Kako nam se pred očima stalno nalaze dokazi negativne stvarnosti, pojavio se jedan fenomen, zvan glimmer, koji nam pomaže da pronađemo svoju “vriću smija”. Kako da šljokice sreće postanu naša svakodnevica?
“Znaš što ću ti ja reći, mislim da ti njoj loše vijesti dođu kao kolačić uz kavu”, rekla mi je prijateljica jednom o svojoj kolegici s posla koja bi je svako jutro informirala o vijestima koje su se dogodile u posljednja 24 sata. Iako joj je ispočetka odgovaralo da dobije verbalni newsletter uz jutarnje čavrljanje, ubrzo je ustanovila da joj kolegica zapravo govori isključivo loše vijesti.
U svijetu koji nas okružuje ponekad je teško ostati normalan. Rat, inflacija, potres, pandemija, nuklearna anksioznost, klimatska kriza, društvena nepravda, da spomenemo samo neke od pojmova koji ispunjavaju naš prostor. Upravo smo u zadnja dva (ili možda tri? Tko više vodi računa o tome?) postali svjesniji što zapravo znači trend doomscrolling te kako “hranjenje” lošim vijestima i stalno traženje novih može nepovoljno utjecati na naše misli o sutrašnjici, na mentalno zdravlje, ali i ono fizičko. Nekad je teško ostati normalan, pa je jasno i da imamo trigere na razne stvari, od potresa do toga što se netko zakašljao u tramvaju, ili na zvuk helikoptera. Ti okidači postali su naša svakodnevica s kojom se moramo nositi, a nekad su nas, kao i kolegica s početka teksta, počeli i “hraniti”, znajući da nas čeka sljedećih nekoliko neizvjesnih godina. Čitanjem i razmišljanjem na taj način osjećamo se kao da smo pripravniji na sve nedaće i kao da se ionako niti ne smijemo opustiti. No razina stresa oko prelaska na euro ili oko činjenice da će nedostajati plina ukazuje na sve veću važnost očuvanja mentalnog zdravlja i odlaska stručnjaku ako nas hvataju anksiozni napadaji.
Ipak, možemo si, ako situacija nije eskalirala, pokušati pomoći i sami jer unatoč tome što je svijet jedno zastrašujuće mjesto, jednako je toliko i nevjerojatno prekrasan. Da na svakome koraku doživljavamo i lijepe stvari, često je znak percepcije, a da možemo istovremeno biti i svjesni stvarnosti, i uspješno se odvojiti od toga, svjedoči i jedan novi fenomen o kojemu se sve više priča, i koji itekako može pomoći da stavimo na sebe naočale drukčije boje (ako smo zagubili one ružičaste).
Mikrošljokice sreće
Glimmeri, odnosno mala svjetlucanja suprotnost su trigerima i predstavljaju male trenutke koji donose radost ili sreću. Niste čuli za to? Pa, to i nije toliko nov pojam, a sama činjenica da se o njima toliko ne priča svjedoči i tome koliko smo izloženi negativnim stvarima. Glimmeri su jedan odličan alat koji nas može potaknuti na to da gledamo na svijet pozitivnije, da osjetimo lakoću, opuštanje, sigurnost, povezanost i, pazite sad, osjećaj da je svijet ipak u redu. Koncept i trigera i glimmera postoji unutar polivagalne teorije, koju je razvio dr. Stephen Porges, bihevioralni neuroznanstvenik još ranih 1990-ih. Pojam je kasnije osmislila Deb Dana, licencirana klinička socijalna radnica koja se specijalizirala za složene traume, u svojoj knjizi iz 2018. godine “The Polyvagal Theory in Therapy”, a izraz se odnosi na male trenutke kad je naša biologija na mjestu povezanosti ili regulacije, što potiče naš živčani sustav na to da se osjeća sigurnim. “Ne govorimo o sjajnim, velikim, ekspanzivnim iskustvima radosti ili sigurnosti”, objašnjava Dana u svojoj knjizi. “Ovo su mikrotrenuci koji počinju oblikovati naš sustav na vrlo blage načine.”
Naš mozak ima tendenciju tražiti loše, kako tvrdi Amy Morin, licencirana klinička socijalna radnica i glavna urednica Verywell Mind za Vice. “Biti u potrazi za opasnostima može nam pomoći da ostanemo fizički sigurni”, kaže Morin. “Ali budući da više ne vrebamo u šumi skrivajući se od gladnih životinja, ne moramo se toliko fokusirati na negativno da bismo ostali fizički sigurni.” Međutim, moja prijateljica Marta, koja već dvije godine prakticira prizivanje glimmera, kaže da je osjećala strašnu krivnju kad bi pronašla nešto zbog čega se osjeća dobro. “Psihologinja mi je rekla da je to jako čest problem. Kako iz empatičnih razloga tako i zbog toga što uvijek pretpostavimo da takve bljeskave emocije sreće neće potrajati, pa mislimo da će nam onda biti još gore.” Međutim, kod Marte je malo treninga da pronalazi pozitivne strane svoje svakodnevice urodilo plodom. Sada kaže da joj je, uz redoviti odlazak psihologu, dan puno pozitivniji i ispunjeniji. “Tjeram se u šetnju parkom i danas vidim kako sam na početku uvijek primjećivala loše stvari – od toga da je negdje smeće ili da je klupa potrgana do toga da mislim kako će me netko napasti. Danas se osvrćem na leptire, mirise te se puno sretnija i ispunjenija vraćam iz tih šetnji. To ne znači da ne vidim i loše strane, dapače, prijavit ću nešto komunalcima kad vidim, ali to me neće mučiti cijeli dan i neću se time pretjerano baviti. Kako ikome pomaže to što će me cijeli dan nervirati nepokošen javni park? Riječ je o kulminaciji nekog bijesa koji će jednog dana morati izaći iz mene, a u mom slučaju manifestirao se kao anksioznost i depresija.”
Odmor od stvarnosti nije sramotan
Da odmah razjasnimo, ne govorimo o vibriranju i manifestiranju sreće u obliku toga da ćete sljedeći tjedan dobiti na lutriji ili forsiranja veselja tijekom doista tužnih životnih razdoblja i sudbina, ili ignorancije. Govorimo o tome da kad vidimo nešto lijepo, sebi dozvolimo tako se osjećati, i da, to znači upravo i onda kad imamo teške situacije. Poput šljokice koju vidite na prijateljičinom licu dan nakon odličnog izlaska. Zašto? Jer to nikako nije sramota i može nam pomoći nastaviti dalje. Kako objašnjava Deb Dana, upravo takvo prepoznavanje malih trenutaka počinje oblikovati cijeli naš sustav te nakon nekoga vremena postajemo sve više svjesni kako sve to utječe na nas. “Za nas je stvarno dobro ponekad se odmoriti od svojih neugodnih emocija. Malo radosti i malo opuštanja mogu smanjiti vašu emocionalnu nevolju.”
I kako kaže psihologinja moje prijateljice, a potvrđuje i Dana, upravo se dozvoljavanjem glimmerima da preuzmu naš dan možemo lakše uhvatiti ukoštac s onime što nas okružuje. “Stvari počnete sagledavati iz drukčijeg kuta i ako biste nekad bili nečim nezadovoljni, to bi obuzelo vas, a ako gledate malo u pozadini i pronađete neki glimmer, možda dobijete poriv da promijenite i te negativne stvari. Sve to se događa kad ste manje pod emocionalnim stresom.”
Kako pronaći glimmere
Glimmeri se mogu pronaći na različitim mjestima i različitim osjetilima. Osmijeh voljene osobe, simpatičan pas kojem repić izgleda poput palme. Omiljena pjesma na radiju. Znate sigurno te osjećaje i upravo su to glimmeri koji nam daju svjetlucajuću energiju. Ono što je kod nas problem je to da ih, za razliku od trigera, ne znamo tražiti. “Za to nije potrebno puno vježbe”, kaže Dana. “Za početak, dozvolite si uživati u takvim malim trenucima. Možete ih i stvoriti nanošenjem omiljenog parfema ili odlaskom na izlet, no to vam čak niti nije potrebno. Glimmeri su posvuda.” Ono što se smatra jednom prikladnom vježbom je to da na kraju dana napišete što vas je malo razveselilo. Već drugi dan to ćete pronaći u pozdravu susjeda, kod ptice pjevnoga glasa pod prozorom ili u odličnom ručku koji ste pojeli. I počet ćete ih apsorbirati na drukčiji način.
Ono odlično kod takvog pristupa jest i činjenica da će se dogoditi i koregulacija, odnosno, stvorit će se veza podrške. Nakon što smo se uspjeli samoregulirati od trigera, svijetu ćemo predati glimmere, koji se mogu prenijeti i na vašu bližu okolinu. Baš kao što ovisimo o svome roditelju dok ne naučimo sami promatrati svijet oko sebe, isto je i s učenjem kako pronaći glimmere. Unatoč izazovnim vremenima iza nas i pred nama, možemo iskoristiti tu snagu i koristiti ono što primjećujemo oko sebe za bolje sutra, ali i bolje “ja”. Ne možemo sve kontrolirati oko sebe i razmišljati da bismo stalno trebali biti spremni na probleme. Dapače, takav stav često nam zamagljuje pogled i stavlja nas u loš položaj. Ono što možemo jest pronaći put do mirnije svakodnevice i ne sramiti se toga; pronaći mikroblistave trenutke i uživati u njima. Blistanjem do boljeg sutra – jer “ča je život vengo fantažija”!
Praktični primjeri pronalaska glimmera
* Napravite osobni inventar stvari koje vas vesele, od fotografije s ljetovanja do omiljene igre.
* Uzmite slušalice i složite playlistu s omiljenim pjesmama.
* Šećite, trčite ili otiđite na izlete u prirodu.
* Smanjite provođenje vremena na društvenim mrežama.
*Planirajte svoje interakcije – povežite se s ljudima koji vam donose mir i dogovorite se s njima za fiksne aktivnosti, jednom u dva tjedna ili jednom mjesečno.
* Samoprocijenite se pitanjem: “Je li mi ugodno u ovoj situaciji?” ili “Je li ovo ispravno za mene?”. Nije sve za svakoga – i to je u redu!
