Online aktivisti, kojima se uvijek spočitava da je lako boriti se za promjene s tipkovnicom na fotelji, došli su na svoje – digitalni aktivizam je u ovim nestabilnim vremenima postao glavna sila političke borbe
O digitalnom aktivizmu raspravljalo se, podsmjehivalo ga se, katkad i hvalilo praktički otkad je društvenih mreža. Optuživalo ga se da je lijen, mlitav (slacking) i da se društvene probleme koristi kao trendove i razgovara se o njima čisto da se o nečemu raspravlja. Hashtegovi su, rekli su mnogi, besmislica. Ali sada, kad je internet postao najvrjednije sredstvo za rad i komunikaciju, a zbog brojnih pravila brojnih društvenih mreža o vidljivosti objava, bilo je važno istisnuti razne poruke hashtagovima, teško je i najvećem skeptiku ne priznati da riječ ‘’aktivizam’’ više nije ograničen na teren. Aktivizam je sada gotovo isključivo prešao online jer se promijenio se način na koji se moramo organizirati i naši bezbrojni Zoom chatovi postali su početna točka aktivizma pogotovo tijekom pandemije, kad se potiče ostanak na fotelji i kada se lakše može doprijeti do veće količine ljudi i proširiti svijest o određenoj temi.
Tako se posljednjih mjeseci može pronaći uistinu velik broj online aktivističkog sadržaja, koji, osim što informira o događanjima poput kršenja ljudskih prava tijekom prosvjeda u Kini i Black Lives Matter pokreta u SAD-u, progovaraju o povećanju nasilja u obitelji tijekom lockdowna, kršenju radničkih prava, ali i uputa kako očuvati mentalno zdravlje u doba ovih izazovnih mjeseci. Instagram storyji, poruke na Twitteru, pa čak i TikTok, postali su sve intenzivniji alat za stvaranje promjena. Nije da na internetu takve stvari već nisu bile dostupne i prisutne, ali pandemija nas je praktički prisilila na to da, nakon dijeljenja recepata i javljanja gdje možemo dobiti online dostavu namirnica, prijeđemo i na pojačavanje glasova utišanih osoba.
Iako klasični ulični prosvjedi možda nisu izvedivi, kreativni pokreti sudjeluju u doslovno stotinama različitih oblika nenasilnih akcija. U Izraelu su oporbeni prosvjednici održali demonstracije na javnom trgu s pažljivo označenim mjestima na pločniku, udaljenim jedno od drugog šest metara. U Poljskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, aktivistkinje za ženska prava organizirale su “marš” gdje su sudionice ostale u svojim vozilima. Sjetimo se i Zagreba i naših lončića na balkonu, organizirane akcije na – Facebooku. U Hong Kongu su aktivisti koristili popularnu multiplayer igru “Animal Crossing” za širenje pro-demokratskih poruka. Kampanje diljem svijeta poput pokreta #ClimateStrike koji je pokrenula Greta Thunberg premjestile su se na društvene mreže, a pokret se sada pretvorio u #ClimateStrikeOnline, gdje se svaki tjedan slijevaju stotine objava na društvenim mrežama. Umjetnički plakati na Twitteru i plesne koreografije na TikToku pomogli su povećati privlačnost ovog pokreta među mladima. U Indiji smo, pak, nedavno vidjeli snažne prosvjede koji su se pojavili protiv zakona koji u osnovi mijenja osnove za državljanstvo u zemlji i u velikoj mjeri diskriminira manjine. Iako se predpandemijski dio ovih prosvjeda pojačavao zbog njihove jake prisutnosti na terenu, pandemija je uzdrmala ono što se pokazalo najmoćnijim pokretom u suvremeno doba, koji je migrirao online, a društveni mediji pomažu u održavanju otpora. Svim navedenim pokretima doprinijeli su i brojni umjetnici, koji su plakatima, fotografijama, ikonografijama, koreografijama, slikama i streetartom doprinijeli raznim borbama za društvene promjene diljem planeta.
Činjenica jest ta da se prvi put u većini naših života dogodilo nešto s čime smo svi imali iskustva – osjećaj zatočenosti, izolacije i da se svijet i fizički i mentalno raspada, zbog čega se ostavlja dojam da moramo biti sinkronizirani sa svim svjetskim događanjima – i da je to nepotrebno. Ali, svjesnost o onome što se događa u svijetu, informiranje i razgovori moraju imati nekakav utjecaj i na naše okruženje – biti nam primjer ili upozorenje. Jer u konačnici, svejedno je kako dođe do promjena.
Ovaj članak objavljen je u tiskanom izdanju časopisa Grazia broj 255.
Fotografija: Kyle Glenn
