Burnout ili sindrom izgaranja na poslu jedan je od najučestalijih problema modernog društva, a javlja se kao posljedica preopterećenosti radnim zadacima i očekivanjima. Ta preopterećenost zatim se preslikava na fizičku, emotivnu i mentalnu iscrpljenost koja znatno utječe na kvalitetu života te može biti okidač raznim bolestima.
Burnout zapravo laički možemo definirati kao stanje kroničnog stresa, a s obzirom na to da je danas hustle kultura uzela danak i prekomjerni rad smatra se potpuno normalnim, dapače poželjnim – simptomi burnouta nerijetko se zanemaruju. Međutim, razumijevanje simptoma te prije svega uzroka ključno je za postizanje životnog balansa, ali u tu bitku zaposlenik često ne može sam, već treba razumijevanje poslodavca. Stoga, nameće se pitanje – osluškuju li poslodavci svoje zaposlenike? Kako bismo dobili odgovore iz prve ruke, razgovarali smo s Valentinom Haddad i Anom Petelinšek iz SELECTIO Grupe, najveće hrvatske grupacije za savjetovanje u ljudskim potencijalima.
Pandemija virusa COVID-19, kao i sve promjene nakon nje, uključujući inflaciju, značajno su promijenile tržište rada te utjecale na očekivanja zaposlenika i prioritete poslodavaca. Valentina Haddad, voditeljica odjela za regrutaciju i selekciju iz SELECTIO Grupe, istaknula je važnost mentalnog zdravlja i ulaganja u izgradnju otpornosti na stres već u procesu regrutacije i selekcije. “Kroz potrage za izvršne, menadžerske i specijalističke pozicije u organizacijama, već u prvom koraku, kandidatima prenosimo vjernu sliku radnog mjesta i kulture same kompanije kako bismo bili sigurni da će si organizacija i kandidat kulturološki odgovarati”, rekla je Haddad. Naglasila je i kako promjene na tržištu pokazuju da ne biraju samo poslodavci zaposlenike, već i kandidati biraju poslodavce te dodala: “Kandidati u selekcijskom procesu pitaju brojna pitanja upravo na temu – wellbeinga.”
Haddad također naglašava važnost razumijevanja potreba poslodavaca i “hiring” managera, koristeći alate poput bihevioralnog intervjua, detaljan “background check” i različite procjene kako bi dubinski ispitali otpornost kandidata i njihovu prikladnost za pojedinu poziciju. “Prošle godine proveli smo istraživanje u sklopu Employer Partner projekta kojim smo obuhvatili neke od najvećih i najuspješnijih kompanija u Hrvatskoj kako bismo ispitali koje benefite nude zaposlenicima i koji su benefiti najtraženiji. Rezultati ovog istraživanja otkrili su nam nove trendove te pokazali promjene u očekivanjima zaposlenika u pogledu benefita i poželjnih radnih mjesta.”
Dodala je kako 75 % najuspješnijih kompanija nudi mnogobrojne benefite poput božićnice, jubilarne nagrade, regresa, naknade za prijevoz, naknade za prehranu, dodatne dane godišnjeg odmora, sistematske preglede, dodatno zdravstveno osiguranje, subvencionirane sportske aktivnosti, psihološko savjetovanje za zaposlenike i radionice za mentalno zdravlje. Međutim, velika promjena u odnosu na prije je važnost nematerijalnih i wellbeing benefita. “Nematerijalni benefiti poput fleksibilnog radnog vremena, mogućnosti rada od kuće i dodatnih dana godišnjeg odmora, postali su traženiji nakon pandemije. S obzirom na veći fokus na vlastito zdravlje, slobodno vrijeme i prioritet osobne dobrobiti, zaposlenici ove benefite sada provjeravaju i prilikom odabira novog radnog mjesta”, objašnjava Haddad.
Nadalje, četverodnevni radni tjedan tema je koja se često spominje u kontekstu novih trendova u vidu radnih uvjeta. Tijekom razgovora saznali smo da, iako je ova praksa privukla veliku pažnju, provedeno istraživanje pokazuje da samo 9 % najuspješnijih hrvatskih kompanija trenutno nudi spomenutu opciju te unatoč popularnosti ideje – četverodnevni radni tjedan zaposlenicima još uvijek nije presudan faktor pri odabiru poslodavca u Hrvatskoj. No dugoročna europska statistika pokazuje da je riječ o nezaobilazanom trendu jer broj prosječnih tjednih radnih sati kontinuirano pada posljednjih deset godina – s 37 na 36,1 sat, što će se dodatno ubrzati pod utjecajem tehnologije umjetne inteligencije.
Ana Petelinšek, voditeljica odjela za assessment i voditeljica projekta Future Resilience iz SELECTIO Grupe, objasnila nam je da novi trendovi ukazuju na važnost prilagodbe poslodavaca novim očekivanjima zaposlenika kako bi zadržali i privukli najbolje talente na tržištu rada. “Poslodavci svakako moraju biti odgovorni za prevenciju stresa i burnouta te pravovremeno reagiranje kada do njega dođe. Brojni poslodavci brinu se o mentalnom zdravlju na način da prilagođavaju svoje strategije koje sve veći naglasak stavljaju na wellbeing.” Isto tako, Petelinšek naglašava važnost promicanja self-care praksi i sufinanciranja psihoterapije kao i employee assistance programa – što može značajno povećati osjećaj sigurnosti zaposlenika. Osim toga, ključno je i kreiranje podržavajuće organizacijske kulture prema kojoj je “okej ne biti okej”.
Pozitivno je i saznanje da se poslodavci sve češće uključuju u programe koje provode certificirani psiholozi i psihoterapeuti kako bi zaposlenicima pružili profesionalnu podršku u izgradnji bolje otpornosti na stres. “Jedan od poznatijih programa je Future Resilience koji je SELECTIO Grupa pokrenula nakon COVID krize i koji je do danas educirao više od 700 zaposlenika. U prevenciji burnouta ključno je razumjeti obrasce ponašanja koji se javljaju pod dugotrajnim pritiskom. Zato kompanije često koriste alate poput Belbin upitnika koji definira timske uloge. Ovakav upitnik pomaže zaposlenicima osvijestiti svoje jake strane, prostore za razvoj kao i načine ponašanja,” pojasnila je Petelinšek.
Belbin profil, kao i assessment centri mogu pomoći i prilikom selekcije kandidata, procjenjujući njihovu usklađenost s potrebama pozicije, kapacitet za nošenje sa stresom i druge ključne kompetencije za uspješno obavljanje posla. “Iz iskustva mogu reći da su ovakve prakse jako bitne kandidatima i često nam se događa da se kandidati na razgovoru za posao raspituju o zaštiti mentalnog zdravlja i wellbeing benefitima. Iz tog razloga, potičemo poslodavce da s psiholozima kreiraju prevencijske planove ili da implementiraju gotove programe koji dugoročno stvaraju angažirane i motivirane pojedince,” govori Petelinšek.
Foto: Privatni album, Unsplash, Pexels
