U rubrici Scroll-break svaki tjedan izdvajamo pet stvari koje možete konzumirati umjesto beskonačnog bauljanja društvenim mrežama
Biramo eseje, kratke priče, video-eseje, podcaste, članke i slične formate u bespućima interneta koji će vam, za razliku od doomscrollanja, otvoriti neke nove teme, vrijedne promišljanja i dijeljenja s drugima.
Pogledajte sadržaje koje smo vam preporučili prošli tjedan, a u nastavku otkrijte pet stvari koje možete čitati, gledati ili slušati odmah.
Love Trapped
View this post on Instagram
Love Trapped jedan je od podcasta koji su obilježili prvu polovicu 2026., a ono što počinje kao neobična ljubavna priča postupno se pretvara u kompleksan slučaj koji otvara pitanja manipulacije i reputacije u suvremenoj celebrity kulturi. Glavni protagonist je Clayton Echard, bivši natjecatelj američkog reality formata The Bachelor, koji je nakon sudjelovanja u showu ostao prilično kontroverzna figura među publikom. Ubrzo nakon showa upoznaje Lauru Owens, koja mu nekoliko tjedana kasnije govori da je trudna s njegovim djetetom. Kako se priča razvija, Clayton počinje propitivati pojedine dijelove njezinih tvrdnji, a komunikacija između njih postaje sve intenzivnija. No slučaj ubrzo prerasta njihov odnos kada Clayton otkrije da su se i druge osobe našle u situacijama koje, barem prema njihovim iskazima, imaju slične elemente. Tada se u priču uključuje i internetska zajednica koja počinje uspoređivati vremenski tijek događaja, dokumente, objave i fotografije i pokušava složiti vlastitu verziju onoga što se dogodilo. Upravo tu kolektivnu internetsku istragu podcast stavlja u središte priče. Slučaj koji uključuje reality zvijezdu tako postaje i priča o fenomenu parasocijalnih odnosa, reputaciji i vjerodostojnosti, ali i o tome što se događa kada se publika toliko investira u tuđi slučaj da od promatrača postane aktivan istražitelj. Podcast slušajte ovdje.
Hauntology: The Feeling of Unprecedented Nostalgia
Nostalgija je, paradoksalno, postala generator novih trendova i i kulturni mehanizam koji djeluje kao filter za sve što proživljavamo u sadašnjosti. Christa Leah piše o specifičnom obliku nostalgije, onom za vremenom koje nikad nismo ni doživjeli, i ideji da možemo čeznuti za prošlošću koja nije naša. Kreće od vrlo konkretnog primjera – ABBA-ine pjesme Dancing Queen, koja u njoj izaziva asocijacije i prizore prvih shopping mallova i bezbrižnih vremena u krugu prijatelja. Pita se zašto osjećamo nostalgiju za vremenom koje se nije ni dogodilo, barem ne u našim osobnim životima. Oslanja se na filozofiju Jacquesa Derridea, koji govori o tome kako prošlost nastavlja živjeti u sadašnjosti kroz opsesije kolektivno neispunjenim ciljevima, a autorica ovu tezu povezuje s pop-kulturom koja ih iznova reinterpretira . No ovoj priči autorica dodaje još jedan sloj – možemo li čeznuti i za budućnošću koja se nikad nije dogodila? Kada usporedimo kako je svijet, iz perspektive prethodnih generacija, trebao izgledati i funkcionirati s onim u kojem danas živimo, dolazimo do termina lost futures – osjećaja i žalovanja za nečim što je moglo izgledati drukčije. Zanimljiv esej pronađite ovdje.
Double Cosmos, Clark Ashton Smith
Ako ste ovih dana u reading slumpu i nemate koncentracije za dulja štiva, predlažemo vam kratku priču Clarka Ashtona Smitha koju smo pronašli u Library of Short Stories. Za čitanje će vam trebati svega 16 minuta, a objavljena je posthumno 1983. godine. Riječ je o priči o Bernardu Meechamu, povučenom kemičaru koji misteriozno nestaje, a godinama proučava narkotike jer vjeruje da ono što nazivamo stvarnošću uopće nije potpuna stvarnost. Njegova kontroverzna teorija jest da halucinacije izazvane drogama nisu samo poremećaji percepcije, već prozor u druge dimenzije, a njegova je misija stvoriti drogu koja će mu otvoriti taj svijet. I uspijeva – ulazi u paralelni svemir u kojem upoznaje i svog dvojnika, no ubrzo sve poprima elemente psihološkog horora. Svidjet će se svima koji su uživali u seriji “Severance”! Kratku priču pročitajte ovdje.
The women in Gaza holding onto self-care
Prije nekoliko dana Dazed je objavio priču o ljepoti i ritualima njege koji u ekstremnim okolnostima mogu postati način vraćanja osjećaja kontrole, kroz iskustva dviju Palestinki u Gazi. U središtu je priče farmaceutkinja Sana’a Kabariti, koja je i sama bila raseljena čak 14 puta, a tijekom života u skloništima, uz neprestani stres i nesigurnost, razvila je i različite probleme s kožom. Nakon nekoliko mjeseci izvan posla počela je pružati besplatne skincare konzultacije ženama u Rafahu. Iako je u početku smatrala da bi se briga o koži u okolnostima u kojima su osnovne potrebe i sigurnost ugrožene mogla činiti nevažnom, iskustvo ju je uvjerilo u suprotno. Oko tih se konzultacija počela stvarati zajednica žena kojima su mali rituali njege pružali nešto što je u svakodnevici rata bilo teško pronaći: trenutak posvećen sebi, osjećaj dostojanstva, normalnosti i barem djelić kontrole nad vlastitim životom. Njezinu priču pročitajte ovdje.
Jamaal Burkmar
View this post on Instagram
Jamaal Burkmar svoj sadržaj objavljuje upravo na platformama na kojima želimo provoditi manje vremena, no njegovi videoeseji gotovo uvijek provociraju različita mišljenja i potiču nas da ponovno promislimo o onome što nam se na prvi pogled čini banalnim. Ovaj nagrađivani koreograf počeo je privlačiti širu pažnju prije nešto više od godinu dana, kad je krenuo objavljivati videoeseje o različitim temama, ponajviše vezanima uz filmsku i televizijsku industriju. Otad je često prvi profil koji pogledamo kada nas zanimaju recenzije filmova i serija, ali i jednostavno nišne teme vezane uz pop-kulturu. U svojim se videoesejima dotiče različitih fenomena obrađenih u djelima popularne kulture, od načina na koji filmovi prikazuju tugovanje i suvremenu ljubav na ekranu do skrivenih genijalnosti u filmovima koje smo zasigurno pogledali više puta, a da ih nikad nismo primijetili. Umjesto jedne preporuke, predlažemo vam da istražite Burkmarove videoeseje koji nerijetko izazivaju i sasvim oprečna mišljenja. Njegov profil pogledajte ovdje.
Foto: Dupe photos, Instagram, Pexels
