Glumice traže materijal kako bi mogle stvarati, a dramaturzi traže izvedbene timove koji bi postavili njihove materijale. Zvuči jednostavno, no potraga za tekstovima s višedimenzionalnim ženskim likovima na sceni ukazuje na to da – nešto ne štima. Iz kojeg razloga su pokrenule inicijativu “6 glumica traži autora” pitali smo glumice Mariju Kolb, Taru Rosandić i Ernu Rudnički
Iako često djeluje da se pozicija žena na sceni počela mijenjati nabolje, činjenica da su kazališne glumice pokrenule projekt “6 glumica traži autora”, kojima žele ukazati na manjak pamtljivih ženskih uloga, svjedoči tome kako imamo još puno posla. Otkud poriv za ovom inicijativom, pojasnila nam je Marija Kolb: “U Hrvatskoj možemo samo svjedočiti pozitivnom trendu koji se već “razmahao” u Europi i SAD-u, a odnosi se na povećanu proizvodnju serija i filmova sa ženama u naslovnim i vodećim ulogama.
Taj trend proizašao je kao odgovor na problematiku o položaju žena u industriji zabave, filmskoj i izvedbenim umjetnostima, ali i društvu općenito, a na koju su u nizu javnih istupa i govora proteklih godina upozorile utjecajne žene. Tu lavinu pokrenule su dvije glumice, Alyssa Milano #metoo pokret, a nedugo nakon toga Michelle Williams pokrenula je #equalpay kampanju za jednaku plaću za jednaki posao. Od tada glumice sve češće otvoreno i javno govore o položaju žena u showbusiness svijetu, ukazuju na seksualno iskorištavanje i mobing, neravnopravnost, nejednake uvjete, stereotipe i potplaćenost u odnosu na muške kolege. Upravo zato žene sve više zauzimaju aktivnu ulogu u osmišljavanju, razrađivanju i provođenju projekata koji ne samo da skreću pozornost na spomenutu problematiku nego posljedično utječu na formiranje nove “slike” o modernoj ženi i njezinom položaju u društvu.
Hrvatsku je taj trend zaobišao, taj val ju je samo “oplahnuo”, nije se “prelio”, a zamjetne promjene ne naziru se u bližoj budućnosti. Ovaj je projekt naš odgovor na tu situaciju jer želi otvoriti prostor za dijalog i potaknuti proizvodnju sadržaja koji će u drukčijem svjetlu, na nediskriminatoran način, prezentirati ženu sa svim njezinim posebnostima, s kompletnom lepezom najrazličitijih “boja” i “kvaliteta”.
Statistike, kad se naprave, sudeći po iskustvu organizacija iz svijeta, pokazuju neravnopravnost u zastupljenosti kvantitativno, ali i kvalitativno u izvedbenim medijima, kako pak tvrdi Tara Rosandić. “Ta nejednaka zastupljenost općepoznata je unutar struke jer je nejednaka mogućnost rada glumica i glumaca više nego opipljiva.
“Ženski komadi” su rijetkost u klasičnoj literaturi, ali se taj običaj nastavlja i danas, bez društveno-socijalnih isprika koje su za to postojale prije. Ženama više nije zabranjeno nastupati u kazalištu i sudjelovati u javnom životu, no tu je još uvijek poznata “staklena zapreka” kroz koju nas možda na sceni i vidite – ali nas zasigurno dovoljno ne čujete.”
Pravo na slojevite ženske uloge
Svojim promišljenim aktivnostima stoga žele utjecati na nejednakost potražnje za interpretima ženskih uloga i nedostatak prisutnosti višedimenzionalnih ženskih likova na sceni, a kako iskustvo te neprisutnosti izgleda u praksi, pojašnjava nam Erna Rudnički: “Mogu samo reći da sam za vrijeme školovanja na Akademiji nerijetko posezala za tekstovima napisanima u muškom licu, jer oni promišljaju, slojeviti su, kompleksniji, raspravljaju o puno više različitih tema, više ih je.
Većina ženskih lica s kojima smo se susretali u književnosti kroz školovanje nastala je u doba kad žene nisu imale gotovo nikakva prava, u većini slučajeva iz NJEGOVA pera, tako da mi se izgovaranje rečenica ženskih likova iz onoga vremena često učinilo protuprirodnim i stvaralo mi je grč.
“Mišljenja sam da bi djevojke i mladići trebali u kazalištu, filmovima, serijama, reklamama, koji su usko povezani s proizvodnjom i utjelovljenjem kulturnih identiteta, vidjeti žene koje donose odluke, liderice, znanstvenice, menadžerice, pokretačice, vizionarke – i to bi trebala biti norma, a ne iznimka. Povećavanjem takvih ženskih uloga, kreatori sadržaja mogu utjecati na ambicije, karijere i težnje djevojaka i mladih žena u zemlji.” Upravo ti kreatori, dramaturzi, studenti dramaturgije i objavljivani autori pozvani su poslati im radove.
“Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže, da nas prate i podrže u nastojanju da budućim generacijama predstavimo jednu novu ženu, modernu i ravnopravnu, slojevitu, jedinstvenu i posebnu, onu koja ne podliježe stereotipima, nego utjelovljuje cijeli spektar najrazličitijih karakteristika”, objašnjava nam Marija te navodi kriterije za prijavu radova, kojima žele stvoriti novi katalogizacijski kriterij: “Radovi će biti objavljeni na portalu drame.hr, a uvjeti su sljedeći: pretežito ženske uloge i/ili glavna ženska uloga, raznovrsne ženske uloge koje ne postoje isključivo kao funkcije u službi većih uloga i idejnim projektima koje tek treba razviti.
Nadalje, tekstovi predviđeni za scensku izvedbu ili pogodni prilagodbi za scensku formu bez veće prilagodbe, a neizostavan kriterij je i Bechdel-Wallaceov test, koji traži da u tekstu moraju postojati dva ženska lika koja imaju imena i međusobno razgovaraju, ali ne o muškom liku. Zanimljivo je da čak nešto više od 50 posto Disneyevih animiranih filmova ne prolazi taj jako jednostavan test. Ipak, filmovi koji ga prođu, imaju veću prodaju ulaznica. Upravo jasno postavljeni kriteriji olakšat će selekciju tekstova koji najbolje odgovaraju našem projektu koji želi potaknuti pisanje i postavljanje drama da popune prazan prostor u hrvatskoj kulturnoj ponudi.”
Važnost čitanja NJE
Inovativna druga faza projekta, Čitanje NJE”, pala im je na pamet tijekom organizacije projekta, prepričava nam Tara: “Saznale smo za bitna istraživanja zastupljenosti umjetnica za koje nismo čule iz niti jednog drugog izvora. Kako rezultati tih istraživanja doista “otrežnjuju” i jasno ocrtavaju problem nejednakosti kod nas, ali i u usporedbi s europskim okvirima, odlučile smo osigurati priliku da se kolegice upoznaju s ovim bitnim informacijama. Po potrebi i reakcijama na viđeno, planiramo nastaviti duženja strukovnim kružokom “parLAona”.” Upravo su iz tog razloga odlučile organizirati čitanje drama/projekata koji su zadovoljili kriterije.
“Riječ je o izvedbi u formi dinamiziranog čitanja, otvorenoj za zainteresirane suradnike, kolege i publiku, a moći će se pratiti i putem live streama na stranici urania.hr. Snimke ćete kasnije moći potražiti i na našim društvenim mrežama. Prvo “Čitanje NJE“ planiramo organizirati najesen, a uz postavljeni program, organizirat ćemo i kratak, prikladan edukativan popratni program. Planirana predavanja za sada su nam predavanje naših suradnica, dramaturginje Nine Gojić i izvedbene umjetnice Selme Banich, koje su provele istraživanje “Kako žive umjetnice?”, zatim predavanje prof. dr. sc. Lucije Ljubić, autorice doktorskog rada “Hrvatske glumice u hrvatskom kazalištu” i autorice knjige “Od prijestupnice do umjetnice. Kazališne i društvene uloge hrvatskih glumica” koje će nam predstaviti. Redateljica Katarina Zrinka Matijević prezentirat će svoju studiju o udjelu žena u domaćoj filmskoj industriji i usporedba sa zemljama EU-a. Baš započinje i novu studiju rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji, a njezini rezultati bit će nam predstavljeni u listopadu 2020.”, upoznaje nas Erna s bogatim planovima. A kako su zadovoljne recepcijom publike nakon predstavljanja projekta u Uraniji kojim žele nadigrati pat-poziciju u današnjem društvu?
“Izuzetno smo zadovoljne recepcijom publike i suradnika, što nam je dodatna potvrda da je projekt uistinu nužan, kako za struku tako i za društvo u cjelini, a činjenicu da odgovara javnim potrebama u kulturi potvrđuje podrška Ministarstva kulture.”
“Sljedeći koraci podrazumijevaju prikupljanje, analiziranje i odabir pristiglih tekstova s jedne strane, apliciranje na natječaje i zagovaranje projekta s druge strane, širenje mreže, informiranje i uključivanje novih suradnika i publike s treće strane te, naravno, planiranje, organizacija i provedba izvedbenog programa “Čitanje NJE”, čemu se uistinu veselimo”, kaže nam Marija. Ne sumnjamo da ćemo vrlo brzo vidjeti plod njihova truda i nestrpljivo ga iščekujemo!
OVAJ ČLANAK OBJAVLJEN JE U TISKANOM IZDANJU ČASOPISA GRAZIA BROJ 253.
