Snježana Horvatić Popović tekstilna je dizajnerica koja je odlučila ponuditi alternativu „brzoj modi“, te je pokrenula jako zanimljiv projekt ParamParam. Mi smo joj na tom „malom“ i važnom edukativnom koraku itekako zahvalni.

“Donesite mi svoj voljeni odjevni predmet koji godinama stoji na dnu ormara i ne znate što s njim. Žao vam ga je baciti jer vas veže na neku vašu uspomenu (kao traperice kupljene od prve plaće ili bakin stari kaput). Prema zajedničkom dogovoru stvoriti ćemo novi, za vas osobni proizvod. Nadogradit ćemo ga, prenamijeniti i produžiti njegov životni ciklus”, stoji rečenica na ParamParam web-stranici koja nam je zapela za oko, pa smo Snježanu brže-bolje zamolili da nam više kaže o ovom vrijednom projektu.

Kako kaže, njezino svjedočenje opsjednutosti društva kupovinom i stalnom potrebom za više te trendovima u neprestanoj promjeni, potaknulo ju je da uspori, zapravo da stane i promijeni svoje navike.

„Sada više cijenim svaki “stari” odjevni predmet i u njemu pronalazim inspiraciju za kreiranje nečeg novog. Radi se o priči koja stoji iza odjeće. Kad kažem priči, u ParamParam možete dobiti upravo vašu osobnu uspomenu/priču prenesenu na “novi” odjevni ili ne odjevni predmet i dodatno personaliziranu vama osobnim detaljima, ukrašavanjem poput veza ili tiska. Zadnja narudžba koju sam imala bila je za našu prvakinju u karateu te sam personalizirala njezin crni pojas, a jedna od prvih narudžbi bila je reparacija 37 godina starog plišanca zvanog Krokač. Često kada trebamo nešto personalizirano u manjim serijama ili po jedan komad zapravo se nemamo kome obratiti.“

Osnovna riječ koja opisuje njezin modni projekt, namjerno koristim riječ projekt, a ne brend, jer je doista više od toga, jest upcycle. Ako želite neki stari komad odjeće prenamjeniti u novi i udahnuti mu novi život, javit ćete se Snježani koja mi na tu temu govori: „Osim nastojanja da smanjimo svoj CO2 otisak, upcycle ili prenamjena odjeće nam uistinu omogućuje da iskusimo i cijenimo rad koji ide u kreiranje, te da se i sami uključimo u proces kreiranja. Ponovno korištenje tj. prenamjena odjeće, kao i spora moda sve je više dostupna i prihvaćena, te dobra za ljude da počnu donositi održive i etičke odluke. To je također područje u kojem ljudi mogu, uz pružanje alata i znanja, stvoriti nove predmete koji odgovaraju njihovim vrijednostima. U procesu stvaranja/pretvorbe ne koriste se novi resursi, već prenamijenjuju postojeći, što dodatno otežava sam proces, ali je zadovoljstvo na kraju veće.

paramparam

S tom idejom Snježana je pokrenula i kreativne radionice prenamjene tekstila za građanstvo za koje se za sada pokazuje interes, ali ne u pretjeranom broju. No međutim tek je na početku, a teme koje ujedinjuju ovakvu modnu zajednicu nadilaze samu modu. „To je stil života, revolucija, radi se o istinskom pokušaju da budemo promjena koju želimo vidjeti u svijetu“, kaže mi te nastavlja „Kada sam otvorila obrt i pokrenula ovu inicijativu krajem 2020. godine ogromne količine odjeće počele su stizati na vrata, te sam shvatila da je ovo zapravo gorući problem svih nas. Proučavajući statistike, radi se o stotinama tisuća tona tekstila koji godišnje završavaju na otpadu i ovakav pristup ponovnog korištenja tekstila poštuje pravilo kružne ekonomije, a koja će se morati primjenjivati u svim sektorima proizvodnje, do 2050. godine prema Europskim regulativama.“

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Moja Orgozona (@param_param_upcycle)

Također, Snježana mi zaraznom zanesenošću objašnjava: „Kod prenamjene tekstila ideje mogu biti raznolike, a količine neželjenog tekstila su za sada nepresušne. Zašto ne biste svoje prve traperice pretvorili u ležernu torbu, unikatnu i personaliziranu, kakvu nitko drugi nema i koju ćete ponosno nositi još mnogo godina? Ili dječju haljinicu prenamijenili u jastučnicu i sačuvali uspomenu? Ili odjeća od predaka? Da ne spominjem kako su svi ti “stari” materijali kvalitetni, čvrsti i izdržljivi te većinom prirodni (bez velikog udjela poliestera) i upravo bi ih bilo šteta baciti jer vam više ne trebaju.  Oni se mogu prenamijeniti u novi predmet koji će ukrašavati vaš dom ili će vam služiti pri odlascima u prirodu, na piknik ili nešto treće. Time smo napravili i jednu kupovinu manje, odnosno smanjili potrebu za proizvodnjom. Svaka vrsta materijala naravno formira i funkciju novog prenamijenjenog predmeta. Npr. kravate koje su pomalo”izašle iz mode”, pogotovo one jako šarene i široke, od njih se kreativnom prenamjenom može napraviti široki spektar odjevnih ili ne odjevnih predmeta poput oznaka za knjige, ogrlica, narukvica, remena, traka za kosu, šalova, suknji, presvlaka za namještaj, prsluka, torbica…. Traper je isto izvrstan materijal za ponovno korištenje pogovoto u kombinaciji s košuljom, kravatom ili maramom.“

paramparam

Obzirom da se radi o gorućem problemu o kojem se sve više govori jer nije više dovoljno reciklirati već smo u fazi kada treba sve više težiti kružnoj ekonomiji i ne posezati za novom robom, pitala sam Snježanu i kakav je odaziv na ParamParam.

Reakcija domaćeg tržišta na termin upcycle ili prenamjenu odjeće je većinom pozitivna, no potrebno je vremena da shvatimo da se naše navike kao jednog potrošačkog društva moraju promijeniti. Da zapravo imamo izbor birati koga ćemo podržati pri svojoj kupovini, kao i da se educiramo o onima koje trenutno podržavamo. Na opće dobro svih, a posebno naše djece i njihove djece kao i planete Zemlje.“

Snježanu i sve njezine novosti možete pronaći na www.paramparam.eu ili na društvenim mrežama FB i IG kao i na sajmovima i buvljacima poput FULKUL, PINK, MADE BY te svake druge subote u Udruzi Vestigium gdje organiziraju besplatnu razmjenu odjeće kao prvi korak u procesu cirkuliranja odjeće te kreativne radionice prenamjene tekstila za građanstvo. Uskoro kreću i sa sajmovima novoosnovane udruge ARTIZANAT, koja je objedinila stotinjak rukotvoraca i ekološki osviještenih pojedinaca.

paramparam

„Planovi za dalje je ostati na ovom putu i poštivati načela kružne ekonomije, pružati savjetovanja i pronalaziti nove načine kako cirkulirati, ponovno koristiti i prenamijeniti odjevne predmete, a u planu su i besplatne analize ormara!  Ovim putem sve pozivam da podrže sajmove razmjene odjeće, sajmove lokalnih i “malih” rukotvoraca, koriste usluge popravaka i prepravaka, kao i da izvuku odjeću iz dubine ormara i zacirkuliraju je dalje ili je prenamjene na jednoj od nadolazećih kreativnih radionica“, govori mi za kraj.

Foto: Unsplash