Globalno zatopljenje sve očitije utječe na pojave suše i poplava, a s ovim pogoršanjem situacije zarada poljoprivrednika pada. Iz tog razloga, roditelji svoje mlade kćeri već s 13 godina potiču na brak kako bi izbjegli siromaštvo. U taj rizik ulazi oko 1,5 milijuna djevojčica u južnoafričkoj državi Malavi, što je kod nas nepojmljiva statistika
I dok je kod nas udaja ili ženidba iznimno sretna vijest za bliske prijatelje i rodbinu, prema podacima Svjetske banke i organizacije Save the Children u svijetu je svake godine oko 15 milijuna djevojčica udano prerano, što ih izlaže većem riziku od iskorištavanja, seksualnog nasilja, obiteljskog nasilja i smrti tijekom poroda. Gotovo 100 milijuna djevojčica živi u zemljama bez zakona koji ih štite od prerane udaje, no svjetski su vođe zacrtali cilj zaustavljanja dječjih brakova do 2020. godine, prema UN-ovom setu globalnih ciljeva. Međutim, klimatske promjene su jedan od faktora koji bi im mogao iznimno odmoći u tom cilju iako na površini djeluje kao da ekologija i dogovoreni brak nemaju puno toga zajedničko.
Svatko ima svoju ideju o tome što je klimatska promjena. Za neke, to je životinjica koja se bori pronaći sigurni prostor na topljenju ledenjaka. Za druge, to je apokaliptična vizija gradova koji nestaju ispod valova. Za treće, klimatske promjene uopće nisu stvarnost. No, sve više i više djevojaka diljem Afrike osjeća opipljive manifestacije klimatskih promjena, dok sjede s novorođenčem u rukama, gledajući kako njihovi prijatelji odlaze u školu. Projekt Brides of the Sun, financiran od strane Europskog novinarskog centra, pokušao je procijeniti razmjer onoga što mnogi stručnjaci tvrde da je stvarna i rastuća kriza: pojava generacije djece kao nevjeste, dokazujući da je to izravni rezultat klimatske promjene.
Mnogi su razlozi za to zašto se djevojčice udaju mlade. U nekim društvima to je jednostavno praktično; kada djeca dođu do puberteta, seksualno ponašanje rezultira rizikom od trudnoće. Drugdje, razlog je siromaštvo: kad si roditelji ne mogu priuštiti hraniti nekoliko djece, žele što prije udati djevojčice kako bi je prehranila druga obitelj. Sa sve većim posljedicama koje donose klimatske promjene, potreba za time da se djevojčice što prije udaju u drugu obitelj sve je češća. “Nemamo detaljne podatke, ali tvrdim da je 30 do 40 posto dječjih brakova u Malaviju zbog poplava i suša uzrokovanih klimatskim promjenama”, kaže Mac Bain Mkandawire, izvršni direktor Mreže mladih i savjetovanja i inicijator mnogih kampanja za prava žena i djece u Malavi. “Detaljnih podataka nema”, objašnjava on, “jer nitko prije nije mislio povezati te dvije pojave i postavljati prava pitanja.”
Objavljene brojke mogu podcijeniti opseg problema jer su mnogi brakovi neformalni, odnosno neslužbeno zabilježeni. Često su jednostavno sporazum između dvije obitelji, ili ako nema roditelja, između dječaka i same djevojke. Ponekad mali miraz plaća muž ili njegova obitelj.
Tako je bilo za Filomenu Antonio. Imala je 15 godina kad je 21-godišnji Momande Churute prišao njezinu ocu Antoniju i ponudio mu 2.000 mozambijskih metikala (dvjestotinjak kuna) da mu da ruku njegove kćeri.
Njezin otac Antonio Momade Jamal ima 50 godina. Živio je cijeli život u Momi u provinciji Nampula. Počeo je ribariti 1985. godine, što je tada bio uistinu profitabilan posao. Tada su kupci dolazili iz grada Nampule da što prije kupe ulov. Zatim se vrijeme počelo mijenjati.
“Primjećujemo da je previše vruće. Govorim s kolegama o tome i svi se slažemo da je teško zbog visoke temperature uhvatiti dovoljno ribe”, kaže on. “Na područjima gdje smo nekoć bili, razina mora raste i valovi su puno jači.”
Svjestan je da je Filomena previše mlada da se ženi, ali je osjećao da nema puno izbora i kad mu je Momande ponudio da je podrži da ostane u školi, složio se. Kaže da nije jedini.
“Imam petero djece koja idu u srednju školu. Imam još dvije kćeri, imaju 11 i 13 godina. Da je čovjek došao tražiti njihovu ruku, razmišljao bih o tome, razmislio bih. On bi mi mogao pomoći ne damo da podržim svoju kćer, nego i da pomognem drugoj djeci da nastave obrazovanje. Dosta se naših susjeda slaže sa mnom.”
Mozambik je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. Broji 28 milijuna stanovnika, od kojih gotovo 70 posto živi ispod granice siromaštva. Posebno je osjetljiva na klimatske promjene: Nizozemska komisija za procjenu utjecaja na okoliš upozorava da se “opasnosti povezane s klimatskim promjenama, poput suša, poplava i ciklona, pojavljuju sve češće”.
Zakonska dob za brak je 18 godina (16 uz suglasnost roditelja), ali još uvijek Mozambik ima jednu od najviših stopa dječjeg vjenčanja na svijetu, pri čemu je gotovo jedna od dvije djevojčice udana u dobi do 18 godina i jedna od sedam u dobi do 15 godina. Najviša stopa dječjeg vjenčanja nalazi se u sjevernim pokrajinama, uključujući i Nampulu, koja također ima najveći broj trudnoća adolescentica.
No, postoji sve veća svijest po tom pitanju, a aktivirala se i vlada. U Malavi je od 2015. godine nezakonito vjenčati se mlađi od 18 godina, a u planu je tu odredbu uvrstiti i u Ustav. Stopa dječjeg vjenčanja trebala bi pasti, ali unatoč tome, taj “običaj” i dalje traje upravo zbog sve nepovoljnijih uvjeta i mogućnosti zarade. Obitelji koje bi nekoć bile u stanju priuštiti da hrane i obrazuju nekoliko djece, izvijestile su da su se sada suočile s nemogućom situacijom i jedino rješenje bilo je da se jedna ili više kćeri udaju, a često bi to bila odluka upravo djevojaka, koje se nadaju da je muž rješenje za njihov problem gladi, nesreće i neobrazovanja. Kako će se ovaj problem riješiti, tek ćemo vidjeti, no nadajmo se da će uskoro svako maloljetno dijete imati pravo na dostojni rast i razvoj i ne morati ući prerano u svijet odraslih.
