Povodom 121 godine od rođenja oca hrvatskog i jugoslavenskoga stripa, Andrije Maurovića, složili smo poveliki popis stripova koji su mnogim stripoljupcima na top ljestvici najdražih. Ovo su naslovi kojima svakako trebate dati priliku

Andrija Maurović bio je poznati strip autor. Najviše je poznat po seriji Stari mačak, koji se objavljivao tijekom 30-ih godina prošloga stoljeća, a u međuvremenu je i Andrija dobio nadimak po svome glavnom junaku. Osnovao je i strip magazin Mickey Strip davne 1937. godine, i zbog svoga je doprinosa često nazivan ocem hrvatskog i jugoslavenskog stripa, koji su se generalno dugo vremena gledali svisoka. Usporedno, poput kompjuterskih igara, na stripove se gledalo kao na neozbiljnu razonodu koja nema legitiman oblik pripovijedanja. Stripovi su čak bili omražavani i od strane književne zajednice, unatoč tome što su imali sve elemente koje imaju slične teme, od herojstva, do kritike društva.

No stripovi danas, odnosno grafički romani, sveprisutni u pop kulturi jednako kao i svaka druga umjetnost, a upoznati ste nesumnjivo i s time koliko je stripova doživjelo filmske adaptacije. Ako ste odlučili ući u svijet stripova, ili se želite podsjetiti na neke stripove koje ste jednom pročitali, ali se više ne možete sjetiti koji su, ovo je popis stripova koji su obilježili svijet i smatraju se jednim od najboljih grafičkih romana svih vremena. Od stripova za djecu do stripova o danas filmskim junacima.

Alan Ford

Alan Ford, isječak

Da, krećemo abecedno s popisom stripova. I da, znamo da niste previše iznenađeni što se ovaj junak nastao u Italiji još 1969. godine našao na ovome popisu. Alana Forda stvorili su Max Bunker (Luciano Secchi) i Magnus (Roberto Raviola), a riječ je o vrlo kreativnom satiričnom prikazu klasičnih tajnih agenata, prepun crnog i nadrealnog humora, uz pregršt referenci na talijansko te zapadno društvo, a neumorno progovaraju i o rasizmu te drugim boljkama naše svakodnevice. Nakon što se prvi broj prodao u preko 20 tisuća primjeraka, proširio se po Europi, a na području bivše Jugoslavije i danas se smatra jednim od najboljih stripova.

Asterix

Asterix strip, isječak

Ovaj popis ne bi bio potpun bez Asterixa, koji je s nama u nekom obliku cijelo djetinjstvo. Asterix ili Asterixove pustolovine je serija stripova o selu neosvojivih galskih ratnika koji se bore oko svijeta i pustolovine Rimska republika, uz pomoć čarobnog napitka, tijekom ere Julija Cezara u ahistorijskoj priči o vremenu nakon Galskih ratova. Serija se prvi put pojavila u francusko-belgijskom strip magazinu Pilote 29. listopada 1959. godine, napisao ju je René Goscinny, a ilustrirao Albert Uderzo. Ako ste i pogledali film ili crtani, dajte svakako priliku i stripu!

Batman

Batman, naslovnice stripova

Još jedan heroj za kojeg zna baš svatko. Strip je kreiran još 1939. godine, a u međuvremenu je dobio mnoštvo lica. Smatra se da ga je upravo Frank Miller 1986. godine pretvorio u onog Batmana kakvog poznajemo danas. mračnoga viteza koji se bori protiv zločinaca. U međuvremenu je dobio i batlera te tehnologiju, a ako tek krećete s antologijom, započnite od Batman: Gotham Knights.

Calvin and Hobbes

Calvin and Hobbes strip

Dnevni američki strip koji je kreirao ilustrator Bill Watterson i koji je bio sindiciran od 18. studenog 1985. pa sve do prosinca 1995. godine smatra se jednim od posljednjih popularnih novinskih stripova. Ovaj dvojac uživao je vrlo široku popularnost, kao i akademski te filozofski interes. Calvin i Hobbes prati duhovite ludorije naslovnih likova: Calvin, prerano sazreli, nestašni i pustolovni šestogodišnji dječak; i Hobbesa, njegovog podrugljivog plišanog tigra. Iako strip ne spominje često određene političke ličnosti ili suvremene događaje, istražuje široka pitanja poput zaštite okoliša, javnog obrazovanja, filozofskih nedoumica i nedostataka istraživanja javnog mnijenja. Na vrhuncu svoje popularnosti, Calvin i Hobbes je bio predstavljen u više od 2400 novina diljem svijeta, a sveukupno je prodano 45 milijuna knjiga zbirke s ova dva simpatična lika. Ako vam trebaju stripovi za djecu, ovo je idealan.

City of Glass

City of Glass strip

Stanovit odmak od tipičnih stripova, ova grafička knjiga priča vrlo neobičnu priču, a utjecala je i na kasniji razvoj stripova u ovome smjeru. Ilustrirao ju je David Mazzucchelli i napisao Paul Auster, a strip je egzistencijalistički noir misterij koji stvarno morate pročitati koncentrirano, ili nekoliko puta da biste ga shvatili, ali se isplati provlačiti se kroz neizbježnu zbrku u pogledu onoga što donosi. Ako volite cerebralne priče koje će vas tjerati da nagađate do kraja – ovo nikako nemojte propustiti!

Corto Maltese

Corto Maltese lik

Corto Maltese je serija avanturističkih i fantastičnih stripova nazvana po liku Cortu Malteseu, pustolovnom pomorcu. Stvorio ga je talijanski tvorac stripa Hugo Pratt 1967. godine, a strip se smatra jednim od od najumjetničkijih i najliterarnijih grafičkih romana ikada napisanih, a prevedeni su na brojne jezike i adaptirani u nekoliko animiranih filmova. U seriji se pojavljuje Corto Maltese, a u svojim avanturama punim referencija iz stvarnog svijeta, Corto se često susreće sa stvarnim povijesnim likovima poput američkog autora Jacka Londona i njegove medicinske sestre Virginije Prentiss, američkog odmetnika Butcha Cassidyja, njemačkog letačkog asa iz Prvog svjetskog rata Red Barona i mnogih drugih. Velike preporuke!

Diabolik

Diabolik likovi

Jedna od najpopularnijih stripova u povijesti talijanskog stripa, Diabolik, nastao  je 1962. godine i sastoji se od više od 800 svezaka. Strip su kreirale sestre Angela i Luciana Giussani, a doveo je do rođenja podžanra stripa fumetti neri. Strip je dobio ime po svom protagonistu, anti-junaku lopovu, inspiriranom nekoliko prethodnih likova iz Italije i drugih zemalja. Radnja serije odvija se u izmišljenom gradu Clervilleu, a glumi titularnog Diabolika, u početku predstavljenog kao nemilosrdnog i okrutnog lopova koji se ne ustručava nikoga ubiti kako bi ostvario svoja djela, uz pomoć svoje partnerice i ljubavnice Eve Kant. Strip je prodan u više od 150 milijuna primjeraka diljem svijeta, postavši jedna od najpoznatijih i najprodavanijih strip serija u Europi.

Dylan Dog

Dylan Dog naslovnica stripa

Dylan Dog je talijanska serija horor stripova koju je kreirao Tiziano Sclavi, a izdavao Sergio Bonelli Editore od 1986. godine. Strip je o istoimenom liku, istražitelju paranormalnog koji preuzima slučajeve koji uključuju nadnaravne elemente poput duhova, demona, vampira, nemrtvih, vukodlaka i drugih stvorenja, ali i zastrašujuće sociopatske kriminalce i serijske ubojice. Prkosi cijeloj prethodnoj tradiciji horora s velom nadrealizma i antiburžoaskom retorikom. Dylana podupire uglavnom njegov pouzdani pomoćnik Groucho (sličan Groucho Marxu) koji dodaje humor ovom jezivom žanru i Dylanovom mračnom temperamentu. Strip se prodao u više od 60 milijuna primjeraka u cijelom svijetu.

Fables

Fables naslovnice stripa

Fables je američka serija stripova pokrenuta 2002. godine koju je kreirao i napisao Bill Willingham. Strip sadrži različite likove iz bajki i folklora – koji se sami nazivaju “Basne” – koji su prije nekoliko stoljeća formirali tajnu zajednicu unutar New Yorka poznatu kao Fabletown, nakon što je njihovu domovinu osvojio tajanstveni i smrtonosni neprijatelj poznat kao “The Adversary”. Radnja je smještena u današnje vrijeme i prati nekoliko pravnih zastupnika Fabletowna, kao što su šerif Bigby Wolf, zamjenica gradonačelnika Snjeguljica, njezina sestra Rose Red, princ Charming i Boy Blue… Ukratko, prepoznat ćete mnoge likove. Fables su bili prepoznati od strane i publike i struke, strip je osvojio mnoge nagrade, a primio je i nekoliko nominacija za nagradu Hugo za najbolju grafičku priču.

Flash Gordon

Flash Gordon plakat

Flash Gordon je protagonist pustolovnog stripa o svemirskoj operi koji je stvorio i izvorno nacrtao Alex Raymond. Prvi put objavljen davne 1934. godine, danas je adaptiran na razne medije, uključujući filmove, televiziju i animirane serije. Strip prati avanture Flasha Gordona, zgodnog polo igrača i njegovih suputnika Dalea Ardena i dr. Hansa Zarkova. Priča počinje sa Zemljom kojoj prijeti sudar s planetom Mongo. Doktor Zarkov izmišlja raketni brod za letenje u svemir u pokušaju da zaustavi katastrofu. Napola lud, otima Flasha i Dalea. Slijetajući na planet i zaustavljajući sudar, dolaze u sukob s Mingom Nemilosrdnim, Mongovim zlim vladarom. Ako vam treba još uvjeravanja, Flash Gordon smatra se jednim od najbolje ilustriranih i najutjecajnijih američkih avanturističkih stripova ikada.

Fritz the Cat

Fritz the Cat strip

Fritz the Cat je strip koji je stvorio Robert Crumb 1965. godine. Smješten u “supergradu” antropomorfnih životinja, strip se fokusirao na Fritza, mačjeg prevaranta koji je često odlazio u divlje avanture koje su ponekad uključivale seksualne eskapade. Crumb je ovaj lik počeo crtati u domaćim stripovima kada je bio dijete, a u vrlo je brzo Fritz postao jedan od njegovih najpoznatijih likova, uglavnom zahvaljujući adaptaciji filma Ralpha Bakshija. Kompilacije stripova Mačka Fritz uzdigle su strip u jednu od najikoničnijih obilježja underground scene, a strip je dobio i dodatnu pažnju kada je adaptiran u istoimeni animirani film koji je postao međunarodni hit i bio prvi dugometražni animirani film koji je dobio ocjenu 10 u SAD-u i najuspješniji nezavisni animirani film do danas.

Garfield

Garfield strip

Još jedan od stripova idealnih za djecu, ali i odrasle. Garfield je američki strip koji je stvorio Jim Davis 1976. godine, a od 2013. bio je sindiciran u otprilike 2580 novina i časopisa i držao je Guinnessov svjetski rekord kao najrasprostranjeniji strip na svijetu. Radnja Garfielda smještena je u rodni grad Jima Davisa, Muncie, Indiana, u SAD-u. Uobičajene teme u stripu uključuju Garfieldovu lijenost, opsesivno jedenje, ljubav prema kavi i lazanjama, prijezir prema ponedjeljcima i dijetama. Također je prikazano kako Garfield manipulira ljudima kako bi dobio što god želi. Fokus stripa uglavnom je na interakcijama između Garfielda, Jona i Odieja, ali se pojavljuju i drugi sporedni likovi koji se ponavljaju. Dio široke popkulturne privlačnosti stripa je zbog nedostatka društvenih ili političkih komentara, što se ne može reći za većinu ostalih na ovome popisu.

Martin Mystère

Martin Mystère naslovnica stripa

Talijanski strip koji su stvorili pisac Alfredo Castelli i umjetnik Giancarlo Alessandrini, a prvi put ga je u Italiji objavio Sergio Bonelli Editore 1982. godine. Dark Horse Comics objavio je englesku verziju serije u SAD-u, a još uvijek izlazi u Italiji i preveden je na mnoge druge jezike, ponekad s promijenjenim imenom (npr. u Njemačkoj se serija zove Alan Dark, u Hrvatskoj Martin Mystery/Martin Mystère, a u Srbiji Marti Misterija). Serija je jedan od najpopularnijih Bonellijevih stripova u Italiji, a svaki mjesec se prodaje u više od 20.000 primjeraka.

Marvels

Marvelovi likovi

Treba li ovaj strip uopće predstavljanje? Marvels daje odgovor na pitanje kakav bi nama, običnim ljudima, bio život da nam se iznad glave stalno motaju Marvelovi likovi. Dok oni spašavaju sebe i svijet, obični ljudi i njihova imovina mogu biti kolateralne žrtve, te stoga stvoriti i mišljenje o toj kostimiranoj borbi između dobra i zla u kojoj na mahove moramo postaviti još jedno pitanje, a to je, nije li naš heroj možda i zločinac? Priču pratimo kroz oči Phila Sheldona, novinskog fotografa koji u četiri epizode i četiri važna perioda u Marvelovim izdanjima izbliza prati što se događa s Fantastičnim četvorkom, Avengersima i X-Menima. Pri tome prolazi kroz faze straha, divljenja i ogorčenja. Obavezno štivo!

My Favorite Thing Is Monsters

My Favorite Thing Is Monsters isječak

Nakon što je virus Zapadnog Nila ostavio ilustratoricu Emil Ferris djelomično paraliziranu, ponovno je naučila crtati lijepljenjem pera na ruku. Njezina želja za oporavkom – i njezina ljubav prema horor filmovima iz djetinjstva – očiti su u njezinom svirepom, polu-autobiografskom radu, smještenom u Chicago u kasne 1960-ih, a glumi mladu djevojku koja o sebi misli (i crta sebe) kao o vukodlaku. Ferrisičina gusta, zamršeno šrafirana umjetnost daje blistavu, skulpturalnu formalnost ovoj priči o ubojstvu i višestrukim čudovištima.

Persepolis

Persepolis strip

Njezin lik ste možda vidjeli na Instagramu gdje je poprilično popularna. Persepolis je autobiografska serija bande dessinées (francuskih stripova) Marjane Satrapi koja prikazuje njezino djetinjstvo do ranih odraslih godina u Iranu i Austriji tijekom i nakon Islamske revolucije. Naslov stripa je referenca na drevnu prijestolnicu Perzijskog Carstva.  Izvorno objavljeni na francuskom, grafički memoari su prevedeni na mnoge druge jezike, uključujući engleski, španjolski, katalonski, rumunjski, portugalski, talijanski, grčki, švedski, finski, gruzijski, nizozemski, kineski i druge. Od 2018. godine prodan je u više od 2 milijuna primjeraka diljem svijeta. Perzepolis je napisan 2000., a Perzepolis 2 napisan je 2004. godine.

Saga

Saga strip naslovnica

Ovaj strip  je prekrasan spoj space opere i high fantasyja stvoren kako bi pričao priču o izazovima roditeljstva i odrastanja. Alana i Marko su vojnici dviju zaraćenih rasa usred galaktičkog rata koji se, unatoč tome što priroda i običaji to ne nalažu, zaljube, vjenčaju i naprave bebu. Njihov je zločin prevelik, em radije vode ljubav nego rat (zbližavanje s neprijateljem), em ne žele voditi rat (dezerteri su) pa obje strane šalju potjeru za njima i njihovim novorođenčem. Među zvijezdama ih nosi drveni svemirski brod, a putem oni, njihova beba i mi saznajemo koliko je čudesno mjesto Univerzum i koliko ozbiljne posljedice nekih životnih odluka mogu biti.

Scott Pilgrim

Scott Pilgrim strip

Scott Pilgrim je serija grafičkih romana kanadskog autora i strip crtača Bryana Leeja O’Malleyja. Strip govori o Scottu Pilgrimu, ljenčaru i glazbeniku koji živi u Torontu i svira bas u bendu. On se zaljubljuje u američku dostavljačicu Ramonu Flowers, ali mora pobijediti njezinih sedam zlih bivših kako bi s njom uopće mogao dejtati. Strip se sastoji od šest crno-bijelih svezaka veličine sažetka, objavljenih između kolovoza 2004. i srpnja 2010., od strane neovisnog izdavača stripova Oni Press iz Portlanda, a filmska adaptacija stripa pod nazivom Scott Pilgrim vs. the World s glumcem Michaelom Cerom u naslovnoj ulozi vinula je ovaj strip u nebesa.

Stari Mačak

Stari Mačak naslovnica stripa

Andrija Maurović, otac jugoslavenskog stripa, stoji iza ovog, jednog od najpoznatijih stripova u regiji. Serija stripova je zajedno nastala u suradnji s novinarom Franjom Fuisom, koji je mrzio adaptacije, pa se odlučio za originalnu seriju. Lik Stari Mačak prvi put je predstavljen u Gospodar Zlatnih Bregova kao stariji lutalica koji je nakon tragične nesreće izgubio sjećanje. Djelo je prvo serijalizirano u časopisu “Novosti”, a potom i u strip magazinu “Mickey Strip” pod imenom Crni Jahač, i to davne 1938. godine. Nije tipičan zapadnjački heroj, Maurović je inspiraciju tražio u svakodnevnim poznanstvima, bazirajući Starog Mačka na građevinskom radniku kojeg je često sretao u pubu u Iličkoj ulici. Inače, Maurović je zajedno s drugim piscima i umjetnicima osnovao 1937. strip magazin “Mickey Strip”, gdje je velik dio njegova djela objavljen u serijama, uz Staroga mačka. Poznat je po svom realističnom, grubom stilu, korištenju crno-bijelih kontrasta i dinamičnog toka kroz korištenje perspektive, a s obzirom na to da je praktički riječ o kanonu, ako ste ljubitelji baštine, ovo nikako ne smijete zaobići.

The Complete Maus

The Complete Maus naslovnica stripa

Ovo strip remek-djelo Arta Spiegelmana dobilo je Pulitzerovu nagradu. Riječ je o prepričavanju istinite priče o umjetnikovu vlastitom ocu – Židovu koji je preživio Hitlerovu Europu. To je također poslužilo kao sredstvo Artu Spiegelmanu da zabilježi svoj problematičan odnos s ocem i da se pomiri s obiteljskom pričom o užasu i preživljavanju. Maus je srceparajuća priča, ali ju je bilo važno ispričati. Kao i čitati.

The Sandman

The Sandman isječak

Mnogi smatraju da je upravo ovaj strip serijal koji je za DC Comics kreirao Neil Gaiman i počeo ga objavljivati 1989. godine počeo mijenjati stereotip stripa da je šund. Gaiman se udaljio od osnovnog koncepta superheroja kojeg je taj lik sadržavao i otišao u mitologiju. Njegov je glavni junak Gospodar sna ili, jednostavno, San (Dream). On je jedan od Vječnih (Sudbina, Smrt, Želja, Očaj, Delirij i Razaranje) i avantura mu počinje nakon što bježi iz 70-godišnjeg uzništva u koje ga je strpalo okultno društvo greškom ga zamijenivši sa Smrću koja je bila osnovna meta. Ako ste ikada čitali (ili gledali?) Gaimana, znate već da je ovo njegov standard.

 The Walking Dead

The Walking Dead isječak stripa

Da, ona serija o zombi apokalipsi koja ljude pretvara u veća čudovišta od živih mrtvaca viđena je na televiziji već deset sezona. Okosnicu radnje i svoje likove vuče iz ovog serijala iz 2003. godine, a unatoč tome što koncept zombija nije nikad ispričana priča, ova je definitivno daleko najpopularnija u pop kulturi.

Through The Woods

Through The Woods strip

“Došao je iz šume. Kao i većina čudnih stvari.” Knjiga kratkih priča Emily Carroll je horor, ali i psihološki prikaz izolacije i otuđenja, a ne onaj na krvavi na koji smo navikli. Ostajemo uznemireni njezinim pričama, ali i manipulirani. Vrlo lukav strip koji je preteško opisati detaljnije od ovoga – naprosto morate u njega zaviriti. Ako volite jezive priče, dakako!

V for Vendetta

V for Vendetta strip

Ma sigurno ste čuli i za ovo, no jedan je od naslova za koje se u pravilu ne zna da je stripovski. Objavljen još 1982. od strane Alana Moorea i Davida Lloyda, govori o liku o kojem ne saznajemo puno, osim da ruši vlast kroz stvaranje kaosa. Ne saznajemo niti identitet osobe koja se nalazi ispod maske koja je danas postala simbol Occupy pokreta, i ako volite takve priče, ovu svakako morate čitati!

Watchmen

Watchmen lik

Još jedan hit Alana Moorea, uz Davea Gibbonsa. Sve što ste čuli o ovom grafičkom romanu, koji je prvi put objavljen kao serijal od 12 izdanja 1986. i 1987., istina je. Promijenio je u potpunosti pravila stripa, i kažu da nije za one koji nikada prije nisu pročitali strip. Ovaj literarni post-modernistički postupak dekonstrukcije svih pravila postao je kanon o društvu, umjetnosti te politici.

Zagor

Zagor naslovnica

Zagor je klasičan heroj, čovjek koji mrzi nepravdu i koji je svoj život posvetio borbi protiv kriminalaca i zlikovaca najnižeg kova. Riječ je o talijanskom vestern-horor-SF stripu urednika i pisca Sergija Bonellija, a prvi put je objavljen još 1961. godine. Zagorovo pravo ime je Patrick Wilding, koji se bori za održavanje mira na cijelom svom teritoriju, štiti indijanska plemena i lovi kriminalce bez obzira na njihovu boju kože. Iako je bio jako popularan u Italiji, najviše se hvale nevjerojatnim uspjehom u Hrvatskoj, Srbiji te Turskoj, gdje je jedan od najpopularnijih strip heroja ikada.

 

Foto: Corto Maltese