Rijetko koji Božić može proći bez tradicionalnih delicija i punog stola, a jedna od njih zasigurno je panetone, tradicionalni desert koji nam u blagdansko vrijeme krasi stol poput najljepše skulpture, a nepca nam nagrađuje nježnom teksturom i punoćom okusa. No, malo je poznata prava priča o panetoneu, tipičnom božićnom desertu u Italiji.
Priča se da se panetone rodio na dvoru Ludovica il Mora u Milanu u 15. stoljeću. Bila je badnja večer kada je službenom kuharu obitelji Sforza nepovratno zagorio desert predviđen za kraljevsku gozbu. Kako bi spasio večeru, Toni, pomoćni kuhar odlučio je upotrijebiti mali kruh od kiselog tijesta koji je spremio za Božić. Obradio ga je dodajući brašno, jaja, grožđice, kandirano voće i šećer, održavajući tijesto laganim i prozračnim. Desert je dočekan s oduševljenjem obitelji Sforza te su ga odlučili nazvati „pan di Toni“.
Prava priča o panetoneu seže u srednji vijek kada je tradicija bila da se Božić slavi s puno bogatijim kruhom nego onim koji se koristio svakodnevno. Pasta madre (divlji kvasac) prvi se puta spominje u receptu milanskog kuhara Giovannija Felice Luraschija iz 1853. dok je forma današnjeg panetonea nastala je 20-ih godina prošlog stoljeća kada je Angelo Motta odlučio dodati maslac i staviti ga u papirnati kalup, kako se radi i danas.
Između raznih panetone kruhova na tržištu, kao poseban ukras na blagdanskom stolu izdvaja se panetone Bread Cluba. Njihova priprema panetonea na tradicionalan način, koristeći isključivo divlji kvasac, prepoznat će istančana nepca i ovih blagdana.
‘Blagdani su i za nas najljepši dio godine, a ima li išta ljepše od okupiti obitelj oko blagdanskog stola i poslužiti im nešto što sve veseli – panetone. Vođeni tom idejom, ove blagdane odlučili smo razveseliti sve ljubitelje tog posebnog deserta i napraviti uistinu poseban panetone, u kojem će sva naša čula uživati, od onog što ćete vidjeti do okusa i mirisa koje nećete tako brzo zaboraviti’ – rekla nam je Anamaria Palić, vlasnica Bread Cluba.
‘Postupak pripreme nam traje 36 sati. Prvih dan dvanaest sati pripremamo pasta madre (čvrsti divlji kvasac) nakon čega slijedi prvo miksanje tijesta. Nakon prve fermentacije (dizanja) u masi koja traje 12 sati, idući dan je spremno za drugo miksanje i dodavanje ostalih sastojaka. Tijesto ponovno fermentira u masi, da bi se naposljetku ručno obradilo i stavilo u papirnate kalupe nakon čega opet slijedi fermentacija te zbog toga govorimo o tri puta dizanom tijestu. Kako se radi o tijestu izuzetno bogatom maslacem i žumanjcima (preko 60%). Nakon pečenja potrebno je svaki panetone okrenuti naopako i pustiti ga da tako visi minimalno 10 sati.’ objasnio je postupak proizvodnje Andrija Pernar, suvlasnik Bread Cluba.
No, kako se velika pažnja pridavala samom proizvodu, tako se istovremeno vodila briga i o pakiranju. ‘Ideja je bila osmisliti ambalažu koja će se naći na centralnom djelu svakog Božićnog stola. Crvena boja dominira dizajnom kao simbol Božića. Nakon nekoliko početnih skica odlučili smo se za uzorak jednostavnog, ali dominantnog oblika, koji se savršeno uklopio u Bread Club priču.’ rekla je Maja Šimunović, dizajnerica pakiranja panetonea. Zlatno žuta boja, svilenkasta tekstura, kandirano voće natopljeno rumom i lagana aroma naranče odlike su tradicionalnog i zanatskog panetonea, a kako Bread Club panetone dolazi u posebnom blagdanskom pakiranju, on će uistinu i biti poput skulpture na blagdanskom stolu.
