Svake srijede donosimo mali briefing važnih događanja taj tjedan iz područja politike i društva, a ovoga tjedna pokrili smo vijesti o ljudskim pravima te femicidu
Kanada obećala platiti 40 milijardi dolara odštete djeci starosjedilaca
Kanada je ovoga tjedna objavila kako je okvirno dogovorila 40 milijardi kanadskih dolara vrijednu odštetu djeci starosjedilaca koja su odvedena od obitelji i stavljena pod sustav socijalne skrbi. Dogovori uključuju 20 milijardi kanadskih dolara za potencijalno stotine tisuća djece starosjedilaca koja su odvedena iz obitelji i nisu imale pristup javnim uslugama ili im je on bio otežan.
Ove vijesti stižu puno godina nakon što se doveo u pitanje kanadski sustav zbog kojega su djeca starosjedilaca neproporcionalno zastupljena u udomiteljskoj skrbi diljem države. Država je priznala da je njezin sustav diskriminatoran, no više je puta odbijala platiti odštetu i financirati reforme.
No sada su, nakon čak 15 godina otkako je udruga kanadskih starosjedilaca podnijela tužbu zbog kršenja ljudskih prava, donijeli najveću financijsku nagodbu u kanadskoj povijesti, a konačni dogovor se mora finalizirati do 31. ožujka ove godine.
Sporazum u načelu čini temelj za konačno rješavanje nekoliko tužbi koje su starosjedilačke skupine pokrenule protiv kanadske vlade. Od ukupne nagodbe, 40 milijardi kanadskih dolara, polovica će ići na odštetu kako djeci koja su nepotrebno odvedena, tako i njihovim obiteljima i skrbnicima tijekom posljednja tri desetljeća.
Ostatak novca ići će za popravak sustava skrbi za djecu za djecu Prvih naroda — za koju je statistički daleko veća vjerojatnost da će biti uklonjena iz svojih obitelji — tijekom sljedećih pet godina kako bi se osiguralo da obitelji mogu ostati zajedno.
“Prve nacije iz cijele Kanade morale su jako naporno raditi za ovaj dan kako bi osigurale ispravku za monumentalne nepravde protiv djece iz prve nacije, nepravde potaknute inherentno pristranim sustavom”, rekla je Cindy Woodhouse, regionalna šefica Manitobe u Skupštini prvih nacija, najveća domorodačka organizacija u Kanadi.
“Ovo nije bilo niti se radi o roditeljstvu. Riječ je zapravo o siromaštvu”, rekla je na konferenciji za novinare, dodajući da je više od 200.000 djece i autohtonih obitelji pogođeno sporazumom.
Postignuti dogovor je ujedno i priznanje da je sustav dječje skrbi imao bolje resurse za uklanjanje djece nego za njihovu podršku. Točnije, ovime se konkretiziralo da sustav jest bio proizvod diskriminatorne politike koja je uspostavljena i provodila se generacijama protiv autohtonih zajednica.
Za queer parove u Izraelu koji žele osnovati obitelj, surogat majčinstvo će konačno biti legalna opcija
Prema izraelskom ministru zdravstva, od utorka, 11. siječnja, istospolni parovi moći će imati djecu putem surogata, nakon prošlogodišnje odluke vrhovnog suda kojom su poništeni dijelovi zakona o surogat majčinstvu u zemlji koji to sprječavaju, prenosi Associated Press.
Izraelski Vrhovni sud presudio je još 2020. godine da su zakoni o surogat majčinstvu, koji su prošireni kako bi se omogućio pristup samohranim majkama, ali ne i istospolnim parovima, “nerazmjerno naštetili pravu na jednakost i pravu na roditeljstvo” te su stoga nezakoniti. Iako promjene nisu odmah stupile na snagu, vlada je tadašnjem premijeru Benjaminu Netanyahuu dala godinu dana da napiše novi zakon; međutim, izraelsko zakonodavno tijelo, Knesset, nije moglo ispoštovati taj rok. Tako je sud jednostavno odlučio za njih i najavio da će novi zakon stupiti na snagu za šest mjeseci.
“Budući da država više od godinu dana nije učinila ništa kako bi unaprijedila odgovarajuću izmjenu zakona, sud je odlučio da ne može podnijeti daljnju ozbiljnu štetu ljudskim pravima uzrokovanu postojećim surogat majčinstvom.”
Prema Nitzanu Horowitzu, ministru zdravstva izraelske vlade, ovo je korak u pravom smjeru za naciju. “Potpuna jednakost. To je jednostavan zahtjev, a to je cilj LGBT borbe, duge borbe moje zajednice”, rekao je, dodajući da će novi zakon otvoriti pristup surogat majčinstvu i samcima i transrodnim osobama.
Francuska se obvezala na akciju protiv femicida nakon što su ubijene još 3 žene
Francuska vlada obećala je u utorak pojačati borbu protiv femicida nakon što su tri žene pronađene mrtve u različitim dijelovima zemlje na Novu godinu, u napadima za koje se sumnjalo da su bili obiteljski nasilje.
Incidenti, koji su se dogodili u roku od 24 sata, izazvali su negodovanje feminističkih aktivistkinja koje optužuju vladu predsjednika Emmanuela Macrona da nije uspjela zaštititi žene. Kako je potvrdio i premijer Jean Castex parlamentu u utorak:
“U 2021. bilo je više od 100 femicida, a već od početka godine tri nova ubojstva počinjena u skandaloznim uvjetima.”
“Vlada i nacija potpuno su predani borbi protiv ove pošasti”, dodao je. Samo u 2021. godini 113 žena ubijeno je od strane muškaraca koji su im u većini slučajeva bili muški partneri ili bivši partneri. Dok su obitelji i prijatelji slavili Novu godinu, “tri su žene već ubijene jer su žene”, izjavio je francuski feministički kolektiv Nous Toutes (“Svi mi”). Svima trima su ubojice bili partneri.
Nous Toutes osudio je “šutnju Emmanuela Macrona i vlade suočeni sa seksističkim i seksualnim nasiljem u Francuskoj”.”U 2022. više nema vremena za žaljenje, vrijeme je za djelovanje. Ovi femicidi mogli su se izbjeći.” Naime, čak dvije trećine prošlogodišnjih žrtava femicida prijavile su zlostavljanje policiji.
Nakon široko rasprostranjenog bijesa, vladini ministri održali su u utorak online sastanak s dužnosnicima iz grada u kojem se dogodilo jedno od ubojstava. Francuski premijer rekao je da je vlada poduzela nekoliko mjera za borbu protiv femicida.
To uključuje uspostavu hitne telefonske linije koja radi 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu i obuku o osjetljivosti za 90.000 policajaca kako bi se poboljšalo postupanje s pritužbama žena na zlostavljanje, rekao je Castex. Castex je također rekao da će se od sada svake godine u školama održavati “tjedan jednakosti” oko 8. ožujka Međunarodnog dana žena.
No, aktivisti smatraju da policijska obuka ne dopire do dovoljno policajaca i da je često previše površna da bi se napravila razlika. Ove odluke, iako je pohvalno da su se uopće dogodile, ipak djeluju kao svojevrsni privremeni flaster.
Foto: Lior Mizrahi/Getty Images News via Getty Images
