‘Priželjkujem dobre stvari i dobro mi se događa’. Otprilike ovako zvuči manifestacija koju propagira Tik Tok trend Lucky girl syndrome

Znate onu kada vam ljudi kažu ‘kako zračiš, tako privlačiš’? Ova fraza dobila je novo ruho na Tik Toku pod nazivom Lucky girl syndrome. Da se radi o još jednom proširenom trendu govori činjenica da glavni hashtag #Luckygirlsyndrome ima više od 365 milijuna pregleda.

Ovaj trend propagira pozitivne afirmacije kao temelj koji će vam pomoći da postignete sve svoje ciljeve. Iako za to nema znanstvenih dokaza, mnogi se zaklinju upravo u manifestaciju, a nas zanima može li takav stav zapravo pomoći u postizanju sreće. Kako bismo otkrili o čemu se zapravo radi razgovarali smo s doktoricom psihologije Marom Šimunović.

Trend lucky girl syndrome obećava da sve u životu možemo postići pozitivnim mindsetom. No postavlja se pitanje, umanjuje li se time rad i zamišljaju li ljudi stvarno da se samo uz pomoć pozitivnih afirmacija može postići apsolutno sve što zamisle.

Pozitivno razmišljanje je pojam koji se danas često koristi, posebice kad ljudi ne znaju što jedan drugome reći pa samo nabace “Misli pozitivno”. Također, zadnjih smo godina imali poplavu literature samo-pomoći na ovu temu, a i mnoge new-age prakse naglašavaju meta-fizičku moć pozitivnog mišljenja. Sve nas je to uvjerilo da je pozitivno mišljenje rješenje za naše probleme. No stvari nisu tako jednostavne kao rečenica “Misli pozitivno i sve će biti ok.” Pozitivno mišljenje je svakako važan dio mentalne dobrobiti, a optimističan stav nam može pomoći otvoriti mnoga vrata. Međutim, u nekim situacijama je sasvim jasno da ne možemo dobiti to što želimo samo zato što odašiljemo pozitivne misli. Primjerice, osoba koja ima neki tjelesni invaliditet koliko god pozitivno razmišljala neće nikada postati pilot jer jednostavno ima praktične prepreke koje su nespojive sa zahtjevima tog posla.

No, pozitivno razmišljanje može nas zaštititi od boli. Samim time ne čudi što se mnogi okreću upravo pozitivnom mindsetu kao bijegu od razočaranja. Ali to razočaranje je nešto što svi doživimo u nekom trenutku, stoga je važno (koliko god teško bilo) izgraditi zdrav odnos prema boli.

“U trenucima kada patimo, teško je pozitivno misliti jer je naša bol stvarna. U takvim je trenucima važno da sebi pružimo suosjećanje – da si možemo reći „Ovo što prolazim je teško. Ovo je trenutak patnje.“ Tražiti pomoć od drugih ljudi u takvim situacijama je također čin samo-suosjećanja. Tako da bih rekla da pozitivno mišljenje može biti od pomoći u nekim situacijama, ali nije nekakav čarobni štapić koji će nas lišiti boli i priskrbiti neku idealiziranu verziju života”, rekla nam je Šimunović.

Samopouzdanje pomaže

Razlog zbog kojeg se često okrećemo pozitivnim afirmacijama je kako bismo motivirali sebe, posebice kada su pred nama teški izazovi. Upravo u tim situacijama utjehu tražimo u pozitivnom samogovoru koji nam daje ‘poguranac’ da prebrodimo izazov.

Istraživanja pokazuju da među osobama koje imaju jednaku inteligenciju i jednake sposobnosti, bolje rezultate postižu oni pojedinci koji imaju pozitivnija uvjerenja u dobar ishod i u svoje sposobnosti. U tom kontekstu, u psihologiji često govorimo o fenomenu samo-ispunjavajućeg proročanstva. Primjerice, osoba koja misli o sebi da manje vrijedi od drugih, da je drugi ne vole i da je dosadna ode na neku zabavu i zbog tih uvjerenja cijelu večer stoji u kutu sobe, malo govori i izbjegava kontakt s drugima. Posljedično, ta će osoba vjerojatno većinu zabave provesti sama i u tmurnom raspoloženju, što će joj samo potvrditi prvotno uvjerenje “Mene ljudi ne vole”. Ovaj primjer ukazuje na još jednu važu stvar – nužno je pozitivno mišljenje provesti u konkretnu akciju. Na primjeru kojeg sam dala to bi bilo reći sebi “Možda me neki ljudi ne vole, ali ima ljudi s kojima mogu uspostaviti kontakt. Ni meni se svi ne sviđaju. Okej je da se i ja ne svidim nekom. Mogu to preživjeti.” i zatim na zabavi prići različitim ljudima, započeti razgovor, postavljati pitanja i biti srdačan. Dakle, ponašanje je ono što dovodi do pozitivnog ishoda.

Iako prvenstveno ovaj trend nije loš, vrlo jednostavno može doći do zablude, posebice kod mladih ljudi koji misle da se pozitivom mogu izbjeći apsolutno svi negativni ishodi. No, razočaranja i loši dani dio su životnog kola i samim time moramo ih proživjeti da bismo znali uživati u onim lijepim stvarima koje nas ispunjavaju.

Prakticirati #luckygirl mindset ili ne?

Kao i svaki trend i ovaj je pokazao pozitivne i negativne strane, no nas zanima treba li taj pozitivan mindset zapravo prakticirati ili ne?

Forsiranje pozitivnog mišljenja dugoročno može donijeti više štete nego koristi. U teškim životnim okolnostima pozitivne misli su zapravo izbjegavanje suočavanja s našim problemima i s našim teškim, osjećajima. Kad smo suočeni s izazovom, ovakvo mišljenje će nas kratkoročno smiriti, no dugoročno nam šteti jer nam ne dozvoljava da razvijamo osobne snage potrebne za suočavanje sa životnim problemima i toleranciju na nesigurnost i bol koju život nosi za sve nas. Kao psiholog, izbjegavam koristiti termine pozitivno i negativno mišljenje. Više volim govoriti o adaptivnom načinu razmišljanja i iskrivljenom načinu razmišljanja. Misli i negativnog, ali i pozitivnog sadržaja mogu spadati u drugu kategoriju, tj. biti iskrivljene i disfunkcionalne. Upravo zato, u psihoterapiji se najčešće radi na razvoju adaptivnog načina razmišljanja. Primjerice, ako imamo na faksu neki jako težak ispit, pozitivno i iskrivljeno mišljenje može glasiti “Znam da će sigurno položiti ispit.” Adaptivno mišljenje bi glasilo: “Ovo kroz što prolazim je teško za mene. Istina je da postoji mogućnost da padnem ispit. No, ako se to dogodi, naći ću način da se nosim s tim. Premostila sam u prošlosti brojne izazove, mogu se nositi i s ovim. Najbolje je da se fokusiram na sadašnji trenutak i ono što sada mogu učiniti.” Vidite li razliku između ovakvog načina razmišljanja i pozitivnog razmišljanja? Ovakvo, adaptivno razmišljanje, daje nam dozvolu da osjetimo svoje teške emocije, ali nas istovremeno umiruje i usmjerava na sadašnji trenutak i akcije koje možemo poduzeti sada.

#afirmacije #stress-free #stress-free intervju