Nakon stanke od dvije godine, ova prepoznatljiva splitska likovna manifestacija posvećena suvremenoj umjetnosti održava se u razdoblju od 19. studenoga do 16. prosinca 2021. godine, u organizaciji Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU)
Kad je riječ o historiografiji “salona”, neupitna je njihova integralna uloga kao središta društveno-intelektualne i kulturne razmjene, pri čemu su posebnu važnost imale žene.
A ovogodišnje izdanje Splitskog salona upravo stavlja fokus na žene odnosno, kako ističu organizatori – “afirmira vizualne radove, vizualna i društvena istraživanja pozvanih umjetnica, kolektiva i suradničkih organizacija koje promiču kompleksnosti feminističkih genealogija, potiču na produktivne dijaloge među generacijama kao načine izgradnje pravednijih povijesti, imaginiraju uključivije i zelenije sadašnjosti, lokalno, ali i mnogo šire.”
Kustosica 41. izdanja, Ivana Meštrov, objašnjava kako je glavna tema “Ne posve izgubljeni jedni za druge” intimni izložbeni glitch ili drugim riječima – “poticaj da se čujemo unutar trenutačnog kaosa svakodnevice.”
“Iako je glitch kao termin korišten u digitalnoj sferi, ovdje je posuđen od kustosice i istraživačice Legacy Russell, zagovornice glitch feminizma, koja ukazuje na problem u društvenom sustavu, koji je narušen ekonomskom, rasnom, socijalnom, seksualnom i kulturnom stratifikacijom i imperijalističkim procesima koji nastavljaju provoditi nasilje nad tijelima. Zato glitch u takvom sustavu nije pogreška, nego upravo suprotno, proširenje/korekcija.”
Program Salona održava se u više sekvenci te na nekoliko specifičnih gradskih lokacija i muzejsko-galerijskih prostora – Multimedijalni kulturni centar Split, Salon Galić, Akvarij Bačvice, Hrvatski pomorski muzej Split, queeranarchive, Galerija Kvart te novouspostavljena Galerija Zoje Dumengjić pri KBC-u Split koja revitalizira njeno arhitektonsko naslijeđe.
Naime, Zoja Dumengjić je još 1951. godine projektirala bolnicu na splitskim Firulama, kao i brojne druge objekte javne namjene s naglaskom na zdravstvenu arhitekturu koju obilježava inventivno promišljanje funkcionalnosti i humani pristup kroz usmjerenje na socio-psihološke potrebe čovjeka.
Za svoj osobit doprinos korpusu moderne arhitekture u Hrvatskoj dobila je dvije najznačajnije nagrade za životno djelo na području arhitekture – “Viktor Kovačić” (1979.) i “Vladimir Nazor” (1995.).
Cjelokupni program manifestacije, koja se otvara instalacijom “Dobra voda” (u izvedbi kiparice Marina Bauer, umjetnika zvuka Didier Doueta te plesačice, koreografkinje i autorice koncepta Zrinke Šimičić), možete pronaći ovdje.
Foto: HULU
