Prve pozitivne vijesti godine slučajno su ispale one od ekološke važnosti – čini se da je mnogim zemljama 2022. postala godina integriranja planova vezanih za borbu protiv klimatskih promjena
U Italiji se zatvaraju farme za uzgoj nerca
Talijanski Senat izglasao je usvajanje amandmana na zakon o proračunu kojim će se u roku od šest mjeseci zatvoriti preostalih deset farmi nerca u Italiji te zabraniti uzgoj krzna u cijeloj zemlji. Odluka je donesena nakon razgovora s Humane Society International/Europe, koji je ponudio praktične strategije u svom izvješću. Time će Italija postati 16. europska zemlja koja je zabranila uzgoj krzna.
“Postoje vrlo jasni ekonomski, ekološki, javnozdravstveni i, naravno, dobrobiti životinja razlozi za zatvaranje i zabranu farmi krzna”, izjavila je direktorica Humane Society Internationala u Italiji Martina Pluda.
“Ovo glasovanje priznaje da dopuštanje masovnog uzgoja divljih životinja za neozbiljnu modu krzna predstavlja rizik i za životinje i za ljude koji se ne može opravdati ograničenim ekonomskim koristima koje nudi maloj manjini ljudi uključenih u ovu okrutnu industriju.”
Amandman zahtijeva da se sve aktivne farme krzna u Italiji zatvore do 30. lipnja 2022. godine. Također uključuje trenutnu zabranu uzgoja kune, lisica i činčila, prema Humane Society International. Kako bi se olakšala tranzicija, uzgajivači krzna dobit će naknadu od 3 milijuna eura od Ministarstva poljoprivrede 2022., izvijestio je VegNews.
Krzno je sve manje u modi, a glavni brendovi kao što su GUCCI, Prada, Valentino i Versace zabranjuju korištenje krzna u svojim kolekcijama, a veliki trgovci poput Saks Fifth Avenue i Macy’s ga više ne prodaju. “Uz toliko dizajnera, trgovaca i potrošača koji ostaju bez krzna, pretvorba farmi krzna nudi ljudima održivu budućnost koju trgovina krznom jednostavno ne može pružiti”, objasnila je Pluda, prenosi VegNews. Riječ je zaista o velikom postignuću kojem se kao društvo trebamo radovati, i jedan je od pozitivnih koraka modne industrije koja ima još podosta kostura za riješiti.
Paragvaj postala jedina država na svijetu sa 100 % obnovljivom proizvodnjom energije
Gašenjem posljednje termoelektrane Paragvaj postaje jedina zemlja na svijetu sa 100 % čistom i obnovljivom proizvodnjom električne energije. Nacionalna vlada, u skladu sa svojom energetskom politikom i ekološkom obvezom, preko Nacionalne uprave za električnu energiju, pokrenuli su radove na elektrifikaciji udaljenog grada na obali Bahía Negra, čime se Paragvaj učvršćuje kao svjetski lider u proizvodnji održive električne energije. Da napomenemo, ovakve politike imaju mnoge države, no svjedočimo da im mnogima ostaju samo slovo na papiru.
Ovi radovi, koji su u potpunosti financirani vlastitim sredstvima, okončali su eru fosilnih goriva za proizvodnju električne energije u zemlji, te će osigurati veću pouzdanost, sigurnost i kvalitetu opskrbe električnom energijom u tom području, od čega će imati izravnu korist više od 735 obitelji, odnosno oko 30 tisuća građana u tome gradu i okolnome mjestu, uključujući autohtone zajednice.
Uz to, proširili su i sustav javne rasvjete koji će se također napajati od obnovljivih izvora, a nadaju se da je ovo, osim uloga u klimatski kvalitetniju budućnost, i financijski isplativo. Nadaju se bržem gospodarskom rastu, industrijskom razvoju, ali i društvenom napretku.
Francuska postala prva zemlja s ugljično neutralnom zgradom
Francuska tvrtka za arhitekturu i uređenje okoliša iz grada Croissy-Beaubourg Lemoal Lemoal dovršila je prvu javnu zgradu od konoplje u zemlji: sportsku dvoranu Pierre Chevet. Riječ je o zgradi od 380 četvornih metara, koja uključuje dvoranu za vježbanje i svlačionice, a građena je od mješavine konoplje s vapnom i vodom, odnosno hempcreteom.
Hempcrete je teži osminu manje od običnog betona te ima toplinska i akustična svojstva, kao i otpornost na vatru. Konoplja može narasti do 4 metara i može se uzgajati za 90 do 120 dana, a lakša je i jeftinija od drveta te može rasti 100 puta brže od hrasta.
Prema istraživaču Darshilu Shahu iz Centra za inovacije prirodnih materijala u Cambridgeu, konoplja može uhvatiti ugljik dvostruko učinkovitije nego šuma drveća. “Brojne studije procjenjuju da je konoplja jedan od najboljih pretvarača CO2 u biomasu. Učinkovitija je čak i od drveća. Industrijska konoplja apsorbira između 8 do 15 tona CO2 po hektaru uzgoja”, tvrsi Shaha.
Arhitekti iz studija lemoal lemoal rekli su za Deezen da je glavni izazov s konopljom bio uvjeriti klijente da je to održiva alternativa betonu jer zid od konoplje izgleda malo više rustikalno i ne tako profinjeno kao beton. Hempcrete je trenutno skuplji od betona, ali sa svojim izolacijskim svojstvima može dugoročno biti povoljan zbog smanjenja računa za energiju.
Ono o čmu se toliko niti ne govori jest to da su građevinski materijali odgovorni za 11 posto globalnih emisija ugljika, a kako građevinska industrija nastavlja tražiti načine za smanjenje ugljičnog otiska, znanstvenici, arhitekti i proizvođači traže prirodne materijale. Zajedno s mnogim drugim biomaterijalima poput micelija i algi, konoplja postaje sve popularnija kao jedan od najodrživijih materijala na svijetu. A hoće li postati novi trendi materijal i biti široko prihvaćen u arhitekturi diljem svijeta, vidjet ćemo kroz godine. Mi se nadamo da hoće!
Foto: lemoal-lemoal.com
