Sve kontroverze i nepoznanice surogat majčinstva

Majčinstvo je nešto najčarobnije što žena može iskusiti. Reći će vam to gotovo svaka žena i pročitat ćete to u gotovo svakom tekstu imalo povezanom s majčinstvom. No dok je nekim ženama put do te čarolije neopisivo lak, nekima je put do tog osjećaja popločan patnjom. Nekad je ona tolika da žene jednostavno i razumljivo odustanu. A nekad idu do kraja. Surogat-majčinstvo je jedan od takvih “krajeva”

Velika je vjerojatnost da ste o surogat-majčinstvu u nekom trenutku čuli i da, otprilike, znate što ono podrazumijeva: surogat-majka nosi dijete koje nije njezino, nego ga po rođenju preda roditeljima, odnosno točnije – naručiteljima. Jednostavno, zar ne? Niti najmanje! Broj zemalja koje ovakvu praksu uopće reguliraju zakonom te onih koje ju zakonom odobravaju relativno je malen. U Europskoj uniji, na primjer, niti jedna zemlja nema zakon koji odobrava surogat-majčinstvo. Štoviše, Europski je parlament 2015. godine u Godišnjem izvješću osudio surogat-majčinstvo istaknuvši da ono “potkopava ljudsko dostojanstvo žene jer se njezino tijelo i njegove reproduktivne funkcije koriste kao roba”. Surogatstvo je tako u potpunosti zabranjeno u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj, dok u Ujedinjenom Kraljevstvu žena može biti surogat-majka, ali iz isključivo altruističkih pobuda – dakle, bez novčane naknade. Zakon dozvoljava surogat-majčinstvo u Ukrajini, Rusiji i nekim državama SAD-a, a izgledno je da bi to uskoro mogla ozakoniti i, ni manje ni više, nego Srbija. 

U Hrvatskoj je surogat-majčinstvo zakonom zabranjeno, bez iznimki. No, to Hrvatice ne sprječava “odraditi” to u, na primjer, Ukrajini. Sasvim je očekivano da o tome ne govore javno, a u cijelu priču je najčešće upućena samo najuža obitelj. Iako će mnogi pomisliti kako je ovo izrazito komplicirano za izvesti, važno je napomenuti da su žene koje se na ovakav potez odlučuju već u pravilu – očajne. Mnoge su prošle pakao umjetnih oplodnji, pobačaja i loših vijesti jedne za drugom, pa ne čudi što su spremne izdvojiti poprilične svote novaca za to. 

Upravo je novac ono oko čega se obično lome koplja kad je u pitanju surogat-majčinstvo. Usprkos činu koji je u svojoj suštini plemenit, zbog novca neki postavljaju pitanje – radi li se o trgovini bebama? A odgovori su, naravno, različiti. Činjenica koju se ne može izbjeći je to da se radi o pozamašnom iznosu, posebno u granicama država lošijeg standarda. Tako, na primjer, žena koja se odluči biti surogat-majka u Ukrajini dobije za to iznos od, u prosjeku, osam godišnjih tamošnjih plaća. Preneseno u hrvatske standarde, to je kao da vam netko isplati oko 450.000 kuna. Žrtva je velika, da, ali radi se i o pozamašnom iznosu, pa ne čudi spominjanje trgovine u ovom kontekstu, koliko god suosjećali s naručiteljicama. 

A kako izgleda cijeli proces? Da bismo stavili nagađanja i pretpostavke po strani, razgovarali smo s timom iz jedne od agencije koja se bavi spajanjem surogat-majki i potencijalnih budućih roditelja te koji ih vode kroz cijeli proces. Gvantsa Natenadze, koja radi kao direktorica razvoja poslovanja kompanije New Life Georgia, provela nas je kroz ovu alternativu roditeljstva, još uvijek zabranjenu u većini država.

“Roditelji najprije pošalju sve svoje podatke, uključujući i sve nalaze vezano uz pokušaje da žena ostane trudna, kao i datume kad bi mogli posvetiti se procesu. Nakon što pomno pregledaju profile, liječnik zadužen za umjetnu oplodnju provjerava je li odabrana majka potpuno spremna nositi dijete. Idući korak je potpisivanje ugovora, virtualno najčešće, te uplata. Sve to skupa traje između 12 i 18 mjeseci. Budući roditelji na lokaciju, ovisno od kuda su, moraju doći dvaput – jednom da daju spermu i/ili jajašce, te drugi put da dođu po dijete. Surogat-majku tijekom cijele trudnoće prati jedan od koordinatora, dok drugi preuzima svu papirologiju nakon porođaja”, objasnila nam je Gvantsa, ostavljajući dojam da se radi o postupku koji, čini se, ima manje papirologije negoli kod nas otvaranje paušalnog obrta. S obzirom na to da se radi o agenciji koja je pokrenuta prije gotovo 12 godina u gruzijskom gradu Tbilisi, koja danas posluje u devet različitih zemalja uz Gruziju (Ukrajina, Azija, Indija, Poljska, Južnoafrička Republika i Meksiko), i koja broji na tisuće surogat-beba u 73 zemalja na svijetu, ne čudi lakoća razgovara o procesu koji stoji između 30.000 dolara i 65.000 dolara ovisno o programu. “Cijene su vrlo transparentne i nema skrivenih troškova. S obzirom na to da razumijemo emocionalnu bol neuspješnih pokušaja trudnoće kroz koje žene i njihovi partneri prolaze, imamo program koji jamči da će sve proći u redu i da zajamčeno dolazite doma s djetetom”, kaže nam Gvantsa, dodavši da je, kako bismo razumjeli o čemu priča, sama osnivačica agencije, dr. Mariam Kukunashvili, imala iskustva s neplodnošću. Jedanaest neuspješnih umjetnih oplodnji, četiri operacije i izvanmaterničnu trudnoću. Odlučila se na surogat-majčinstvo te nakon toga i sama otvorila svoju agenciju. 

Roditeljstvo za odabrane

No, kako to nije kraj procesa, zanimalo nas je kako izgleda zaključni proces s obzirom na to da postoji mnogo kombinacija surogat-majčinstva. Surogat-majka može biti samo nositelj, a nekad se mogu korisiti i njezine jajne stanice. 

“U državama gdje je dopušteno međunarodno surogat-majčinstvo, zakon ne dozvoljava ženi koja rodi dijete kao surogat-majka da zadrži dijete nakon rođenja, pa se tako u rodni list upisuju samo roditelji-naručitelji. Oni tako mogu dobiti rodni list istoga dana, na svoje ime, što sve dodatno olakšava”, kaže nam Gvantsa.

Dok žene daleko od očiju javnosti mogu (teško, ali izvedivo) ovakve vijesti zadržati za najuži krug obitelji, slavnima to ne ide od ruke, ali oni to najčešće niti ne skrivaju. Jedna od poznatijih iz ovog kruga slavnih je definitivno Sarah Jessica Parker, kojoj je surogat-majka rodila blizanke. Nicole Kidman dvoje je djece posvojila, jedno rodila, a zadnje dijete, kćer, rodila joj je surogat-majka. Tu je i starleta Kim Kardashian, koja je svoje četvrto dijete dobila ovim putem. Pa Tyra Banks, Ricky Martin, pa čak i planetarno popularni nogometaš Ronaldo, koji je od surogat-majki dobio najprije sina, pa zatim blizance. Šuškalo se da je za blizance platio 17 milijuna eura. 

Ono što unosi dodatnu pomutnju jest činjenica protiv koje se mnogi bore: uz surogat-majčinstvo djecu mogu imati i – gay parovi. Sjećate li se ženskara Barneya iz serije “Kako sam upoznao vašu majku”? Neil Patrick Harris i njegov partner David Burtka osjetili su čari roditeljstva kad im je surogat-majka rodila blizance, kao i još jedan televizijski zavodnik, Matt Bomer (Neal Caffrey iz serije “Zločinci u odijelima”) sa svojim partnerom Simonom Hallsom, a u tom je društvu i Elton John. Surogat-majka rodila je i sina glumice Lucy Liu, kojega odgaja sama. Činjenica da osobe u zajednicama koje nerijetko nisu društveno općeprihvaćene mogu ovim putem sebi “kupiti” dijete mnoge sprječava da odobre ovakav način postajanja roditeljem. 

Utopijska ili distopijska budućnost?

Nije malo niti onih koji će reći: “Nema li na svijetu već dovoljno neželjene djece, zar nisu mogli posvojiti?” No, svatko tko išta zna o posvajanju shvatit će da je proces koji potencijalni usvojitelji prolaze do samog usvojenja najčešće dugotrajniji i od same trudnoće, a o psihičkim traumama koje ostavlja da ni ne govorimo. I tu ne govorimo samo o Hrvatskoj. Da, istina, da je posvajanje jednostavnije, velika je vjerojatnost da bi veći broj roditelja usrećio veći broj nesretne djece diljem svijeta. Ali nije. No, nije čak stvar niti samo u tome, nego u činjenici da dijete koje rodi surogat-majka može (ali ne mora) dijeliti DNK jednog ili oba roditelja. Naime, dijete u ovakvom procesu može nastati iz jajašca surogat-majke koje se oplodi, ili se jajašce majke “naručiteljice” može oploditi u in vitro uvjetima spermom oca “naručitelja” ili donora. I sve kombinacije ovoga. 

Uz sve češću neplodnost parova danas, nije suludo upitati se – je li surogat-majčinstvo možda odgovor koji može spasiti svijet? No, dok se još uvijek lome koplja oko toga treba li ga legalizirati i tako spriječiti potencijalno pogrešno postupanje i iskorištavanje surogat-majki, posebno u siromašnim zemljama, teško je vidjeti u kojem će smjeru sve skupa otići. 

“Mi osjećamo veliku odgovornost prema svakom roditelju“, kažu iz New Lifea. “Poštujemo to da ljudi imaju različita mišljenja o surogat-majčinstvu, ali mi im samo možemo reći: vidjeti zahvalnost u očima roditelja i biti dijelom novog života je sve što nam je važno.”

Ipak, uzimajući u obzir to da je sve veća učestalost ovakvog načina ostvarivanja roditeljstva posljedica upravo sve veće stope neplodnosti, nameće se pitanje ne pridaje li se previše pažnje toj posljedici umjesto da se pokuša riješiti uzrok – neplodnost. 

Zanimljivo je da neke kompanije u SAD-u već svojim zaposlenicima daju financijsku potporu u ovakvim postupcima. Pritom neke uključuju uvjet ostanka u tvrtki, dok se druge oslanjaju na činjenicu da će onaj kome poslodavac pomogne ostvariti san i bez klauzule u ugovoru poželjeti ostati na radnome mjestu. Stavljeno u ovaj kontekst, priča zvuči pomalo kao SF, ali već smo odavno shvatili da je to čest slijed događaja kod mnogih nepojmljivih stvari. Ako ste pogledali ijednu epizodu serije “Handmaid’s Tale” (“Sluškinjina priča”) sigurno ste pomislili nešto poput: “Ma daj, takve apokaliptične situacije će ostati samo u “pomaknutoj” mašti njihovih tvoraca.” A kako vam sve to izgleda sad nakon čitanja ovih redaka? 

flash!

Procjenjuje se da je 2012. u industriji surogat-majčinstva potrošeno šest milijardi američkih dolara 

Broj naručenih surogat-trudnoća od 2011. do 2018. porastao je za 200 posto

U Ujedinjenom Kraljevstvu u 2018. godini naručeno je 368 surogat trudnoća

Ukrajinke koje se odluče postati surogat-majke dobit će u prosjeku 20.000 američkih dolara, što je u prosjeku jednako koliko i osam tamošnjih godišnjih plaća 

Cijena koju će platiti roditelji-naručitelji da im žena u Ukrajini rodi dijete je između 30.000 i 65.000 američkih dolara

Fotografija: Liana Mikah, Unsplash

mm
Nataša Krstičević

lifestyle novinarka