Svake srijede donosimo mali briefing važnih događanja taj tjedan iz područja politike i društva. Ovoga tjedna riječ je o situaciji u domaćem zdravstvu, klimatskim promjenama te ekonomskom nepravdom
Medicinske sestre radile i po 230 sati prekovremenog u KBC Rijeka
Prva crta obrane, zadnja crta prava. Nakon što smo ovoga tjedna već svjedočili kako funkcioniraju naši zakoni na primjeru žene koja je dobila kaznu jer se branila od seksualnog napada, ni par dana kasnije dobili smo još jedan primjer zašto toliko ljudi odlučuje svoju sreću potražiti izvan granica Prekrasne Naše.
Predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske Radmila Čahut Jurišić u srijedu je rekla da je Državni inspektorat utvrdio nepravilnosti u radu KBC-a Rijeka, koje se odnose na prekovremeni rad medicinskih sestara te očekuje da će bolnica zbog toga morati platiti novčanu kaznu.
Naglasila je kako su medicinske sestre riječke bolnice javljale sindikatu da rade više nego što je određeno zakonom, da je sindikat ukazivao kako su neke sestre u šest mjeseci imale i po 230 prekovremenih sati, ali da se baš ništa nije promijenilo.
Stoga je sindikat bio primoran o tome obavijestiti Državni inspektorat, koji je obavio inspekcijski nadzor u riječkom Kliničkome bolničkom centru te je izvijestio da su utvrđene nepravilnosti na koje je sindikat ukazao i da su poduzete zakonom propisane mjere.
Novčana kazna, koja se tek treba utvrditi, mogla bi biti od 61 do 100 tisuća kuna ako rad radnika koji radi prekovremeno traje ukupno duže od 50 sati tjedno ili duže od 180 sati na godinu. Kazala je da je broj radnih sati medicinskih sestara u bolnici limitiran zakonom jer je riječ o, iznenadit ćemo se, njihovu zdravlju, kako bi bile odmorne i ne bi bilo pogrešaka u radu.
Iz Uprave KBC-a Rijeka medijima su pak dostavili informaciju za javnost u kojoj navode da su, s ciljem istinitog informiranja, nužne dodatne informacije koje se tiču problematike prekovremenih sati. Navode da tu problematiku “inače regulira Zakon o radu, u odnosu na koji je lex specialis Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji ne propisuje gornju granicu odrađenih prekovremenih sati.” Također, dodali su da se nitko od radnika nije žalio na prekovremeni rad te da oni koji ne mogu ili ne moraju raditi prekovremeno, to ne rade. Kao i da je ostvareni prekovremeni rad u cijelosti plaćen.
S obzirom na to da, prema određenim procjenama, u državi nedostaje oko 5000 medicinskih sestara i tehničara, uz otvorena bolovanja i samoizolacije – teško je uopće predočiti si situaciju u zdravstvu – no sigurno je jedino to da pravilo pokazuje kako se posloprimci nikad ne žale na razini inspektorata bez razloga, riskirajući otkaz. Dapače.
10 najbogatijih ljudi svijeta udvostručilo je svoje bogatstvo tijekom prve dvije godine pandemije
I dok je pandemija koronavirusa produbila siromaštvo i nejednakost diljem svijeta, prema izvješću Oxfama na Svjetskom ekonomskom forumu, bogatstvo 10 najbogatijih ljudi skočilo je sa 700 milijardi dolara na 1,5 bilijuna dolara, po prosječnoj stopi od 1,3 milijarde dolara dnevno.
Konfederacija dobrotvornih organizacija koje se usredotočuju na ublažavanje globalnog siromaštva, Oxfam, napominje i da je bogatstvo milijardera poraslo više tijekom pandemije nego u prethodnih 14 godina, kada je svjetsko gospodarstvo trpjelo najgoru recesiju od sloma Wall Streeta 1929. godine.
Ovu nejednakost nazvao je “ekonomskim nasiljem” i rekao da nejednakost doprinosi smrti 21.000 ljudi svaki dan zbog nedostatka pristupa zdravstvenoj skrbi, rodno uvjetovanog nasilja, gladi i klimatskih promjena.
Pandemija je gurnula 160 milijuna ljudi u siromaštvo, dodala je dobrotvorna organizacija, a ne-bijele etničke manjine i žene snose najveći teret kako se nejednakost povećava. Izvješće slijedi studiju grupe iz prosinca 2021. koja je otkrila da je udio u globalnom bogatstvu najbogatijih ljudi na svijetu rastao rekordnom brzinom tijekom pandemije.
Povodom izvješća pozvali su na porezne reforme kako bi se financirala svjetska proizvodnja cjepiva, kao i zdravstvena zaštita, prilagodba klimatskim promjenama i smanjenje rodno uvjetovanog nasilja kako bi se spasili životi. I kako je ono išlo – tax the rich?
Prema Forbesu, 10 najbogatijih ljudi na svijetu kao što su: šef Tesle i SpaceXa Elon Musk, Amazonov Jeff Bezos, osnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin, osnivač Mete, Mark Zuckerberg, bivši izvršni direktori Microsofta Bill Gates i Steve Ballmer, bivši izvršni direktor Oraclea Larry Ellison, američki investitor Warren Buffet i šef francuske luksuzne grupe LVMH Bernard Arnault.
Kemijsko zagađenje prešlo je sigurnu granicu za čovječanstvo, kažu znanstvenici
Koktel kemijskog onečišćenja koji prožima planet sada prijeti stabilnosti globalnih ekosustava o kojima ovisi čovječanstvo, rekli su znanstvenici. Da sažmemo – tik, tok.
Plastika je posebno zabrinjavajuća, uz 350.000 sintetičkih kemikalija uključujući pesticide, industrijske spojeve i antibiotike. Zagađenje plastikom sada se može pronaći od vrha Mount Everesta do najdubljih oceana, a neke otrovne kemikalije, dugotrajne su i široko rasprostranjene.
Studija zaključuje da je kemijsko onečišćenje prešlo “planetarnu granicu”, točku u kojoj je ljudska promjena na Zemlji gura izvan stabilnog okoliša u posljednjih 10.000 godina. To znači da uništavaju insekte, a onda i čisti zrak, vodu i hranu.
“Postoje dokazi da stvari idu u krivom smjeru na svakom koraku”, rekla je profesorica Bethanie Carney Almroth sa Sveučilišta u Göteborgu koja je bila dio tima. “Na primjer, ukupna masa plastike sada premašuje ukupnu masu svih živih sisavaca. To je za mene prilično jasan pokazatelj da smo prešli granicu. U nevolji smo, ali postoje stvari koje možemo učiniti da preokrenemo nešto od ovoga.”
Neke od tih stvari su: kružno gospodarstvo, ekonomija za opće dobro, jača regulacija proizvodnje i oslobađanja kemikalica te okončanje emisije stakleničkih plinova. No, s obzirom na to da izgleda kao da smo u globalu slijepi na ono što se događa, pretpostavlja se da će se nešto učiniti tek onda kada bude prekasno. Dotad, tješimo se da postoje mnoge inicijative koje mijenjaju svijet nabolje i čiji će oprezniji i odgovoran pristup prema našem okolišu vrlo brzo postati imperativ. Jer druge opcije neće biti.
Foto: Justin Sullivan/Getty Images News via Getty Images
