Uspješni, ili samo nesretni?

Guliver/Thinkstock

Neprestano provjeravanje e-mailova, uvijek iscrpljeni i dostupni. Prošla su dva tjedna da se niste vidjeli s najboljom prijateljicom ili s obitelji jer ste radili. “Još samo da završim ovo i onda ću sve drukčije!” Zvuči li vam poznato? Je li ovo uistinu slika uspješne osobe, ili nismo svjesni uspjeha koji nije vidljiv na bankovnom računu?

Kad su jednom prilikom Dalaj Lamu, tibetanskog duhovnog i svjetovnog vođu, upitali što ga iznenađuje, komentirao je: “Čovjek. On žrtvuje svoje zdravlje kako bi stekao novac. Potom on žrtvuje novac kako bi vratio svoje zdravlje. Toliko je zabrinut za budućnost da ne uživa u sadašnjosti. Rezultat je da čovjek ne živi ni u sadašnjosti ni u budućnosti; živi kao da nikada neće umrijeti, a onda umire kao da nikad nije živio.” Time je savršeno opisao začarani krug i zamku suvremenog načina života poslovnog čovjeka. Adrenalin, cilj i želju za uspjehom često zamijenimo strahom, a užurbanost postane način da postanemo uspješni. Pri tome nerijetko zaboravimo koliko nam genijalnih ideja može sinuti kada smo smireni i sretni te koliko tada možemo biti uspješni u onome što radimo. A što ako vizija uspjeha koju smo si stvorili uopće nije ono čemu trebamo težiti? Mnogi od nas sinonimom za uspjeh smatraju onaj poslovni ili točnije, financijske prirode. Međutim, čak i ako Google ili bilo koga od svojih prijatelja ili kolega upitate: “Što je uspjeh?”, osim da je to ostvarenje nekog cilja kojem ste težili, nitko vam neće moći dati konkretniji odgovor. Radi se o nečemu puno složenijem i prije svega individualnom. Ali ono što sve te različite vizije uspjeha povezuje jest put do njihovog ostvarenja. Znanstvenici su svojedobno objavili da je najvažnija osobina za postizanje uspjeha bilo koje vrste – savjesnost, što uključuje učinkovitost, organiziranost, urednost i sustavnost te želju za obavljanjem zadataka. Nigdje mjesta sveopćoj užurbanosti i gubljenju u obvezama, na što smo navikli. Zato, ako ste slučajno “zapeli” u začaranom krugu “rad, rad i samo rad”, i mislite da je to taj put kojim trebate kročiti, a ne osjećate se sretno i ispunjeno, možda je vrijeme da preispitate sebe i svoju definiciju uspjeha?

Ravnoteža između poslovnog uspjeha i zdravlja

Mnogi će se složiti da su s poslovne i financijske strane bili najuspješniji u periodu kada su bili pod stalnim stresom, pretrpani obvezama i poslovnim sastancima jer se od njih nešto očekivalo i bilo je od životne važnosti to isto i realizirati. Ali također će mnogi i svjedočiti da je to nužno pratila emotivna i fizička iscrpljenosti, pad imuniteta, debljanje, pa čak i pretjerana konzumacija alkohola bilo za opuštenost na kraju dana, ili zato što je to zahtijevalo druženje s klijentima. Ukratko, konstantna žurba i smušenost i rastresenost, ali i dalje posvećenost poslu pod svaku cijenu. Naravno, teško da možemo živjeti i priuštiti si neke stvari bez posla i preuzimanja odgovornosti, ali nije zgorega zapitati se po putu je li uspjeh novac mjerljiv na bankovnom računu i postajemo li stjecanjem novca neuspješni na onim poljima koja su zapravo bitna? Ovisno o prioritetima svakoga od nas, bilo da se radi o obitelji, zdravlju, druženju s prijateljima, putovanjima…

Guliver/Thinkstock

Uspjeh = kvalitetni odnosi?

Uspjeh je neizbježan u korelaciji sa srećom pa su tako uspješni ljudi i sretni ljudi, i vice versa. Jedno od najpoznatijih istraživanja na svijetu je ono sa Sveučilišta Harvard. Tamo je napravljena najopsežnija i najduža studija o tome što je zapravo sretan život. To jest, još uvijek se radi, već 77. godinu zaredom. U njemu su dosad sudjelovale 724 osobe. Kada su započeli, dio ispitanika činili su Harvard alumniji, a dio tinejdžeri iz najsiromašnijeg bostonskog kvarta. Prateći ih 75 godina, zajedno s njihovom obitelji i prijateljima, znanstvenici su zaključili jednu stvar. “Koje su to lekcije o sretnom i uspješnom životu koje smo naučili iz desetaka tisuća papira istraživanja o njihovim životima? Pa, sigurno nemaju veze s novcem ili slavom, i lekcija je samo jedna: ‘Kvalitetni odnosi su ono što čini naš život sretnim i ispunjenim.’ Točka. A o njima smo naučili tri stvarI. Prva je da su društvene veze dobre čak i za naše zdravlje, a da samoća ubija. Osobe koje su bile bliže s ljudima oko sebe, bile su sretnije, zdravije i živjele su duže od onih koji to nisu bili. Također smo saznali da se ne radi o kvantiteti odnosa nego o kvaliteti. Bitno je da se radi o odnosima u kojima se osjećate sigurno i zaštićeno. I treće, takvi odnosi štite naše tijelo i mozak. Radi se o saznanjima poznatima od davnina, ali svi smo mi ljudi. Želimo brzi popravak naših života, a odnosi su vrlo složeni i nešto u što trebamo ulagati dosta energije. Nije ni seksi, ni glamurozno”, rekao je voditelj istraživanja Robert Waldinger sa Sveučilišta Harvard.

 

Pitanja za kvalitetniju svakodnevicu

Kako bismo se približili tom, čini se, univerzalnom putu ka uspjehu, trebamo osloboditi vrijeme da bismo to mogli i realizirati. To jest, naučiti balansirati između posla i privatnog života. Primjerice, provjerite kako se osjeća vaše tijelo dok se bavite nekim uobičajenim aktivnostima, pranjem rublja, čekanjem u redu za hranu, dok idete na vježbanje, ili jednostavno gledate TV… Žurite li se, ili uživate u tim aktivnostima? Ako se ulovite da niste u potpunosti prisutni u tim radnjama i da ste paralelno na telefonu jer je hitno, sjetite se sami sebe prekinuti u tome i reći si: “OK, nije hitno, može pričekati.” To je korak na putu do kvalitetnije svakodnevice. Mnogi su skloni trenutke druženja i opuštanja, poput masaže ili vježbanja, upropastiti tipkanjem po mobitelu jer vas kopka što se događa u vašem virtualnom svijetu – dokazano je da će vas, i nakon što se opustite, sve poruke dočekati. Ponovit ćemo zašto su te stvari važne. Kada upitate ljude starije životne dobi za čime žale, samo najhrabriji i, usudim se reći najuspješniji, reći će: “Ni za čime.” Ostali će najčešće spomenuti nešto od sljedećeg: previše vremena u vezi koja nije bila dobra, neimanje djece, gubitak kontakta s prijateljima i pretjerane brige, zabrinutost što će tko misliti. Muči ih što nisu više vremena provodili sa svojim roditeljima, što nisu završili fakultet ili slijedili svoje snove te što nisu više putovali.

Korak prvi

Vjerojatno ste o ovim ili sličnim stvarima čitali puno puta i znate većinu toga, ali nevjerojatno je koliko brzo zaboravimo prakticirati neke od tih stvari ili uopće niti ne počnemo. Naravno, svakodnevni problemi i obveze nas stavljaju u iskušenje da zaboravimo na pregršt zabavnih sitnica za koje nam ne treba novac, a zajamčeno olakšavaju put do uspjeha, to jest sretnoga života. Prije svega, počnimo s malim koracima. Nazovite osobu s kojom volite provoditi vrijeme, koja vas čini sretnim i zadovoljnim i dogovorite druženje. Od barem tri sata. Jer, vjerujte nam, niti svijet niti obveze neće nikuda pobjeći. I pričajte samo o onome što vas čini sretnima vidjet ćete, sretniji i uspješniji ste nego što to mislite.

 

mm
Željkica Makanec

lifestyle novinarka