I ove godine prosinac je tradicionalno bio ispunjen mnoštvom kulturnih i umjetničkih događanja, posebice u prvoj polovici mjeseca, kada je bilo i po nekoliko otvorenja u jednoj večeri i kada se uistinu bilo teško odlučiti što posjetiti.
Iako se dolaskom blagdana izlagačka sezona uobičajeno utiša, jer se muzeji i galerije pripremaju za sljedeću godinu, u novoj kolumni dijelim s vama nekoliko aktualnih izložbi koje bih nazvala “skrivenim draguljima” i koje su idealne za posjet i razgled s obitelji i dragim prijateljima. Stoga za kraj ove godine odnosno početak 2019. godine zgrabite pod ruku dragu osobu (ili više njih) i umjesto na kavu odvedite ih na jednu od pet uistinu posebnih izložbi koje vrijedi posjetiti.
Edit Glavurtić – Anđeli, Gradska galerija Jastrebarsko, Jastrebarsko
Edit Glavurtić jedna je od onih umjetnica koja se ne predstavlja svijetu svojim radovima, već vlastitim djelovanjem stvara novi svijet u koji otvorena srca i prepoznatljive slikarske palete poziva promatrača. Teško je ostati imun na njezina djela, bilo da je riječ o ciklusu s motivima anđela, cvijeća ili pak idiličnih prizora iz djetinjstva u različita godišnja doba. Fotografije s izložbe ne mogu u potpunosti dočarati pomnu izvedbu i nevjerojatno strpljenje prilikom oblikovanja niza detalja te kreiranja posebne palete boja gdje zemljani tonovi nisu uobičajeni već se kreću od puderasto ružičaste, preko pješčane bež nijanse pa sve do zagasite ciglene boje. Transparentnost u izrazu odlično prenosi karakteristiku samog motiva – anđela kojeg poimamo kao prisutnog, ali ne u potpunosti materijaliziranog bića čija duhovnost biva utjelovljena u suptilnim obličjima u kojima ih je prikazala umjetnica. Na aktualnoj izložbi u Jastrebarskom možete razgledati djela iz ciklusa “Anđeli” koji je povjesničarka umjetnosti Višnja Slavica Gabout opisala kao “malu vizualnu svečanost” u kojoj anđeli funkcioniraju kao nešto nadnaravno i simboličko, duhovno i prozaično, što napučuje snove i fantaziju. Osim anđela, na izložbi su prisutni i radovi iz ciklusa “Život je lijep” s naglašeno zimskim motivima kako i priliči blagdanskom ozračju. Radovi su bazirani na autoričinim sjećanjima na djetinjstvo i život daleko od gužve, žurbe i stresa, kada se još nije gledalo na sat kao što se gleda danas… Izložbu možete pogledati do 6. siječnja 2019. godine.
Nives Čičin-Šain – Svjetlopisi, Galerija Muzeja Grada Splita, Split
Kao i Edit Glavurtić, Nives Čičin-Šain jedna je od iznimnih hrvatskih umjetnica koja stvara vlastiti svijet svakom novom izložbom te u njega uvodi promatrača posebnim likovnim rukopisom izraženim u mediju skulpture, slike, grafike, fotografije ili audio i vizualnih zapisa. Autorica predgovora izložbe Nada Topić ističe kako se slika, zvuk i riječ prirodno isprepliću u prostoru tvoreći cjelinu, svjetlosnu kuglu koja lako prolazi kroz oči i uši promatrača obasjavajući ga iznutra, dok filigranski bijelim slovima ispisani Rumijevi stihovi i stihovi pjesnikinje Vesne Krmpotić djeluju na vizualnoj i sadržajnoj razini suptilno se utiskujući u duh onoga koji gleda/čita. Dok posjetitelj istražuje vizualne i tekstualne elemente izložbe, dojam percipiranog pojačan je neobičnom zvučnom kulisom nastalom sinergijom autorice i glazbenice Mejreme Reuter. Izložba ima naglašen interaktivni karakter, a jedna od interakcija s posjetiteljima najavljena i u tekstu izložbe: “Pored zida s aureolama dvije su prozirne tube predviđene za papiriće s porukama koje će ispisati posjetitelji. Prije završetka izložbe autorica će iskoristiti papirnati materijal s tekstovima iz crne i bijele tube te kreirati novu skulpturu – novi svjetlopis. Prijenos i transformacija crnog u bijelo odvijaju se kao svjesni i promišljeni čin, kao poruka i znak. Sav naš svijet sazdan je od dualnosti koje se izmjenjuju prirodnim ritmom: noć i dan, tama i svjetlost, hladno i toplo, udah i izdah…” Stoga posjetite izložbu Nives Čičin-Šain i dopustite čulima da prime svaki segment transformiranog izložbenog prostora, te doprinesite svojim mislima ispisujući poruke koje će biti transformirane u novi rad. Izložbu možete pogledati do 8. siječnja 2019. godine, a gospođi Žaklini Antonijević srdačno zahvaljujemo na ustupljenim fotografijama postava.
Irena Podvorac – Opsesija, buđenje iz hibernacije, Galerija Prica, Samobor
Nova izložba akademske kiparice Irene Podvorac tematizira motiv mačke u različitim medijima – crtežu, reljefu, skulpturi. Osim samih autorskih djela koja su međusobno izuzetno različita i pokazuju širok spektar pristupa obradi jedne teme – od naglašeno figurativnih, realističnih, preko stiliziranih pa sve do onih koji graniče s apstrakcijom – valja istaknuti i kreativnost u samoj prezentaciji radova s neobičnim postamentima koji savršeno korespondiraju s izloženim linijskim ili punim skulpturama, te lebdeće police na kojima su svoje mjesto pronašle trodimenzionalne skice izvedene u terakoti. Kustosica izložbe Branka Hlevnjak u katalogu piše o karakteristikama mačke ističući njezinu samouvjerenost i oholost koju pokazuje nad intelektualno inferiornijim bićima i koja izaziva kod ljudi dvostruki odnos: ili ju obožavaju, kao u pretkršćanstvu, ili je se boje te joj pripisuju, kao u srednjem vijeku, vještičje i sotonske uroke. Autorica teksta poentira kako je mačka na izložbi doista dobila svoj spomenik tj. čitav niz malih spomenika. Bez obzira jeste li mačkoljubac ili niste, ovo je izložba koju se isplati pogledati, a to možete učiniti sve do 5. siječnja 2019. godine.
Viktorija Križanović – Field recordings, Galerija Šira, Zagreb
Viktorija Križanović mlada je akademska umjetnica koja se još za vrijeme studija istaknula predanim radom, te je dobitnica Rektorove nagrade Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2013. godine i Dekaničine nagrade Umjetničke akademije u Osijeku 2015. godine. Živi i radi u Osijeku, a pažnju plijeni radovima u mediju grafike. Njezina djela mogli ste vidjeti i kupiti na nedavno održanoj izložbi “Plati i nosi” u Meštrovićevom paviljonu, koja je najavljena u prošloj kolumni, a Viktorijine radove možete razgledati i na aktualnoj samostalnoj izložbi u Galeriji Šira u Zagrebu. Kao centralni motiv autorica odabire motiv polja koje dominira u njezinom prirodnom okruženju te istražuje načine na koje “tom elementu žive prirode dati pravo izražavanja i pravo glasa, ozvučiti ga”. Na izložbi posjetitelj kroz tekst same umjetnice može pratiti cijeli proces istraživanja, propitivanja i realizacije pojedinih radova koji je prezentiran fotodokumentacijom, grafikama i audio zapisima tj. glazbenim kompozicijama nastalim u suradnji s glazbenicom Ksenijom Pešić. Fascinantan segment izložbe jest povezivanje zvuka s elementom prirode koji ga nema – poljem putem otiska i prilagođavanja formata matrica u formate koji podsjećaju na tradicionalnu partituru. Kako umjetnica u tekstu navodi “cijeli koncept rada podređen je posuđivanju glasa onomu koji glasa nema – postavljam si pitanje kakav glas polje želi imati? Univerzalan, nevidljivo razumljiv i monumentalan? Potaknuta prethodnim razmišljanjima izbacujem sastavnice ljudske specifičnosti – jezik i tekst. Priča je tako u mogućnosti izbjeći kulturološke barijere, a da pri tome govori o specifičnom mjestu.” Riječ je o izložbi koju valja pogledati i doživjeti u realnom prostoru i vremenu jer navodi promatrača na određena propitkivanja na temu prirode i našeg odnosa spram nje, a koju često uzimamo zdravo za gotovo. Izložbu možete pogledati do 5. siječnja 2019. godine.
18. triennale hrvatskog slikarstva Plavi salon, Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar, Zadar
Iznimna izložba Plavi salon održava se u 61. godini postojanja te zadarske izložbe slikarstva nacionalnog karaktera. Autor ovogodišnje koncepcije je prof. dr. sc. Vinko Srhoj, a suradnice na projektu su kustosica galerije umjetnina NMZ Koraljka Alavanja i doc. dr. sc. Karla Lebhaft. Pod temom “Realizmi privatnosti: subjektivno u objektivnom u novom hrvatskom slikarstvu” izložba okuplja dvadeset hrvatskih autora mlađe generacije koji su zastupljeni s devedesetak slikarskih radova u realističkoj tradiciji oslonjenoj na fotografsku i novomedijsku podlogu. Na izložbi sudjeluju Lovro Artuković, Sebastijan Dračić, Luka Dundur, Jadranka Fatur, Fedor Fischer, Martina Grlić, Mitar Matić, Ines Matijević, Duje Medić, Maja Pavin Radaljac, Pavle Pavlović, Valentina Supanz, Miran Šabić, Stjepan Šandrk, Robert Šimrak, Stipan Tadić, Eugen Varzić, Zlatan Vehabović, Matko Vekić i Ivana Vulić. U najavi izložbe ističe se kako je “velika ilustrativna povijest realističkih tema od društvenog značaja, definitivno ustupila mjesto monumentaliziranoj privatnosti”. Sudeći prema izboru autora i uistinu kvalitetnih slikarskih ostvarenja prezentiranih na izložbi daje se zaključiti kako je riječ o projektu i izložbi vrijednoj pažnje i posjeta. Izložba u organizaciji Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar može se razgledati u prostorima Galerije umjetnina, Kneževe palače i Gradske lože sve do 10. veljače 2019. godine.
