji, tako i globalno. Na teritoriju ili prostoru bivše Jugoslavije, kao takva ključna figura, izdvaja se Bogdanka Poznanović, koja je značajno utjecala na umjetnike naredne generacije, poput na rad umjetnice Katalin Ladik. U ovom razdoblju djeluje i jedna od najznačajnijih svjetskih umjetnica performansa, Marina Abramović, koja je na izložbi predstavljena svojom zvučnom instalacijom. Unutar šireg regionalnog konteksta stvarale su i umjetnice Běla Kolářová, Galina Bitt, Ruth Wolf-Rehfeldt, Dóra Maurer, Jana Shejbalová-Želibská i druge, čiji će se radovi moći vidjeti na izložbi.
Sedamdesete godine prošlog stoljeća bile su i značajno razdoblje za afirmaciju umjetnica feminističke struje. U tom kontekstu djeluju hrvatska umjetnica Sanja Iveković, poljakinje Natalia LL i Ewa Partum, a žensko iskustvo prikazivale su i umjetnice Teresa Tyszkiewicz i Milica Kecman / Lipa Mill. Izvan regije Središnje i Jugoistočne Europe, a kao dio Kolekcije, na izložbi se izdvajaju i umjetnice Eulàlia Grau, jedna od pionirka feminističke umjetnosti u Španjolskoj, i Takako Saito, značajna predstavnica međunarodnog pokreta Fluksus.
Odmičući se od binarnog poimanja roda i spola, u razgovoru o umjetnosti se u zadnjih nekoliko godina otvorilo i pitanje reprezentacije umjetnika koji se nalaze izvan ovih kategorija. Unutar ovog diskursa, bit će izložen rad MC Coble (rođena Mary Coble).
Ako pogledamo dosadašnju praksu organizacije ovakvih (ili sličnih) izložbi, izdvaja se povjesničarka umjetnosti Lucy R. Lipard, koja je svojom kustoskom strategijom značajno utjecala na vidljivost umjetnica. Ona je još 1971. ustvrdila da je “posve moguće i potrebno odbaciti besmislene klišeje “ženske” umjetnosti temeljene na površnim karakteristikama kao što su delikatnost, ljepota, bljedoća, slatkoća i nedostatak strukture.”
Današnji rad umjetnica (i drugih “marginaliziranih” skupina) je izrazito heterogen, izražen u cijelom spektru mediju, a teme koje obrađuju odnose se na pitanja koja se mogu primijeniti na cijelo čovječanstvo. Stanovit je napredak unutar svijeta umjetnosti postignut zahvaljujući zajedničkom naporu aktivno angažiranih umjetnika, povjesničara umjetnosti, istraživača i kustosa diljem svijeta, svih različitih dobi i podrijetla. Unutar te misije ostvarena je izložba “Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac”. Fokus izložbe tako nije ograničen na jednu temu, tehniku ili područje djelovanja, već na slobodu stvaranja umjetnica.
Ova izložba prva je u sklopu višegodišnjeg projekta koji će zajednički raditi organizatori, a s ciljem postavljanja Grada Zaprešića kao značajnog kulturnog odredišta izvan metropole. Kustosica izložbe je Dorotea Fotivec Očić, dok postav izložbe potpisuje Davor Mateković i studio Proarh, a vizualni identitet Bruketa&Žinić&Grey.
Fotografije: avantgarde-museum.com
