Ako ste se ikad probudili s golemom aknom na dan važne prezentacije oko koje se stresirate već tjednima ili ste primijetili onaj poseban sjaj na licu svježe zaljubljene prijateljice ili trudnice, neće vas iznenaditi činjenica da naša psiha i emocije imaju golemi utjecaj na stanje naše kože
Iako se znanstvenici ovom poveznicom bave već duže vrijeme, interes za ovom temom je dosad nekako jenjavao. Međutim, ukorak sa svim mindfulness trendovima koji su krenuli 2018., a koji će svoj vrhunac doživjeti u godini ispred nas, ne čudi da je sve veći broj onih koji se sve više fokusiraju na tu poveznicu u svom skincareu. “Psihodermatologija je proučavanje toga kako psiha i koža komuniciraju – ne samo kako vaše psihičko stanje utječe na vašu kožu nego i kako na vašu psihu utječu stanja kože poput akni, rozaceje ili vitiliga”, objasnila je dr. Alia Ahmed s londonske Eudelo klinike, koja je kvalificirana i u psihologiji i dermatologiji, te je jedna od liječnika novog vala koji kombiniraju oboje. “Naše misli i emocije utječu na našu kožu na sve moguće načine, i mislim da predugo ne obraćamo pozornost na to kako iste treba liječiti zajedno.”
ŠTO SE DOGAĐA ISPOD POVRŠINE?
“Tek sada počinjemo gledati psihodermatologiju kao subspecijalizaciju jer se tek sad počelo javljati sve veći broj istraživanja koji povezuju psihu i kožu”, rekla je dr. Ahmed. Na primjer, tek je sada poznato da koža i središnji neurosustav počinju od istog tkiva – oboje se razvijaju od ectoderma, vanjskog dijela embrija. I sve je više istraživanja koja dokazuju da su koža i psiha isprepleteni i više nego što to mislimo. Jedna studija s Kalifornijskog sveučilišta imala je sljedeći koncept: studentima su dani različiti glazbeni uzorci na slušanje – jedan koji će biti okidač negativnih emocija i jedan koji će biti okidač pozitivnih emocija. Znanstvenici su otkrili da je glazba koja je bila okidač pozitivnih emocija pridonijela značajnom porastu tjelesne temperature, dok je glazba koja je bila okidač negativnih emocija napravila suprotno. Drugo istraživanje u Danskoj dalo je studentima poznate alergene i koristilo hipnozu kako bi potaknuli razne emocije: sreću, tugu, ljutnju… Studenti koji su bili tužni bili su značajno reaktivniji na alergene nego oni koji su bili sretni. To jest, tuga je učinila kožu puno osjetljivijom! Što to znači? Ukratko, da za sve što se događa s vašom kožom okidač može ležati u vašim mislima i emocijama… Pogledajmo, primjerice, situaciju kada vas obasipaju akne i miteseri. Što ste pod većim stresom, vaše tijelo proizvodi više kortizola. VIsoka razina kortizola tjera kožu da proizvodi više sebuma, koji zatim začepljuje vaše pore i učini sretnima bakterije koje na tome žive i proizvode akne. Upalna stanja poput ekcema, rozaceje ili psorijaze također se mogu dovesti u snažnu vezu s emocijama.
Postoji jako puno istraživanja i na tu temu koji povezuju ova stanja sa stresom, anksioznošću i depresijom! Čak i ako nemate ozbiljnih problema s kožom, rad na psihi će vam biti dugoročno od pomoći što se tiče kože jer kortizol ubrzava starenje…
NADGLEDANJE RASPOLOŽENJA
“Uobičajeno je da se dermatolog na konzultacijama, to jest pregledima, fokusira samo na kožu, ali cijeli etos psihodermatologije jest taj da se gleda psiha i koža kao cjelina”, objašnjava dr. Ahmed. “Prvo pitam svoje pacijente kako se osjećaju, jesu li tužni, mogu li se koncentrirati, kako spavaju, kakav im je apetit, kako im je na poslu i u vezi. Baš kao što se adresira stanje kože, ovaj tip tretmana uključuje i psihološku podršku koja može biti u formi savjetovanja, kognitivno-bihevioralne terapije, meditacije ili ispravljanja određenih navika.”
Cilj je pronaći psihološke razloge zašto je nastalo to konkretno stanje kože. Kronični problemi na koži izazivaju anksioznost, depresiju i nisku razinu samopouzdanja. Zamislite da imate kronični svrbež na koži zbog kojeg ne možete spavati. I to je začarani krug – što vam se više koža pogoršava, to se vi lošije osjećate, a što se vi lošije osjećate, to vam se koža više pogoršava. Psihodermatologija je tu da razbije taj začarani krug na način da shvatite kako samo liječenje kože nije dovoljno.
PSIHOLOZI KOŽE
Područje psihodermatologije daje prostor za rast i “psihološkom skincareu”, koji se pojavio u Velikoj Britaniji. Ovu disciplinu kreirala je psihoterapeutkinja Charlotte Ferguson kako bi se fokusirala na učinke anksioznosti, depresije i bezvoljnosti na kožu. Budući da ona iz prve ruke vidi kako psiha može utjecati na kožu, bez susprezanja kaže da je efekt očit. “Kad liječite nekoga s psihološkim problemima, stanja poput akni ili psorijaze se također polako liječe. Koža izgleda sve svježije, mišići lica se više toliko ne mrgode i lice je sve otvorenije.” Kako je sama imala problema s problematičnom kožom kao odrasla žena, odlučila je pokušati očistiti svoj ten pomoću holističkog pristupa. To ju je navelo i na kreiranje adaptogenih skincare proizvoda koji harmoniziraju kožu pod stresom i također povećavaju izdržljivost vaše kože u borbi sa stresom. “Adaptogeni pomažu balansirati tijelo regulirajući reakcije na stres. Naše smjese esencijalnih ulja pomažu adaptogenima da dođu do potkožnog tkiva i krvnih zrnaca.”
Tko zna, možda u budućnosti dođemo do toga da ćemo koristiti hidratantne kreme u kontroliranju naše psihe…
