Hodanje je jednostavna aktivnost koja pruža velike zdravstvene prednosti, poput sprječavanja pretilosti. No, postoji li neko doba dana kada hodanje ima više prednosti? Koje je najbolje vrijeme za hodanje i mršavljenje?

Hodanje je jedna od najjednostavnijih i najkorisnijih tjelesnih aktivnosti koje postoje. Ne treba nam posebna odjeća i možemo ga prakticirati sami ili u dobrom društvu i u bilo koje vrijeme. Sve što trebate je par udobnih cipela, udobna odjeća i želja za kretanjem.

Iako je također važno održavati zdrav stil života i prehrane, hodanje će vam pomoći da smršavite i poboljšate svoje mentalno i fizičko zdravlje. Ali koje je najbolje vrijeme za šetnju? Neki misle da je najbolje doba dana da to radite na prazan želudac zato što je učinkovitije. Drugi smatraju da je šetnju bolje ostaviti za kraj dana, prije večere ili čak nakon nje, kako bi metabolizam ostao ubrzan noću. Tko je u pravu?

Koliko koraka trebate napraviti da biste izgubili na težini

Hodanje je jednostavna tjelesna aktivnost prikladna za sve uzraste, iako točan broj dnevnih koraka za mršavljenje nije utvrđen. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), preporuča se hodati oko 10.000 koraka dnevno kako biste ostali agilni i spriječili bolesti poput pretilosti. Međutim, nedavna meta-analiza objavljena u European Journal of Preventive Cardiology sugerira da hodanje od samo 4000 koraka dnevno, manje od polovice preporučene količine, može biti dovoljno za produljenje života. To znači da je bilo koji broj koraka bolji nego nijedan. I što više hodate, to više dobivate u smislu zdravstvenih prednosti.

Koliko koraka možete napraviti za 30 minuta šetnje

Dok su neki istraživači analizirali broj koraka koje trebamo poduzeti da bismo ostali u formi, drugi su utvrdili koja je količina vremena najučinkovitija za optimalno zdravlje. Ako uzmemo preporuke WHO-a kao referencu, morali bismo hodati oko 7-8 km dnevno (pridodano našim dnevnim aktivnostima), ili drugim riječima, oko sat i pol. Odnosno, 30 minuta bilo bi ekvivalentno otprilike 2,5 km. Ali to može varirati od jedne osobe do druge ovisno o njihovom životnom stilu, kao što je vrsta posla.

Koje su prednosti hodanja

Dobrobiti hodanja su brojne i raznolike, kako za fizičko tako i za emocionalno zdravlje. Različite studije i istraživanja bavila su se ovom problematikom, među kojima se ističu:

  1. Može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, hipertenzije i visokog holesterola. Hodanje najmanje 30 minuta dnevno brzim tempom i pet dana u tjednu može vam produžiti život. I smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti do 11 posto, objašnjava Španjolska zaklada za srce.
  2. Hodanje pomaže u kontroli ili gubitku težine, jača kosti i mišiće. Osim toga, povećava energiju i količinu vitamina D u tijelu, te poboljšava ravnotežu i koordinaciju.
  3. Ako u svoju dnevnu rutinu dodate 30 minuta brzog hoda, možete sagorijeti oko 150 kalorija više dnevno.
  4. Šetnja ublažava stres, anksioznost i depresiju i pomaže psihičkom blagostanju.
  5. Prema neuroznanstveniku Shaneu O’Mari, autoru knjige ‘In Praise of Walking’, svakodnevno hodanje održava kognitivni kapacitet mozga, živčanog sustava i mišića, regenerira organe i odgađa demenciju.
  6. Hodanje također može potaknuti kreativnost, kritičko razmišljanje i raspoloženje.

Što se događa s tijelom kad hodate svaki dan

Tijelo svaki dan doživljava nekoliko pozitivnih promjena od hodanja. Neki od njih su:

  • Srce postaje jače i pumpa više krvi, što poboljšava cirkulaciju krvi i oksigenaciju stanica.
  • Imunološki sustav se jača i lakše se bori protiv raznih infekcija. Mozak se aktivira i oslobađaju se endorfini, serotonin i dopamin. To su neurotransmiteri koji su odgovorni za osjećaj sreće i zadovoljstva, ali i motivaciju.
  • Kvaliteta sna se poboljšava, što potiče fizički i psihički oporavak.

Što je bolje – hodati ujutro ili popodne

Vjerojatno ste čuli da ćete postići bolje rezultate ako hodate na prazan želudac jer to ubrzava vaš metabolizam i pomaže vam da sagorite više kalorija. Osim toga, neka istraživanja sugeriraju da jutarnje hodanje može imati dodatne prednosti, poput reguliranja sna, raspoloženja i bioritma. Međutim, to ovisi o ciljevima i preferencijama svake osobe.

Realnost je, prema znanosti, takva da ako idemo u šetnju na prazan želudac, on ubrzano radi, troše se energetske rezerve, odnosno masne naslage. Međutim, ovo se ne smije uzeti striktno. Istina je da s ovakvim vrstama cardio vježbi niskog intenziteta (poznatog kao LISS kardio) na prazan želudac tijelo sagorijeva uglavnom masnoće, međutim, to se nadoknađuje tijekom dana.

Kada radite kardiovaskularne vježbe (poput hodanja, trčanja ili vožnje bicikla) ​​bez jela, vaše tijelo koristi više masti za energiju. Međutim, to ne znači da ćete izgubiti više kilograma ili tjelesne masnoće, budući da će ostatak dana vaše tijelo kompenzirati korištenjem više ugljikohidrata (poput kruha, riže ili tjestenine) kao izvora energije. Stoga će na kraju dana količina kalorija koju ste unijeli i potrošili biti ista kao da ste vježbali nakon jela.

Što se događa s metabolizmom ako idete u šetnju na prazan želudac

Kada idete u šetnju bez doručka, vaše tijelo koristi više masti kao izvor energije, a neki vjeruju da to može poboljšati metaboličku fleksibilnost. Međutim, to nema veliki utjecaj na vaše zdravlje ili težinu. To također ne znači da će vam se metabolizam ubrzati, odnosno da će vaše tijelo sagorjeti više kalorija tijekom dana. Ono što se događa je da kada jedete nakon šetnje, vaše tijelo se vraća na korištenje ugljikohidrata kao glavnog izvora energije, a energetska ravnoteža je uravnotežena. Bitno je da hodanje ili cardio vježbe radite u doba dana koje najviše volite i prije svega da to bude redovita praksa kako bi učinak bio čim bolji.

Foto: Pexels

#fitness #hodanje