Imala sam priliku za ovogodišnju Noć muzeja posjetiti niz galerija i muzeja u Osijeku i oduševljena kulturno-umjetničkom ponudom grada dijelim s vama informacije o aktualnim izložbama u Osijeku!
Josip Alebić – Adoracija kadra, Galerija Waldinger
Slikar i profesor na umjetničkim akademijama u Sarajevu i Osijeku Josip Alebić relevantan je akter osječke kulturno povijesne scene druge polovice XX. stoljeća i prve polovice XXI. stoljeća, te ga se opisuje kao “veliku slikarsku dragocjenost suvremene umjetnosti i slikarstva osječke i sarajevske sredine u kojima doseže najviše umjetničke vrijednosti tih okvira”. U protekle dvije godine mogli smo pratiti veći broj aktivnosti samog umjetnika. Primjerice, 2017. godine je Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku izdao monografiju Josipa Alebića čiji je autor povjesničar umjetnosti Igor Loinjak, dok je 2018. godine u Pecsi Galeriji u Pečuhu otvorena retrospektivna izložba te održana promocija monografije akademskog slikara Josipa Alebića.
Radovi predstavljeni u Pečuhu u malo smanjenom opsegu trenutno se mogu razgledati u Galeriji Waldinger u Osijeku, a autor monografije Josipa Alebića i retrospektivnih izložbi kustos Igor Loinjak ističe kako Alebić od studentskih dana na platna prenosi neposredna iskustva i doživljene vizure, a stalnu inspiraciju pronalazi u nepreglednoj slavonskoj zemlji, dok kasnije, nakon 30-ak godina rada dolazi do suncokreta i zapravo svoj pogled s jednog isječka prebacuje na promatranje cjelovitog prizora pa tako nakon 2001. godine nalazimo niz radova koje možemo svrstati u pejzaže. Na izložbi posjetitelji mogu vidjeti izbor od tridesetak radova nastalih od 1970tih godina pa sve do recentnih radova nastalih prošle godine.
Riječ je o impresivnim uljima na platnu većeg formata, ali i desetak crteža olovkom izloženih u aneksu galerije. Podjednako su fascinantni suncokreti smješteni na centralni zid galerije kao i raniji radovi poput slike “Plavi pejzaž” (1971.) i “Močvara” (1983.) stoga toplo preporučam posjet izložbi koja traje do 17. veljače 2019. godine.
26. slavonski biennale – Ravna ploča, Muzej likovnih umjetnosti
Ovogodišnji Slavonski biennale izazvao je brojne polemike i rasprave već prilikom objave natječaja za sudjelovanje zbog zadane teme “ravna ploča” pri čemu su umjetnici pozvani da svojim radovima prikažu i naglase svijest o vjerovanjima u zablude kroz propitivanje činjenica i načina kako one djeluju na ljude. Unatoč pojedinim negodovanjima, autori su se odazvali u velikom broju, te je ocjenjivački sud u sastavu dr.sc. Sandra Križić Roban (predsjednica), Sabina Salamon, Jelena Pašić, Ana Mušćet i Valentina Radoš odabrao radove 33 autora i autorica koji su svoju interpretaciju aktualne teme prezentirali vlastitim radovima na aktualnoj izložbi.
U konačnici izložba je objedinila vrlo širok i raznolik dijapazon interpretacija zadane teme u mediju crteža, grafike i slike preko fotografije, eksperimentalnih filmova i performansa pa sve do prostornih, zvučnih i audiovizualnih instalacija. Predsjednica Ocjenjivačkog suda dr.sc. Sandra Križić Roban istaknula je kako djela odabrana za 26. izdanje Slavonskog biennala nisu samo umjetnička već neka od njih predstavljaju modele stvarnosti koju umjetnici laboratorijski skrupulozno analiziraju i interpretiraju u nizu vizualnih metafora, govoreći o rodnoj nejednakosti, opstanku prirodnih znanosti, životu koji se odvija na rubu civilizacijskih normi, ili izvan njih dok kustosica izložbe Valentina Radoš obrazlaže u tekstu kataloga kako je slavonski biennale manifestacija suvremenog likovnog stvaralaštva koja ima zadatak predstaviti radove koji kritički promišljaju vrijeme u kojem živimo danas.
Nadalje, Valentina Radoš ističe kako se tijekom pola stoljeća, od 1968. godine, svijet višestruko izmijenio: od svijeta koji se divio ljudskom napretku, koji je uspio poslati čovjeka na Mjesec, danas zabrinjavajuće velik broj ljudi vjeruje u teoriju da je svijet zapravo ploča. U slučaju 26. slavonskog biennala radovi predstavljaju jasan iskorak od ambivalentnih činjenica, faktoida, koji laskaju našim zabludama o lakoći prosuđivanja prave istine te kustosica uvodni tekst zaključuje pitanjem je li prava istina u „postglobusnom svijetu“ činjenica da je više nema? Izložbu prati i dodjela nagrada pa je Grand Prix osvojio Matija Debeljuh za rad “Studija za Gubilište”, tri jednako vrijedne Ex Aequo nagrade su osvojili: Mario Matoković za rad “Neizvjesni prostori”, Mitar Matić za rad “Enkaustike” i Đorđe Jandrić za rad “Hrpa-Elementa Sculpturae”, dok su priznanja dobile Marija Škrobo Arambašić za rad “Pejzaž” i Sonja Pregrad za rad “Karnevalski šator hrđa na Večernjem povjetarcu ras/pakiravanje predmetnosti”. Od ovog izdanja Slavonskog biennalea nagrada samostalne izložbe u produkciji Muzeja likovnih umjetnosti u slijedećoj programskog godini nosi ime Vlastimira Kusika nedavno preminulog muzejskog savjetnika MLU u mirovini i kustosa Slavonskog biennalea sve do 2010. godine. Izložbu 26. slavonski biennale koja vas zasigurno neće ostaviti ravnodušnim možete pogledati do 22. veljače 2019. godine.
Bure Baruta 8 – Brkić, Stojanović, Vidmar, Galerija Kazamat
Izložba Bure Baruta osmišljena je kao grupna izložba troje mladih, neafirmiranih autora u cilju ukazivanja na postojanje kvalitetnih i školovanih umjetnika izvan etablirane kulturno-umjetničke scene. Kako organizatori navode izložba ujedno djeluje i kao platforma za upoznavanje javnosti i struke s radom i djelovanjem prezentiranih autora. Izložbu Bure Baruta već osmu godinu za redom organizira HDLU Osijek, umjetnici se biraju putem natječaja, a princip je da se svaki umjetnik predstavlja samostalnim i odvojenim umjetničkim konceptom te naglasak ostaje na pojedinom umjetniku iako su objedinjeni u jednom prostoru zajedničkom izložbom. Na osmom izdanju Bure Baruta predstavljaju se Dario Brkić, Josipa Stojanović i Vinko Vidmar.
Raznolikost u izričaju objedinjenih autora omogućuje da svaki istakne svoju individualnost, a posjetitelju pruža zanimljiv i raznovrstan uvid u suvremenu produkciju i preokupacije mladih umjetnika. Grafički radovi s motivima svjetla i sjene Daria Brkića, kolorističke skulpture Josipe Stojanović i prostorna instalacija i video rad Vinka Vidmara ispunili su prostor galerije Kazamat i ostvarili odličnu međusobnu komunikaciju zadržavajući pritom vlastiti entitet rada i izričaja. Posebnost ove izložbe leži i u činjenici da su u pripremi i realizaciji izložbe sudjelovali studenti Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Pod mentorstvom Maria Matokovića, asistenta na Akademiji za umjetnost i kulturu, studenti treće godine preddiplomskog studija knjižničarstva s Odsjeka za kulturu i kreativne industrije napisali su tekst najave izložbe, najavili izložbu na društvenim mrežama i intervjuirali umjetnike, te tako iz prve ruke stekli iskustvo u organizaciji izložbe. S radom i djelovanjem mladih slavonskih umjetnika možete se upoznati na izložbi Bure Baruta 8 sve do 17. veljače 2019. godine. Zahvaljujemo se autorici fotografija Ivani Škvorčević na ustupljenim materijalima.
