Prema posljednjim podacima, čini se da je streamanje glazbe u SAD-u doseglo vrhunac, dok njegov glavni rival, podcast, nastavlja svoj rapidni rast
Kao što znamo, a i možemo potvrditi prema vlastitoj okolini, streaming platforme ne samo da nisu osjetile pad prometa, već od ožujka do danas bilježe samo rekorde. Tako su i platforme specijalizirane za glazbu, neumorno nastavile dobivati pretplatnike – prema istraživanjima, od siječnja do rujna broj takvih pretplatnika porastao je s 11 milijuna na čak 117,9 milijuna korisnika. Što onda zabrinjava? Činjenica da je ukupno streamanje, odnosno slušanje glazbe ostalo na identičnim brojkama, što je neproporcionalno rastu korisnika. Prema Billboardu, tijekom posljednja četiri mjeseca, streaming glazbe u prosjeku je iznosio 17,5 milijardi tjedno.
To je neznatno više od vrhunca prije razdoblja pandemije, to jest prije nego što je lockdown smanjio slušanje glazbe za 13 % iz više razloga: potrošači su prestali putovati na posao, nisu više u uredima, ne okupljaju se uz glazbu te su postali opsjednuti vijestima. Streaming se postupno oporavljao i vratio na stare brojke, povećavajući se za 15 % do kraja lipnja, i od tada je na stabilnoj razini, ali zahvaljujući našoj spomenutoj sve većoj želji za vijestima koju konzumiramo – podcastima. I iako se čini da nema razloga za brigu, postoje podaci koji ukazuju i na to da je ova tiha kišica znak oluje.
Naime, između 2014. i 2019. godine vrijeme provedeno uz glazbu palo je za 5 posto, dok se vrijeme provedeno s podcastima povećalo za čak 20 posto.
To bi mogle biti dobre vijesti za glazbene streaming usluge koje posljednje dvije godine ulijevaju novac u ovaj, za njih mnogo jeftiniji format. Streaming tvrtke ne moraju dijeliti toliko prihoda na podcastima – čiji je sve veći broj u njihovom vlasništvu – za razliku od brojnih glazbenih kuća čije postotke moraju isplaćivati. Međutim, za izdavačke kuće, izdavače, autore pjesama i umjetnike ovo je možda znak ozbiljnijih problema. Barem kratkoročno, nedostatak rasta broja streamova neće utjecati na ukupni prihod streaming glazbe – ako se dodaju pretplatnici i potrošnja ostane nepromijenjena, nositelji prava samo zarađuju više po streamu. No dugoročno, pomak slušatelja prema podcastima mogao bi koštati nositelje prava tijekom pregovora o licenciranju.
Postoje i podaci da se na streaming servise dnevno postavlja oko 55 000 novih pjesama – u odnosu na 40 000 prijavljenih u istom mjesecu 2019. čime kreativni rad nailazi na dodatni problem – više se pjesama (odnosno glazbenika) natječe za fiksni broj korisnika.
Kad umjetnici nastave turneje i izdaju velike albume kako bi potaknuli prodaju karata, streaming glazbe mogao bi se vratiti natrag i sve će ove procjene biti pogrešne, ali nova ekonomija koja uključuje pažljivo investiranje znači da se puno tvrtki natječe za sve oskudnije potrošače. Pjesme se sve više skraćuju, albumi se proizvode na traci – što možda također pridonosi zasićenosti ljudi koji inače glazbu obožavaju, i koji se okreću pločama i CD-ovima. Hoće li glazba izgubiti svoje krunsko mjesto u slobodnom vremenu brojnih ljudi – vjerojatno ne, no pitanje je hoće li se, umjesto paljenja streaming platforme ipak posegnuti za nekim starijim, provjerenim albumom.
Fotografija: Kevin Laminto / Unsplash
