Alpinistička zbirka, prvi stanovnici ovog dijela Hrvatske, divni narodni običaji i etno motivi, umjetnička zbirka poznatog slikara…sve vas to zove u Zavičajni Muzej Ogulin koji se nalazi unutar šarmantnog starog dvorca Frankopana. Ako niste bile, vrijeme je da to promijenite.
Zavičajni muzej Ogulin otvoren je u Frankopanskom kaštelu u srpnju 1967. godine, u nekoliko obnovljenih prostorija kaštela koje su se za muzejske potrebe pripremale od 1960. do 1967. godine. Kažu kako su temeljne zadaće Zavičajnog muzeja Ogulin prikupljanje, prezentiranje i publiciranje povijesne, kulturne i umjetničke građe te dokumenata s područja grada Ogulina i okolice. I nema sumnje da mu to dobro ide jer je postav muzeja jako zanimljiv, edukativan i raznovrstan. Dobar plan je da ga i posjetite kad ste se već popeli na taj Klek.
Muzej je smješten u glavnoj zgradi Frankopanskog kaštela (Starog grada Ogulina) kojeg je, nad samom liticom kanjona rijeke Dobre, oko 1500. godine dao sagraditi feudalni gospodar knez Bernardin Frankopan. Podigao ga je u nesigurnom i opasnom vremenu kao jedno u nizu utvrđenja za obranu od turskih osvajanja, nakon što su Osmanlije katastrofalno razorile moćni frankopanski utvrđeni grad Modruš. Istodobno s Frankopanskim kaštelom sagrađena je i dvorska kapelica sv. Bernardina. Danas se u Muzeju može razgledati stalni muzejski postav koji čuva uspomene na povijesna događanja, značajne osobe i događaje te kulturne i prirodne vrijednosti ogulinskog kraja prikazane kroz: Zbirku kamenih spomenika, Zbirku Domovinskog rata i Spomen sobu poginulim, umrlim i nestalim braniteljima, Etnografsku zbirku, Spomen sobu Ivane Brlić Mažuranić, Alpinističku zbirku, Arheološku zbirku, Ćeliju br. 6 i Umjetničku zbirku. Također, Muzej čuva predmete vezane uz stare obrte i zanate, brojne tehničke predmete, staro oružje, stare fotografije te Zbirku razglednica i čestitki.
Alpinistička zbirka je posebno zanimljiva. Postavljena je 1984. godine i nalazi se u dvije prostorije na 2. katu Muzeja, a u njezinom formiranju sudjelovali su Hrvatski planinarski savez i Planinarsko društvo Sveučilišta Velebit. Sadrži originalne dokumente, fotografije, knjige, časopise i predmete (ali i mnoštvo preslika) vezane uz planinarstvo i alpinizam, te početke alpinizma u Hrvatskoj.
U većoj prostoriji prikazan je povijesni razvoj alpinizma u Hrvatskoj, dok druga, manja prostorija tematizira novije uspjehe hrvatskih alpinista i uspone na vrhove iznad 8 000 metara NV. Originalni postav ove zbirke postupno se proširivao novijom građom, a velik doprinos njenom razvoju dali su i ogulinski alpinisti i članovi Sportskog penjačkog kluba Ogulin donacijom nekih od izložaka.
Arheološka zbirka smještena je na 2. katu muzeja i sadrži najstarije tragove života u ogulinskom kraju. Radi se o materijalnoj ostavštini prethistorijskih Japoda, ilirskog plemena koje je u vrijeme neolitika nastanilo šire područje današnjeg Ogulina, koristeći živopisan i raznolik krajolik kao zaklon od osvajača. Tragovi njihovog naseljavanja uključuju nakit, ukrase i dijelove odjeće, oružje i oruđe, ulomke keramičkog posuđa i posuda za pripremu hrane te žare – posude za pohranu pepela pokojnika.
Također, arheološka zbirka uključuje izloške iz drugih arheoloških razdoblja, od prapovijesti, antike do ranog srednjeg vijeka, te je iz tog razloga od velike vrijednosti. Dio zbirke u vlasništvu je Arheološkog muzeja u Zagrebu, a dio u vlasništvu Zavičajnog muzeja Ogulin. Spomen soba Ivane Brlić Mažuranić pak predstavlja izložbeni prostor sačinjen od preslika originalnih fotografija i dokumenata koji svjedoče o životu i radu spisateljice rođene u Ogulinu. Spomen soba nastala je 18. travnja 1974. godine, na stoti rođendan Ivane Brlić Mažuranić, a uredili su je književnik dr.sc. Nedjeljko Mihanović i akademski slikar Srećko Pavlinić, na poticaj i prema ideji književnika Dragutina Tadijanovića.
Etnografska zbirka Zavičajnog muzeja Ogulin postavljena je u hodniku i velikoj prostoriji 1. kata te je najsistematičnije prikupljana muzejska zbirka. Većinu postava čini tekstilno rukotvorstvo i tkalački alati, a nadopunjena je poljodjelskim i ostalim predmetima vezanim uz narodni život i običaje ogulinskog kraja. U Muzeju možete razgledati i umjetničku zbirku sastavljenu od likovnih djela akademskog slikara Stjepana Galetića, rođenog u Ogulinu 1918. godine. Autor je svome rodnom gradu poklonio preko 170 djela, zajedno sa originalnim okvirima starim preko 80 godina, koja je većinom slikao u tehnici ulja na platnu ili lesonitu, temperom na kartonu, lesonitu, papiru i platnu ili u tehnici akvarela.
Jesmo li vam dali dovoljno razloga za posjet ovom ogulinskom muzeju? Muzej je tijekom čitave godine otvoren za posjetitelje, koji uz stručno vodstvo muzejskih djelatnika mogu upoznati raznoliko bogatstvo ogulinskog kraja, od prapovijesti, preko srednjeg vijeka, pa sve do suvremenog doba.
Foto: Unsplash (naslovna), Zavičajni muzej Ogulin
