U Norveškoj na snagu stupa novi zakon koji zabranjuje da se na društvenim mrežama objavljuju modificirane fotografije bez izjave o učinjenom. Hoće li to pomoći u poravnavanju iskrivljene slike od koje pate brojne društvene mreže?
Pravila, koja su najavljena krajem prošloga tjedna, utjecat će na bilo koje plaćene objave na svim platformama društvenih mreža, kao dio napora da se “smanji pritisak” među mladima kad je riječ o ideji “idealnog tijela”, odnosno, cilj je boriti se protiv raznih nerealnih standarda ljepote koji se nameću posljednjih godina.
Influencerima će tako postati nezakonito dijeljenje retuširanih fotografija svog tijela u promotivnim postovima na društvenim mrežama, bez priznavanja da je slika obrađena. Naravno, to je potaknulo brojne reakcije, od toga da pojedinci ne vide smisao u tome ako je samo u pitanju Norveška jer mladi gledaju i druge korisnike koji neće biti obvezani poštivati taj zakon, do toga da je većina pozdravila ovaj korak, rekavši da su razne modifikacije fotografija poprimile monstruozne proporcije.
“Ovaj zakon nam je potreban”, izjavila je 26-godišnja norveška influencerica Madeleine Pedersen za Radio 1 Newsbeat, nadodajući da je nužno promijeniti pravila kako se mladi ne bi više uspoređivali s nerealnim fotografijama. “Borila sam se s istim problemima zbog Instagrama kao mlađa. Dan-danas ne znam jesu li ostale djevojke na koje sam se ugledala uređivale svoje fotografije ili ne. Zbog toga svi trebamo odgovore – trebamo ovaj zakon. Ljudima će biti naprosto previše neugodno priznati da retuširaju, pa će uređivati manje, kao što bi i trebali”, kaže ona.
Eirin Kristiansen, 26-godišnja influencerica iz Bergena u Norveškoj, slaže se da je novi zakon “korak u dobrom smjeru” – ali smatra da “nije baš dobro promišljen”. “Meni se to više čini kao prečac za rješavanje problema koji zapravo neće ništa poboljšati”, kaže Eirin za Newsbeat. “Probleme s mentalnim zdravljem uzrokuje mnogo više od uređene fotografije, a još jedna oznaka na fotografijama oglašivača neće promijeniti kako se uistinu osjećaju mlade djevojke i dječaci, po mom mišljenju.”
Ipak, studija britanskih zastupnika prošle godine pokazala je da je većina mlađih od 18 godina rekla da su slike na društvenim mrežama “izuzetno utjecajne” na imidž njihova tijela. Samo 5 % osoba mlađih od 18 godina u anketi reklo je da ne bi razmišljalo o promjeni izgleda dijetom ili estetskom operacijom. U porastu su i problemi s mentalnim zdravljem, anksiozni poremećaji te poremećaji prehrane.
Pojedini influenceri išli su toliko daleko da su zatražili da se zakon proširi na sav sadržaj, ali opet nije jasno kako bi se točno to kontroliralo. A budući da se ta pravila dosad primjenjuju samo na one u Norveškoj, norveški će korisnici i dalje nailaziti na uređene postove influencera i poznatih osoba u inozemstvu.
A koliko je realno da se zakon prihvati na cijelome svijetu? Osim što bi to bilo teško, čini se nevjerojatnim da postoji jednostavnije rješenje – TikTok, Snapchat i Instagram bi samostalno trebali napraviti takve korake, a ne da ih svaka država pojedinačno prisiljava da konačno nešto poduzmu sa situacijom na svojim platformama. TikTok je, primjerice, nedavno upozoren na pogrešku da su primjenjivali filtre na videozapisima korisnika bez njihova odobrenja, tako da je to sasvim dovoljan pokazatelj kako oni gledaju na nametnute standarde ljepote.
Iako ne znamo još točno kako će sve izgledati niti što nam nosi budućnost ovakvih zakona, pohvalno je vidjeti da se ne zanemaruje široko rasprostranjen problem koji neminovno utječe na naše buduće generacije. U međuvremenu, podržimo tvrtke, influencere i influencerice koji već produciraju stvarni sadržaj za stvarne ljude – dok čekamo stvarne promjene.
Foto: @analarcom/Instagram
