Izložba Vi ste Partiju izdale onda kada je trebalo da joj pomognete jedne od najznačajnijih hrvatskih umjetnica Andreje Kulunčić održava se u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci
Izložba, koju uz vizualnu umjetnicu Andreju Kulunčić kustoski potpisuju Irena Bekić i Anca Verona Mihuleț, dio je istoimenog umjetničko-istraživačkog projekta započetog 2019. godine. Suradnice na projektu su feministička antropologinja Renata Jambrešić Kirin i psihoterapeutkinja Dubravka Stijačić.
Ovim projektom autorica Andreja Kulunčić reagira na činjenicu da su u dominantnom povijesnom narativu o političkom logoru Goli otok, kao i u javnom govoru o njemu, u potpunosti potisnute specifičnosti ženskog iskustva traume, pa čak i postojanje ženskog logora u kojemu je od 1950. do 1956. boravilo više od 850 žena osuđenih zbog povezivanja s Informbiroom.
Režim u logoru sustavno je ugrožavao reproduktivno zdravlje kažnjenica, osjećaj etičke odgovornosti i skrbi za druge te isključivao njihove spolne specifičnosti. Zatvorenice su bile prisiljavane da kažnjavaju, nadziru i isljeđuju jedna drugu, što je, uz težak rad, rezultiralo njihovom dubokom traumom i dugogodišnjom šutnjom.
Kroz prostorne umjetničke intervencije na lokalitetima Golog otoka i Svetog Grgura, izložbe, web site, publikacije te nizom radionica i razgovora, projekt dekonstruira hotimičnu amneziju ženske povijesti Golog otoka, stvarajući istovremeno osnovu za gradnju kolektivnog antispomenika.
Tijekom trajanja izložbe, Muzej će biti i prostor stvaranja novog rada u suradnji publike i umjetnice. Prolaskom kroz izložbu i sudjelovanjem u radionicama s umjetnicom, posjetitelji i posjetiteljice Muzeja postaju kreatori/kreatorice umjetničkog rada, čuvari/čuvarice memorije i svjedoci/svjedokinje povijesti.
Izložba u Rijeci fokusira se na transformaciju ženskog tijela podvrgnutog ugnjetavanju ili traumi. Postavom su naglašene tri postaje: prostor za promišljanje i komplementarno razmišljanje koji sadrži vizualne materijale – crteže, fotografije i objekte – nastale kroz umjetničko istraživanje; mjesto za gestualnu interpretaciju svakodnevne torture nad ženama na Golom otoku i Svetom Grguru u formi četverokanalne video instalacije (izvedbe na lokalitetima Annette Giesriegl, Jasna Jovićević, Zrinka Užbinec); te zonu sudjelovanja, koju svakodnevno izvodi umjetnica kroz različite akcije, razvijane u suradnji s publikom i suradnicama: od čitateljskih večeri, ritualnog ispisivanja imena zatvorenica do održavanja radionica izrade glinenih figurica 850 žena za 850 žena.
Figurice simboliziraju 850 žena zatvorenih na dva otoka i bit će dio pokretnog spomenika od 850 terakota skulpturica koje će se izlagati kao cjeloviti rad na izložbama koje će uslijediti. Riječ je o subverzivnoj komemoracijskoj formi antispomenika koji ne nameće sjećanje, već ga traži u stalno obnavljajućem prožimanju osporenih sjećanja i spoznajama i osjećajima publike. Čitateljske večeri moderirat će antropologinje Renata Jambrešić Kirin i Sarah Czerny te feministička teoretičarka Brigita Miloš, a čitat će se i diskutirati odlomci iz teorijskih knjiga vezani uz teme logora, traume i rodne specifičnosti, povezujući ih sa svjedočanstvima logorašica.
Također, publika je pozvana da na traku od crvenog platna ispiše ime jedne od zatvorenica logora na Golom otoku i Svetom Grguru, sudjelujući tako u izradi antispomenika. Trake od tkanine na kojima se ispisuju imena interniranih žena su work in progress. Nakon što se upotpuni popis od 850 zatvorenica, trake s imenima žena putovat će u druge ustanove bivše Jugoslavije gdje će biti izložene kao pokretni i premještajući antispomenik.
Ovim akcijama otvara se proces decentraliziranog kolektivnog pamćenja kao jednog od filtera prihvaćanja prošlosti. U tom smislu, antispomenik aktivno potiče rasprave oko toga kako se sjećamo, čega se sjećamo i koja je uloga prošlosti u budućnosti. Unutar prostorija muzeja posjetitelj/posjetiteljica je istovremeno i čuvar/čuvarica, i sudionik/sudionica, i svjedok/svjedokinja.
Sve informacije o rezervaciji termina za radionički dio izložbe mogu se pronaći na web-stranici projekta, a moguće ju je pogledati do 20. ožujka.
Važno je napomenuti da su unutar ovoga projekta, 64 godine nakon raspuštanja golootočkog logora, prvi put na lokalitetu ženskog političkog logora postavljene info table o njegovu ustroju i povijesti te je započeto vizualno obilježavanje ženske memorije kao oblik trajnog spomenika.
Foto: PR
